Marketing
Probiotici ublažuju anksioznost
Studija na 39 ispitanika s kroničnim sindromom umora otkriva da unos probiotika putem suplemenata može umanjiti simptome anksioznosti. Pri tome se najuspješnija pokazala probiotička bakterija Lactobacillus casei.
Mehanizam djelovanja nije još poznat, zbog čega su nužne daljne studije kako bi se razumio točan utjecaj probiotika na anksioznost, ističu autori studije.
Izvor: Gut Pathogens
Abeceda zdravlja - istina o probioticima
Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir. Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus, dokazano čuvaju naše zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani..
Na prste jedne ruke možemo nabrojati osobe koje vole tmurne jesenske dane i zimsku hladnoću. I to ne samo zbog sve kraćih dana i duljeg zadržavanja u zatvorenom prostoru, zbog čega nam, htjeli ili ne, pada raspoloženje, nego i zbog raznih infekcija koje nose sa sobom. No, tvrde znanstvenici, i tome možemo doskočiti podizanjem tjelesne obrane na najvišu razinu, tj. osposobljavanjem i jačanjem organizma za borbu protiv nepoželjnih mikroorganizama iz okoliša - parazita, virusa, loših bakterija. Ono što je najbolje u cijeloj priči jest da nam dobre bakterije mogu olakšati zadatak. Evo i zašto.
Naša tjelesna obrana posljedica je složene međuigre različitih organa, stanica i molekula koji zajednički djeluju protiv raznih čimbenika koje naš imuni sustav prepoznaje kao strane. Pritom limfni organi i limfne stanice čine temelj našega obrambenog sustava, čiji je važan dio probavni sustav, posebno crijeva. Mnogi navode da su crijeva čovjekov najveći organ imunološkog sustava, koji ima presudnu ulogu u imunitetu stečenom tijekom života.
Crijeva su domaćin brojnim bakterijama. Prema podacima, u njima se nalazi više stotina milijardi živih bakterija. Mnoge među njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomažu da iz pojedenog obroka dobijemo sve potrebne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. I ne samo to. Zaustavljaju umnožavanje tzv. loših bakterija i sprječavaju njihovo djelovanje, što pomaže očuvanju ravnoteže mikroflore u crijevima, pospješuje rad imunološkog sustava i čuva nas od bolesti.
Goleme moći LGG-a
Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir... Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus , dokazano čuvaju naše zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani. Najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). Brojna istraživanja pokazuju da on na nekoliko načina pomaže našem zdravlju:
# Potiče obrambeni odgovor povećavanjem broja antitijela u organizmu i djelovanjem specifičnih obrambenih stanica, primjerice T limfocita, antiupalnih posrednika citokina i specifičnih antitijela (IgA).
# Sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela, vanjskih i unutarnjih, uključivši i potencijalne karcinogene
.
# Zaustavlja rast patogenih organizama, npr. Clostridium difficile , čime smanjuje nastanak i skraćuje trajanje nekih proljeva
.
# Sudjeluje u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina koje služe kao hrana stanicama sluznice crijeva, pa osigurava cjelovitost sluznice.
# Utječe na sniženje lošeg kolesterola, ali i odražavanje ravnoteže između njega i dobrog kolesterola.
# Sudjeluje u sintezi vitamina i rapoređivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu.
# Poboljšava iskorištavanje kalcija i utječe na njegov metabolizam pa pomaže u sprječavanju osteoporoze.
Proljev, alergija, kolitis, rak
Kad se naruši ravnoteža mikroflore u crijevima pa nadvladaju loše, patogene bakterije, može nas mučiti proljev ili može posrnuti naš imunološki sustav. Tada se pojavljuje niz oboljenja, od najblažih infekcija sve do prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva i razvoja teških sustavnih upalnih komplikacija. Neravnoteža crijevne mikroflore može biti krivac i za nastanak autoimunih bolesti, alergija, čak i raka.
Pobjedničkom pohodu patogenih bakterija najviše pridonose stres, neuravnotežena prehrana, povišena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici.
S druge strane, redovito i dugotrajno uzimanje mliječnih proizvoda s probiotikom LGG-om dokazano održava ravnotežu dobrih i loših bakterija u sluznici crijeva i pomaže ne samo u sprječavanju nego i liječenju raznih poremećaja. Osim jačanja imunološkog sustava, smanjuju i simptome alergija, osobito kod djece.
U medicini se ovi proizvodi koriste i za "obnavljanje" sluznice crijeva koja je bila izložena stresu, pa čak i medicinskim terapijskim postupcima, primjerice zračenju, antibioticima... Ne iznenađuje ni činjenica da redovito uzimanje proizvoda s LGG-om kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu želuca. Upravo je ona jedan od najčešćih uzročnika vrijeda (čira) dvanaesnika i želuca, a povezana je i s nastankom raka želuca.
Još se istražuje uloga probiotika u sprječavanju upalnih bolesti crijeva, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, ali i karcinogeneze. Sve više radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniženje pojave raka debelog crijeva, te sniženje rizika od raka dojke
Organizam pod opsadom
Naš je imunološki sustav oslabljen kad različiti mikroorganizmi iz okoliša uspiju nadvladati obrambene mehanizme pa u organizmu uzrokuju različite poremećaje, prije svega upale.
Dodatno naše tjelesne obrambene snage ugrožavaju:
- stres
- tjelesni napori
- psihička opterećenja
- loša prehrana
- gladovanje
- pušenje
- alkohol
Novo ime u prehrambenom rječniku
Priča o probioticima nije potpuna bez prebiotika. Iako ih razlikuje samo jedno slovo, riječ je o dva različita svijeta.
Prebiotici nisu živi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica.
Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotoka dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, omogućuju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to istraživanja provedena prije gotovo desetak godina. Zbog svega toga, možemo reći da prebiotici posredno poboljšavaju naše zdravlje.
Fruktooligosaharidi se nalaze u 36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. Budući da ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu probaviti, a jedan gram frukotooligosaharida ima samo 1,6 kcal, često se koriste kao niskokalorični i protukarijesni zaslađivači. Posebno su dobri za oboljele od šećerne bolesti jer ne potiču izlučivanje inzulina. Osim toga, pomažu odražavanju ravnoteže mikroflore crijeva, sniženju ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi povećavaju apsorpciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija.
Stoga, nikoga nije začudila ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla što veća sinergijska moć, veća od zbroja njihovih pojedinačnih učinaka. Tako je i skovan pojam sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika i kojeg bi trebalo uvrstiti u dnevni žargon, a proizvode koji ga sadrže u svakodnevnu uporabu.
dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., spec. gastroenterolog
Objavljeno u časopisu Vaše zdravlje, broj 39 (12/04)
Post je objavljen 03.06.2009. u 14:37 sati.