ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Depresiju je moguæe dijagnosticirati pomoæu novog testa krvi, pokazuju istraživanja. Struènjaci se slažu da je depresija najbolnije životno iskustvo s kojim se možete suoèiti.

Pomoæu novog testa krvi mogu se dijagnosticirati i psihièke bolesti, poput depresije, pokazuje novo medicinsko otkriæe danskih znanstvenika. Sve se obavlja brzo i jednostavno.

Depresija nije samo jedna od najranije opisanih bolesti u povijesti medicine, veæ je i meðu najèešæim psihièkim poremeæajima današnjice.

"U sluèaju depresije pogoðen je odreðeni broj gena koji postaju "lijeni", a novom metodom se mogu izmjeriti", rekao je Peter Hongard Andersen, potpredsjednik istraživaèkog centra Lundbektaju.

Pacijenti smatraju da je ova metoda pravi naèin da se bolest otkrije u ranoj fazi.

"Da mi je napravljen test krvi i reèeno da imam depresiju, bila bih mnogo ranije lijeèena i imala bih potpuno drugaèiju predstavu o bolesti", objasnila je pacijentica Roza Naduk Egede.

Veæina struènjaka se slaže da je depresija najbolnije životno iskustvo sa kojim se može suoèiti.

Jes Gerlah, konsultant u Fondu za mentalno zdravlje kaže da lijeènici sada imaju moguænost da postave dijagnozu, ali ne misli da se ovom metodom mogu utvrditi svi tipovi bolesti.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija æe do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem na planeti.

Izvor: stetoskop.info
Objavljeno: 30.05.2009
prilagodba hrvatskom jeziku by Renèi

Ponukani napisima u medijima da je u veljaèi 2009. potrošnja antidepresiva u Republici Hrvatskoj porasla za 30% te da takav porast ukazuje na alarmantno psihièko stanje nacije, istražili smo je li objavljena informacija vjerodostojna ili se radi o još jednom senzacionalistièkom èlanku kojeg su bez provjere èinjenica prenjeli mediji.

O lijekovima

S obzirom da se u objavljenom èlanku spominju pojmovi - antidepresivi, lijekovi za smirenje, anksiolitici i dr. donosimo nekoliko kratkih informacija o lijekovima koji se upotrebljavaju u lijeèenju psihièkih poremeæaja.

Antipsihotici su lijekovi èiji se najvažniji uèinak oèituje u otklanjanju sumanutih ideja i halucinacija, reorganizaciji psihièkih funkcija i omoguæavanju povratka psihotiènog bolesnika u stvarnost.

Anksiolitici su lijekovi koji otklanjaju napetost, tjeskobu, strepnju i strah.

Hipnotici olakšavaju uspavljivanje i omoguæavaju spavanje, a primjenjuju se u lijeèenju nesanice.

Psihostimulansi stimuliraju središnji živèani sustav poveæavajuæi razinu budnosti i psihomotorièku aktivnost, dok na periferiji živèanog sustava izazivaju simpatikomimetièke uèinke.

Antidepresivi su lijekovi vrlo razlièite kemijske strukture s raznovrsnim mehanizmima djelovanja i klinièkim uèincima, a zajednièko im je da otklanjaju simptome depresije.

Podaci o prodaji lijekova

Prema podacima dobivenim od tvrtke IMS Helath - IMS Adriatic d.o.o. prodaja antidepresiva, antipsihotika, anksiolitika te hipnotika i sedativa u Republici Hrvatskoj se u proteklih pet mjeseci kretala kako slijedi:

Antidepresivi:

* listopad 2008. - 149.618 pakovanja
* studeni 2008. - 138.013 pakovanja
* prosinac 2008. - 160.648 pakovanja
* sijeèanj 2009. - 138.475 pakovanja
* veljaèa 2009. - 127.366 pakovanja

Antipsihotici:

* listopad 2008. - 137.804 pakovanja
* studeni 2008. - 120.406 pakovanja
* prosinac 2008. - 143.395 pakovanja
* sijeèanj 2009. - 130.396 pakovanja
* veljaèa 2009. - 108.436 pakovanja

Anksiolitici:

* listopad 2008. - 713.930 pakovanja
* studeni 2008. - 583.897 pakovanja
* prosinac 2008. - 781.284 pakovanja
* sijeèanj 2009. - 584.230 pakovanja
* veljaèa 2009. - 550.402 pakovanja

Hipnotici i sedativi:

* listopad 2008. - 144.948 pakovanja
* studeni 2008. - 122.431 pakovanja
* prosinac 2008. - 151.709 pakovanja
* sijeèanj 2009. - 113.565 pakovanja
* veljaèa 2009. - 114.684 pakovanja

Zakljuèak

Iz navedenih podataka vidljivo je da je u svim skupinama lijekova koji se koriste u lijeèenju psihièkih poremeæaja zabilježen pad prodaje u sijeènju i veljaèi 2009. u odnosu na posljednja tri mjeseca u 2008. te se ne može govoriti o poveæanju potrošnje antidepresiva ili anksiolitika, a kamoli o porastu od 30%.

Reèenice poput "Ljekarne u Hrvatskoj posljednjih tjedana bilježe porast izdavanja lijekova za smirenje za više od 30%! Taj alarmantni podatak potvrdili su u nekoliko ljekarni u Zagrebu i Rijeci, gdje kažu da su Hrvati, sudeæi po potrošnji antidepresiva i sliènih preparata, psihièki bolesna nacija" same po sebi najbolje oslikavaju izvještavanje o zdravstvu u hrvatskim medijima.

Naime, na temelju poveæane potrošnje psihofarmaka u nekoliko ljekarni u Zagrebu i Rijeci ne mogu se izvoditi senzacionalistièki zakljuèci o sveukupnoj potrošnji psihofarmaka u Hrvatskoj, ne misleæi pri tome na bolesnike koji pate od psihièkih poremeæaja te da ih se takvim natpisima još više stigmatizira.

Nadam se da æe ovaj èlanak unijeti više odgovornosti u naèin pisanja o temama iz podruèja zdravstva.

10.02.2009.
Mr. sc. Dean Deliæ, dr.med.
Glavni urednik zdravstvenog portala Psihonet
Izvor: plivazdravlje.hr

Studija na 39 ispitanika s kroniènim sindromom umora otkriva da unos probiotika putem suplemenata može umanjiti simptome anksioznosti. Pri tome se najuspješnija pokazala probiotièka bakterija Lactobacillus casei.

Mehanizam djelovanja nije još poznat, zbog èega su nužne daljne studije kako bi se razumio toèan utjecaj probiotika na anksioznost, istièu autori studije.

Izvor: Gut Pathogens



Abeceda zdravlja - istina o probioticima

Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir. Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus, dokazano èuvaju naše zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani..

Na prste jedne ruke možemo nabrojati osobe koje vole tmurne jesenske dane i zimsku hladnoæu. I to ne samo zbog sve kraæih dana i duljeg zadržavanja u zatvorenom prostoru, zbog èega nam, htjeli ili ne, pada raspoloženje, nego i zbog raznih infekcija koje nose sa sobom. No, tvrde znanstvenici, i tome možemo doskoèiti podizanjem tjelesne obrane na najvišu razinu, tj. osposobljavanjem i jaèanjem organizma za borbu protiv nepoželjnih mikroorganizama iz okoliša - parazita, virusa, loših bakterija. Ono što je najbolje u cijeloj prièi jest da nam dobre bakterije mogu olakšati zadatak. Evo i zašto.

Naša tjelesna obrana posljedica je složene meðuigre razlièitih organa, stanica i molekula koji zajednièki djeluju protiv raznih èimbenika koje naš imuni sustav prepoznaje kao strane. Pritom limfni organi i limfne stanice èine temelj našega obrambenog sustava, èiji je važan dio probavni sustav, posebno crijeva. Mnogi navode da su crijeva èovjekov najveæi organ imunološkog sustava, koji ima presudnu ulogu u imunitetu steèenom tijekom života.
Crijeva su domaæin brojnim bakterijama. Prema podacima, u njima se nalazi više stotina milijardi živih bakterija. Mnoge meðu njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomažu da iz pojedenog obroka dobijemo sve potrebne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. I ne samo to. Zaustavljaju umnožavanje tzv. loših bakterija i sprjeèavaju njihovo djelovanje, što pomaže oèuvanju ravnoteže mikroflore u crijevima, pospješuje rad imunološkog sustava i èuva nas od bolesti.

Goleme moæi LGG-a

Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir... Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus , dokazano èuvaju naše zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani. Najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). Brojna istraživanja pokazuju da on na nekoliko naèina pomaže našem zdravlju:

# Potièe obrambeni odgovor poveæavanjem broja antitijela u organizmu i djelovanjem specifiènih obrambenih stanica, primjerice T limfocita, antiupalnih posrednika citokina i specifiènih antitijela (IgA).

# Sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela, vanjskih i unutarnjih, ukljuèivši i potencijalne karcinogene
.
# Zaustavlja rast patogenih organizama, npr. Clostridium difficile , èime smanjuje nastanak i skraæuje trajanje nekih proljeva
.
# Sudjeluje u proizvodnji kratkolanèanih masnih kiselina koje služe kao hrana stanicama sluznice crijeva, pa osigurava cjelovitost sluznice.

# Utjeèe na sniženje lošeg kolesterola, ali i odražavanje ravnoteže izmeðu njega i dobrog kolesterola.

# Sudjeluje u sintezi vitamina i raporeðivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu.

# Poboljšava iskorištavanje kalcija i utjeèe na njegov metabolizam pa pomaže u sprjeèavanju osteoporoze.

Proljev, alergija, kolitis, rak

Kad se naruši ravnoteža mikroflore u crijevima pa nadvladaju loše, patogene bakterije, može nas muèiti proljev ili može posrnuti naš imunološki sustav. Tada se pojavljuje niz oboljenja, od najblažih infekcija sve do prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva i razvoja teških sustavnih upalnih komplikacija. Neravnoteža crijevne mikroflore može biti krivac i za nastanak autoimunih bolesti, alergija, èak i raka.

Pobjednièkom pohodu patogenih bakterija najviše pridonose stres, neuravnotežena prehrana, povišena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici.

S druge strane, redovito i dugotrajno uzimanje mlijeènih proizvoda s probiotikom LGG-om dokazano održava ravnotežu dobrih i loših bakterija u sluznici crijeva i pomaže ne samo u sprjeèavanju nego i lijeèenju raznih poremeæaja. Osim jaèanja imunološkog sustava, smanjuju i simptome alergija, osobito kod djece.
U medicini se ovi proizvodi koriste i za "obnavljanje" sluznice crijeva koja je bila izložena stresu, pa èak i medicinskim terapijskim postupcima, primjerice zraèenju, antibioticima... Ne iznenaðuje ni èinjenica da redovito uzimanje proizvoda s LGG-om kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu želuca. Upravo je ona jedan od najèešæih uzroènika vrijeda (èira) dvanaesnika i želuca, a povezana je i s nastankom raka želuca.

Još se istražuje uloga probiotika u sprjeèavanju upalnih bolesti crijeva, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, ali i karcinogeneze. Sve više radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniženje pojave raka debelog crijeva, te sniženje rizika od raka dojke

Organizam pod opsadom

Naš je imunološki sustav oslabljen kad razlièiti mikroorganizmi iz okoliša uspiju nadvladati obrambene mehanizme pa u organizmu uzrokuju razlièite poremeæaje, prije svega upale.

Dodatno naše tjelesne obrambene snage ugrožavaju:
- stres
- tjelesni napori
- psihièka optereæenja
- loša prehrana
- gladovanje
- pušenje
- alkohol

Novo ime u prehrambenom rjeèniku

Prièa o probioticima nije potpuna bez prebiotika. Iako ih razlikuje samo jedno slovo, rijeè je o dva razlièita svijeta.

Prebiotici nisu živi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica.

Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotoka dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, omoguæuju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to istraživanja provedena prije gotovo desetak godina. Zbog svega toga, možemo reæi da prebiotici posredno poboljšavaju naše zdravlje.

Fruktooligosaharidi se nalaze u 36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. Buduæi da ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu probaviti, a jedan gram frukotooligosaharida ima samo 1,6 kcal, èesto se koriste kao niskokalorièni i protukarijesni zaslaðivaèi. Posebno su dobri za oboljele od šeæerne bolesti jer ne potièu izluèivanje inzulina. Osim toga, pomažu odražavanju ravnoteže mikroflore crijeva, sniženju ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi poveæavaju apsorpciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija.
Stoga, nikoga nije zaèudila ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla što veæa sinergijska moæ, veæa od zbroja njihovih pojedinaènih uèinaka. Tako je i skovan pojam sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika i kojeg bi trebalo uvrstiti u dnevni žargon, a proizvode koji ga sadrže u svakodnevnu uporabu.

dr. sc. Željko Krznariæ, dr. med., spec. gastroenterolog
Objavljeno u èasopisu Vaše zdravlje, broj 39 (12/04)

Srce vam poèinje jako lupati, puls se ubrzava, znojite se, drhtite i osjeæate strah? Sve se dogaða iznenada i bezrazložno? Iskusili ste napadaj panike. Postoji li pomoæ?

Irena (25) iz Sesveta bila je studentica kad joj je prvi put pozlilo. - Dok sam putovala autobusom na fakultet, iznenada mi je poèelo tuæi srce, dlanovi su mi se oznojli, a disanje mi se ubrzalo. Izašla sam na iduæoj stanici i pješice otišla kuæi, kaže. Vozeæi preko zagrebaèkog Mosta slobode prije èetiri godine, 32-godišnju je Sabinu spopao neobuzdan strah da æe izgubiti kontrolu nad vozilom i sletjeti s mosta.

* Zaustavila sam auto uz ogradu i nazvala prijatelja da me odveze kuæi. Nakon tog iskustva više se ne usuðujem sjesti za upravljaè - tumaèi. Obje žene pate od paniènog poremeæaja. On pogaða izmeðu tri i pet posto stanovnika industrijaliziranih država, a dvaput èešæe žene nego muškarace. Obièno se javlja u treæem i èetvrtom desetljeæu života, kod muškaraca nešto ranije nego kod žena.

Prvi napadaj lako je pobrkati sa srèanim udarom jer tjelesni simptomi ukljuèuju ubrzani puls i disanje, gušenje, bol u prsima, nalete vruæine ili groznice, znojenje, vrtoglavicu i drhtavicu. Te doživljaje èesto prati osjeæaj intenzivnog straha, strepnje, èak i gubljenja razuma. Nepostojanje stvarne prijetnje razlikuje napadaje pri paniènom poremeæaju od naleta panike u doista opasnim situacijama kao što su požar, potres ili nasilje.

POKVARENI ALARM

* Zamislimo automobilski alarm koji se povremeno ukljuèuje sam od sebe - tumaèi dr. Thomas Wernersson iz Bolnièkog klinièkog centra u Goeteborgu. I èovjek je opremljen alarmnim ureðajem, centrom za stres, koji obuhvaæa hipotalamus i amigdalu, strukture u mozgu. Kod nekih se ljudi centar za stres aktivira spontano i uzrokuje simptome paniènog napadaja.

Kod drugih se žrtava panièni napadaj javlja kad se suoèe sa situacijom koje se jako boje, primjerice, sa skupinom nepoznatih ljudi, obavezom javnog. Kako i zašto nastaje panièni poremeæaj? Sigurno je da u nastupu panike sudjeluju stresni hormoni poput adrenalina, koji se kod zdravih ljudi luèe samo prilikom stvarnih opasnosti. Kod “panièara” postoji kvar u stresnom mehanizmu koji ukljuèuje bez vidljivoga vanjskog uzroka ili od malih vanjskih podražaja.

PMS POGORŠAVA PANIKU

Taj bi kvar mogao biti nasljedan, kao što je pokazalo istraživanje na Medicinskom fakultetu u Richmondu, u Virginiji. Od 2163 para blizankinja, u 35 posto sluèajeva obje su sestre imale poremeæaj, što je sedam puta više od uobièajenog postotka žena koje obole u životu. Nasljedni faktor vjerojatno je samo dio prièe jer je 80 posto dijagnosticiranih “panièara” uoèi nastanka poremeæaja pretrpjelo ozbiljniji stres kao što su nesreæa, razvod, gubitak bliske osobe, problemi na poslu ili sudski proces.

Neke žene obole od paniènog poremeæaja pod utjecajem hormonalnih promjena, primjerice, za trudnoæe ili odmah nakon poroda. Od dva do tri tjedna nakon mjeseènice mnoge se “panièarke” osjeæaju dobro, a napadaji im više prijete u tjednu prije iduæe menstruacije. Znanstvenici pretpostavljaju da s time veze ima hormon progesteron i njegova veza s ugljikovim dioksidom u tijelu. Kad se kolièina progesterona smanji, kao nakon poroda i uoèi menstruacije, raste razina ugljikova dioksida koji u osjetljivih žena izaziva lažan alarm da se guše.

RIJEÈ STRUÈNJAKA: VJEŽBANJE, TERAPIJA, PA I VJERA

Dobra je vijest da i kod panike možemo primijeniti izreku da jedna lasta ne èini proljeæe. Jedan panièni napadaj ne znaèi uvijek panièni poremeæaj, koji je kronièna bolest. Meðutim, tko trpi od uzastopnih paniènih ataka, ima na raspolaganju tri vrste terapija, koje se mogu provoditi istodobno. Od lijekova s uèinkom na živèani sustav, koriste se antidepresivi s djelovanjem na serotoninski sustav. Oni ostvaruju terapijski uèinak postepeno, ali temeljito te ne izazivaju ovisnost. Uz njih se mogu prema potrebi uzimati sredstva za smirenje. Drugi je oblik terapije redovna tjelesna aktivnost. Njena je svrha pružiti pacijentu sigurnost da je u stanju podnositi tjelesne napore i da je s njegovim organizmom sve u redu. Uèinka imaju i psihoterapijske tehnike, ponajviše kognitivnobihevioralna. Uz to valja napomenuti da nekima pomaže i vjera i sve ono što im daje naslutiti zaštiæenost iz nekog višeg izvora. (Dr. Robert Torre, psihijatar KB Sestre milosrdnice)

Izvor: mojhej.com

Vezani èlanci:
Panièni poremeæaj
Paniène atake i panièni poremeæaj
Panièni napad