ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

TABLETOMANIJA U HRVATSKOJ SVE ZASTUPLJENIJA

Najèešæe se radi o antipsihoticima, zatim o tabletama protiv depresije, nesanice i bolova te o onima koje se koriste kod lijeèenja ovisnika. Sve donose neku vrstu olakšanja, pa èak i euforije, zbog èega se vrlo brzo razvija psihièka ovisnost jer ljudi ponovo žele osjetiti to olakšanje ili uzimaju lijek da ne bi osjetili one simptome koji se javljaju nakon prestanka uzimanja, kaže pulski psihijatar dr. Vladimir Duèiæ

Èudotvorne tabletice sreæe
Piše Patricija SOFTIÆ-MEHMEDOVIÆ

No, to nije izolirani sluèaj i pri upisivanju pojma »ovisnost o tabletama« ili naziva bilo koje vrste tableta na internetsku tražilicu, otvorit æe se stotine i tisuæe sliènih izjava na raznim internetskim stranicama. Svaki sluèaj je poseban, a ovisnosti se kreæu od tableta za nesanicu pa sve do prave opsjednutosti vitaminskim šumeæim tabletama koje doslovno jednoj pacijentici zamjenjuju voæe i povræe. S druge pak strane, prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u prošloj je godini lijeèeno samo 145 osoba zbog ovisnosti o sedativima.

Od nužde do ovisnosti je kratak put

- Tabletomanija se može okarakterizirati kao psihièka ili i fizièka ovisnost o tabletama koja nastaje zbog zloporabe sedativnih sredstava. Najèešæe se radi o antipsihoticima, zatim o tabletama protiv depresije, nesanice i bolova, te o onima koje se koriste kod lijeèenja ovisnika. Sve te tablete donose neku vrstu olakšanja, pa èak i euforije, zbog èega se vrlo brzo razvija psihièka ovisnost jer ljudi ponovo žele osjetiti to olakšanje ili uzimaju lijek da ne bi osjetili one simptome koji se javljaju nakon prestanka uzimanja lijeka. Naime, kod ukidanja ili smanjenja doze nakon duljeg perioda uzimanja nekih vrsta lijekova, primjerice analgetika, bol se èak i poveæava, a dolazi i do umora i pomanjkanja snage. Poznato je da neki lijekovi izazivaju ovisnost u roku od tri mjeseca, no drugi puno, puno prije, zbog èega se preporuèuje da nužno medicinsko lijeèenje lijekovima ne traje dulje od godinu dana, uz neprestani nadzor lijeènika, kaže pulski psihijatar dr. Vladimir Duèiæ.
Naime, trebalo bi prekinuti lijeèenje odreðenim vrstama tableta prije no što se uopæe razvije fizièka ovisnost, ali razvija se i otpornost prema tabletama nakon duljeg perioda, zbog èega èesto pacijenti na svoju ruku poveæavaju dozu, a sve je to put k potencijalnoj ovisnosti. Osim spomenutih tableta, nerijetko se zloupotrebljavaju i razne tablete za mršavljenje, zatim vitaminski pripravci koji se takoðer koriste za bolje raspoloženje, veæu koncentraciju ili snagu, ali i steroidi.

Neki potencijalni uzroci za ulazak u tabletomaniju su svakako struktura liènosti. Raznim ovisnostima, pa tako i tabletomaniji, više su podložni ljudi koji su skloniji povlaèenju u sebe, oni koji imaju više problema u komunikaciji s ljudima, pate od nesanice ili imaju odreðenu vrstu tjeskobe, uznemirenosti kojoj ne mogu objasniti uzrok. Tabletomaniji takoðer više naginju ljudi s odreðenim psihièkim poremeæajima kao što su depresije, anksioznost ili PTSP, zatim narkomani i alkoholièari.

Velik broj tinejdžera eksperimentira s tabletama

Lijeènici su svjesni da se ljudi sve više poigravaju doktora preporuèujuæi jedan drugome što uzeti za odreðenu tegobu. S druge strane, ne možemo otkloniti niti krivicu farmaceutskih kompanija koje putem medija praktièki vrše pritisak na ljude nudeæi im »èarobne tablete« za razne poteškoæe koje se mogu dobiti i bez recepta. Iz cijele ove prièe nažalost nisu iskljuèeni niti vrlo mladi ljudi, pa èak i djeca. Nakon analize podataka dobivenih opsežnim anonimnim istraživanjem meðu srednjoškolcima u Istri 2003., dobiveni su vrlo zabrinjavajuæi podaci. Naime, pokazalo se da 17 posto srednjoškolaca uzima nekakve tablete, što je jako veliki postotak. Istodobno je u svim statistikama oko dva puta više žena koje koriste tablete, nego muškaraca.

- To je rekreacijsko uzimanje ili smišljena intoksikacija, a èesto znaju vrlo dobro kakve uèinke ima odreðeni lijek te ga kombiniraju s alkoholom, ne shvaæajuæi zapravo da je to tempirana bomba. Meðutim, sve to vrlo lako prelazi u zloporabu, a kasnije i u ovisnost. Jako je zanimljivo da oni jedan drugome prenose svoja iskustva s tabletama i znaju si toèno preporuèiti što uzeti za odreðenu »potrebu«, istièe dr. Duèiæ.

Sve tablete nakon duljeg perioda uzimanja ostavljaju štetne uèinke na organizmu, prije svega na probavnom traktu, na bubrezima, i tako dalje. Lijeènici istièu da nije lako ustanoviti tabletomaniju s obzirom na to da se ljudi ili ne žele suoèiti sa svojim problemom ili ih je sram govoriti o tome. Samo lijeèenje takoðer nije jednostavno jer se radi o kemikalijama u organizmu od kojih je potrebno vrlo polagano oèistit se postepenim smanjivanjem doze. Lijeèenje najèešæe teèe ambulantno, no ako se radi o dugotrajnoj upotrebi ili su veæ velike kolièine lijekova u igri, onda se iz predostrožnosti preporuèuje bolnièko lijeèenje da bi se te supstance uklonile iz organizma. Lijeèenje teških ovisnika o tabletama ponekad doista lièi na lijeèenje narkomana, te se kod pacijenata mogu javiti deliriji, epileptièni napadaji, halucinacije i druge tegobe.

Poveæava se broj ovisnika

Jedna od najpoznatijih bolnica u Hrvatskoj u kojoj se provodi lijeèenje raznih ovisnosti svakako je Psihijatrijska bolnica Rab. Voditelj Odjela za ovisnost, anksiozne poremeæaje i granièna stanja dr. Slaven Zudenigo rekao nam je da se broj svih vrsta ovisnika oèigledno poveæava, pa tako i onih o tabletama.

- Ne znam jesmo li postali narod koji sve više ide linijom manjeg otpora, da tako kažem, pa od svakodnevnog stresa i raznih optereæenja tražimo spas u tabletama i drugim supstancama, ili se ovisnost poèela više otkrivati. No, èinjenica je da ljudi sve više traže pomoæ u obliku farmatika, pa je tabletomanija rastuæi problem koji poèinje od banalne pomisli »ma samo da se malo opustim«. S druge strane, pacijenti kojima se preporuèa uzimanje odreðenih lijekova èesto ne slijede lijeènièke upute, niti èitaju one koje se nalaze uz lijekove, istièe dr. Zudenigo.

Meðutim, prema njegovim rijeèima, odreðeni dio krivice mora se pripisati i lijeènicima opæe prakse i psihijatrima koji previše lako izdaju recepte. Tableta æe samo zamaskirati pravi problem i pružiti instant olakšanje, no neæe im dati nužno potrebnu pomoæ. Isto tako, poznato je da lijekovi poput Sanvala, Apaurina, Xanaxa i ostalih iz te generièke skupine izazivaju pravu ovisnost unutar mjesec dana stalnog korištenja. Nakon tog perioda organizam postaje otporan i traži veæu dozu za postizanje odreðenoga efekta. Od sedativa je pak najgori Lexaurin koji veæ nakon pet dana može izazvati ovisnost.

- Jedan od problema je taj što 90 posto pacijenata ne ide odmah tražiti pomoæ psihijatra, jer je to još uvijek stigmatizirano u našem društvu, nego radije ode lijeèniku opæe prakse i doslovno traži od njega da im prepiše nešto za, primjerice, tjeskobu koju osjeæa, ili nesanicu. Drugi problem je što malo koji lijeènik izdaje recepte za tablete novije generacije koje ne izazivaju ovisnost. Treæi problem je što u Hrvatskoj imamo vrlo malo educiranih psihoterapeuta, a oni rade veæinom u privatnoj praksi i mnogima su preskupi, naglasio je dr. Zudenigo.

Dodaje da odvikavanje od tableta traje jako dugo te da su recidivi dosta èesti jer pacijenti pri prvoj frustraciji opet posežu za »èudotvornom pilulom«. Istodobno, smatra on, bolnièko lijeèenje u Hrvatskoj je relativno kratko usporedimo li ga, primjerice, s lijeèenjem u Belgiji. Dok kod nas traje do tri mjeseca, u Belgiji traje od šest mjeseci do godinu dana, iako ga plaæa država, jer su shvatili da im je isplativije u potpunosti izlijeèiti ovisnika nego ga više puta lijeèiti.

Na pitanje o zloporabi lijekova meðu maloljetnicima, dr. Zudenigo odgovara da djeca samo kopiraju odrasle, te da u najveæem postotku sluèajeva majka djeteta koje sa sobom nosi malu apoteku u torbi takoðer ima svoju malu apoteku.
- I tko æe sad te tabletice oduzeti tom djetetu kad se ono osjeæa super nakon njih? To je jedna jako teška i komplicirana problematika u kojoj se stalno vrtimo u krug bez izlaza. Da bi se konaèno našlo neko konstruktivno rješenje, potrebno je u potpunosti korigirati stavove i mišljenja, kako graðana tako i struke, zakljuèio je dr. Zudenigo.

Izvor: www.glasistre.hr