ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Anksioznost ili uznemirenost utjeèe na milijune ljudi širom svijeta

To je psihološki poremeæaj koji može prouzrokovati razlièite smetnje u ljudskom životu a pogaða ljude svih socijalnoekonomskih statusa.

Carol Brown je jedna od 19 milijuna Amerikanaca koji pate od anksioznosti.

"Mogu otiæi u trgovinu i osjetiti vruæinu i vlagu. Moje ruke su mokre i dobijem osjeæaj zatvorenosti, i u stanju sam ostaviti kolica za kupovinu i jednostavno izletjeti iz trgovine".

Anksioznost je osjeæaj koji ljudi èesto dobiju kada su pod stresom, fizièkim, socijalnim, ekonomskim ili psihološkim.
"Anksioznost je zaštitna emocija koju imamo da bi zaštitili sebe. To je neka vrsta našeg signala. Možete opisati anksioznost kao strah da bi se nešto loše moglo dogoditi".

Doktor Stefan Peterson je naèelnik u Washingtonskom bolnièkom centru. On viða više od 20 pacijenata dnevno, veæina od njih pati od anksioznosti. Dok ljudi širom svijeta imaju iskustvo anksioznosti, u Americi, to je najèešæi mentalni poremeæaj koji pogaða oko 13 posto odrasle populacije.

Dok umjerena anksioznost može biti efikasno motivacijsko sredstvo, potpuna anksioznost može biti ozbiljan problem.

"Kod izražene anksioznosti ljudi postaju simptomatièni i proizvode neku vrstu fizièkih i kognitivnih simptoma koji su problematièni. Poèinju se daviti, osjeæaju bol u grudima, ubrzano im radi srce. Psihološki, osoba se poèinje da osjeæati nestvarno ili van kontrole ili se boji da æe umrijeti».

Ljudi s opæom anksioznošæu mogu doživjeti i napad panike. Napadi panike mogu doslovno paralizirati osobu, sprjeèavajuæi je da izaðe iz kuæe, vozi ili uðe u lift. Uzroci anksioznosti su razlièiti. Kod nekih ljudi ona se javila dok su još bili djeca. Kod drugih to može biti jednostavno kao previše kofeina. U sluèaju Carol Brown propisani lijekovi pomažu joj kontrolirati anksioznost.
"Prvi lijek koji sam uzela je djelovao odmah. I poèela sam spavati noæu, što me èinilo više kao osobom, zato što kao dio anksioznosti možete dobiti napade panike u snu, i ja nikada nisam spavala. Tako sam praktièki 32 godine stalno bila budna".

Veæina lijeènika propisuje lijekove pacijentima sa anksioznošæu zajedno sa psihoterapijom, ali postoje i neki alternativni tretmani za ljude koji ne žele uzimati lijekove ili nemaju pristup lijeènicima.
"Mislim da ljudima najviše pomaže da poènu izdvajati stvari koje ih optereæuju ili brinu, i da pokušaju razgovaraju s nekim drugim, sveæenikom ili nekim poverljivim u obitelji".

Doktor Peterson takoðer navodi da, kao dio kuænog okruženja, neki pacijenti nose hladne ili tople bombone sa sobom, koje stavljaju u usta kada osjete da anksioznost raste. Oni kažu da reguliranje temperature u njihovim ustima pomaže u suzbijanju anksioznosti. I u sluèaju da ovo zvuèi kao nešto zbog èega samo bogate zajednice imaju luksuz da brinu, Svetska zdravstvena organizacija navodi da je anksioznost mnogo èešæa meðu siromašnim, nego bogatim ljudima.

Izvor: voanews.com