ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Studija na 39 ispitanika s kroniènim sindromom umora otkriva da unos probiotika putem suplemenata može umanjiti simptome anksioznosti. Pri tome se najuspješnija pokazala probiotièka bakterija Lactobacillus casei.

Mehanizam djelovanja nije još poznat, zbog èega su nužne daljne studije kako bi se razumio toèan utjecaj probiotika na anksioznost, istièu autori studije.

Izvor: Gut Pathogens



Abeceda zdravlja - istina o probioticima

Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir. Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus, dokazano èuvaju naše zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani..

Na prste jedne ruke možemo nabrojati osobe koje vole tmurne jesenske dane i zimsku hladnoæu. I to ne samo zbog sve kraæih dana i duljeg zadržavanja u zatvorenom prostoru, zbog èega nam, htjeli ili ne, pada raspoloženje, nego i zbog raznih infekcija koje nose sa sobom. No, tvrde znanstvenici, i tome možemo doskoèiti podizanjem tjelesne obrane na najvišu razinu, tj. osposobljavanjem i jaèanjem organizma za borbu protiv nepoželjnih mikroorganizama iz okoliša - parazita, virusa, loših bakterija. Ono što je najbolje u cijeloj prièi jest da nam dobre bakterije mogu olakšati zadatak. Evo i zašto.

Naša tjelesna obrana posljedica je složene meðuigre razlièitih organa, stanica i molekula koji zajednièki djeluju protiv raznih èimbenika koje naš imuni sustav prepoznaje kao strane. Pritom limfni organi i limfne stanice èine temelj našega obrambenog sustava, èiji je važan dio probavni sustav, posebno crijeva. Mnogi navode da su crijeva èovjekov najveæi organ imunološkog sustava, koji ima presudnu ulogu u imunitetu steèenom tijekom života.
Crijeva su domaæin brojnim bakterijama. Prema podacima, u njima se nalazi više stotina milijardi živih bakterija. Mnoge meðu njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomažu da iz pojedenog obroka dobijemo sve potrebne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. I ne samo to. Zaustavljaju umnožavanje tzv. loših bakterija i sprjeèavaju njihovo djelovanje, što pomaže oèuvanju ravnoteže mikroflore u crijevima, pospješuje rad imunološkog sustava i èuva nas od bolesti.

Goleme moæi LGG-a

Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir... Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus , dokazano èuvaju naše zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani. Najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). Brojna istraživanja pokazuju da on na nekoliko naèina pomaže našem zdravlju:

# Potièe obrambeni odgovor poveæavanjem broja antitijela u organizmu i djelovanjem specifiènih obrambenih stanica, primjerice T limfocita, antiupalnih posrednika citokina i specifiènih antitijela (IgA).

# Sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela, vanjskih i unutarnjih, ukljuèivši i potencijalne karcinogene
.
# Zaustavlja rast patogenih organizama, npr. Clostridium difficile , èime smanjuje nastanak i skraæuje trajanje nekih proljeva
.
# Sudjeluje u proizvodnji kratkolanèanih masnih kiselina koje služe kao hrana stanicama sluznice crijeva, pa osigurava cjelovitost sluznice.

# Utjeèe na sniženje lošeg kolesterola, ali i odražavanje ravnoteže izmeðu njega i dobrog kolesterola.

# Sudjeluje u sintezi vitamina i raporeðivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu.

# Poboljšava iskorištavanje kalcija i utjeèe na njegov metabolizam pa pomaže u sprjeèavanju osteoporoze.

Proljev, alergija, kolitis, rak

Kad se naruši ravnoteža mikroflore u crijevima pa nadvladaju loše, patogene bakterije, može nas muèiti proljev ili može posrnuti naš imunološki sustav. Tada se pojavljuje niz oboljenja, od najblažih infekcija sve do prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva i razvoja teških sustavnih upalnih komplikacija. Neravnoteža crijevne mikroflore može biti krivac i za nastanak autoimunih bolesti, alergija, èak i raka.

Pobjednièkom pohodu patogenih bakterija najviše pridonose stres, neuravnotežena prehrana, povišena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici.

S druge strane, redovito i dugotrajno uzimanje mlijeènih proizvoda s probiotikom LGG-om dokazano održava ravnotežu dobrih i loših bakterija u sluznici crijeva i pomaže ne samo u sprjeèavanju nego i lijeèenju raznih poremeæaja. Osim jaèanja imunološkog sustava, smanjuju i simptome alergija, osobito kod djece.
U medicini se ovi proizvodi koriste i za "obnavljanje" sluznice crijeva koja je bila izložena stresu, pa èak i medicinskim terapijskim postupcima, primjerice zraèenju, antibioticima... Ne iznenaðuje ni èinjenica da redovito uzimanje proizvoda s LGG-om kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu želuca. Upravo je ona jedan od najèešæih uzroènika vrijeda (èira) dvanaesnika i želuca, a povezana je i s nastankom raka želuca.

Još se istražuje uloga probiotika u sprjeèavanju upalnih bolesti crijeva, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, ali i karcinogeneze. Sve više radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniženje pojave raka debelog crijeva, te sniženje rizika od raka dojke

Organizam pod opsadom

Naš je imunološki sustav oslabljen kad razlièiti mikroorganizmi iz okoliša uspiju nadvladati obrambene mehanizme pa u organizmu uzrokuju razlièite poremeæaje, prije svega upale.

Dodatno naše tjelesne obrambene snage ugrožavaju:
- stres
- tjelesni napori
- psihièka optereæenja
- loša prehrana
- gladovanje
- pušenje
- alkohol

Novo ime u prehrambenom rjeèniku

Prièa o probioticima nije potpuna bez prebiotika. Iako ih razlikuje samo jedno slovo, rijeè je o dva razlièita svijeta.

Prebiotici nisu živi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica.

Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotoka dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, omoguæuju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to istraživanja provedena prije gotovo desetak godina. Zbog svega toga, možemo reæi da prebiotici posredno poboljšavaju naše zdravlje.

Fruktooligosaharidi se nalaze u 36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. Buduæi da ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu probaviti, a jedan gram frukotooligosaharida ima samo 1,6 kcal, èesto se koriste kao niskokalorièni i protukarijesni zaslaðivaèi. Posebno su dobri za oboljele od šeæerne bolesti jer ne potièu izluèivanje inzulina. Osim toga, pomažu odražavanju ravnoteže mikroflore crijeva, sniženju ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi poveæavaju apsorpciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija.
Stoga, nikoga nije zaèudila ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla što veæa sinergijska moæ, veæa od zbroja njihovih pojedinaènih uèinaka. Tako je i skovan pojam sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika i kojeg bi trebalo uvrstiti u dnevni žargon, a proizvode koji ga sadrže u svakodnevnu uporabu.

dr. sc. Željko Krznariæ, dr. med., spec. gastroenterolog
Objavljeno u èasopisu Vaše zdravlje, broj 39 (12/04)