|
|
|
|
|
NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;) |
|
|
|
|
Dobrodošli!
PRETRAŽIVANJE BLOGA
INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.
srijeda, 28.06.2006.
Stigla klima!
Još jednom topli pozdrav svima, veliko hvala na podršci i e-mailovima!
28.06.06. SRI
Cijeli dan sam doma – simptomi 4
Koristim blagodati novougrađene klime i ostajem povraćati u domu svome. (A i kamo bih inače?) Doduše samo jutros sam povraćala, ali i večer mi je već na rubu, sa želucem na krivom mjestu. Ujutro mi je tlak pao na 100/70 (titranje pred očima, vrtoglavica...) i hvata me jaki strah. Zovem svoju psihijatricu da je pitam šta da radim, kaže: „Povisite Helex, do max 2 mg, uz Xanax SR“. Ali od toga mi pada tlak. „Pijte puno tekućine“, kaže ona. A od toga mi se povraća. No, kaže da se i kod pada tlaka može povraćati. I šta sad? Ništa. Kaže ona da dva-tri dana izbacim Zoloft, a da ona ide na godišnji. Jebi ga. Snađi se sam, kao i obično.
Ali danas sam čak i malo radila za firmu (ne puno, oko sat vremena, ali ipak...) Ostatak dana povlačila sam se po stanu i gledala na sat čekajući kad mogu popiti slijedeći Helex. Uglavnom, cijeli dan sam neka napeta i splašena i nešto mi se manta u glavi. I naravno, muka mi je. (Čini mi se da mi je malo jače mučno kad popijem Xanax SR – s postepenim otpuštanjem.)
UKUPNO TIJEKOM DANA: Xanax SR 2 mg / Helex 1,25 mg
27.06.06. UTO
Cijeli dan sam doma – simptomi 5
Od lijekova sam danas popila nešto više Helexa odnosno Xanaxa, ali ne znam točno koliko se toga zadržalo poslije povraćanja ujutro i na večer.
Uglavnom, u 10 došli majstori da ugrade klimu, a mene onda zgrabila panika (netko nepoznat, u tri živa hodajuća primjerka ušao je u moj dom i raznovrsnim strojevima narušava moju intimu i mir!) da sam mislila da ću umrijeti na kauču iako sam bila u drugoj sobi s kćerkicom (na plus 32 stupnja). A ona pak cijelu noć od sinoć povraća i ima temperaturu, tako da smo na smjenu dodavale jedna drugoj lavor i vlažnu gazicu i ostale 'rekvizite'. Niti do WC-a nisam mogla otići koliko sam bila slaba i drhtava već me mama odvela. Nakon određene doze dodatne Xanax-a (nemam pojma kolike, negdje oko 1 mg) odjednom mi panika nestaje i oko 13 sati pijuckam piće s majstorima, točnije njima trojicom, šalim se i pregovaram o cijeni i plaćanju s njihovom gazdom putem mobitela itd. Samu sebe ne prepoznajem. I uspješno ostvarujem što sam si zacrtala – platiti gotovinom, bez računa (dakle i bez PDV-a) – i dobiti pisano jamstvo za izvedene radove! Sva sam si ponosna na sebe – sve do navečer kad sam povratila sve i svašta. Valjda posljedica dnevnog stresa. I 'nagle promjene' temperature u stanu – sa 32 na 28!
|
O čemu dalje želite čitati?
ponedjeljak, 26.06.2006.
Pita doktor gdje me boli
26.06.06. PONEDJELJAK
Ujutro - Dr. opće prakse – jačina simptoma 4-5 (0 – najlakše ili ništa, 5 – najjače)
06.40 Xanax SR 1 mg + Helex 0,25 mg
Probudila sam se u 05.30, pojela Nutellu po kruhu i popila mlijeko. Već me hvata blaga mučnina. ALI TO ME NIJE SPRIJEČILO DA ODMAH UJUTRO POGLEDAM VAŠE KOMENTARE I MALO SI PODIGNEM MORAL!!!
U ambulantu stižem desetak minuta prije 7 sati, ispred mene već 6 ljudi, a unutra kao u plinskoj komori. Mama mi ostaje čuvati red a ja izlazim van na zrak. Nakon nekih 30-tak minuta, meni beskrajno dugih i napetih, mama izlazi po mene jer sam uskoro na redu. Već pred ulazom u zgradu ambulante počinjem povraćati. Zapravo, samo slina, ali želudac mi je u nosu. Vraćam se natrag sjesti u auto i molim mamu da me pozove kad budem ja na redu. Tako je i bilo. Doduše u tom momentu me i mučnina malo popustila (ubacila sam voćni bombon u usta) pa sam nekako oteturala do ordinacije. Pita me doktor gdje me boli. 'Ma, ne boli me! Boljelo me dok nisam počela piti Ranital, sad mi se samo povraća.' Prepipava mi trbuh i sve izgleda OK. Pitam ga što da radim sa Zoloftom jer mi se od njega strašno pogoršalo. Kaže da on obično počne djelovati nakon 20-tak dana i da se strpim još tjedan dana, ali da dozu koju sam sinoć propustila popijem odmah poslije kontrole, što sam i učinila. Kaže još: 'Vidim da si sva usplahirena'. E, stari moj, a tek da me vidiš bez Helexa... (mislim si) Spominjem mu i da sam morala udvostručiti dozu Helexa otkad sam na Zoloftu, i pitam smijem li to? Kima glavom u znak odobravanja. Kao da sam pitala za vitamine. Uglavnom, ponovno kontrola kod njega krajem tjedna.
U napadu zadovoljstva relativno uspješno obavljene obveze, odlazim u prvi obližnji dućan s tehničkom robom i kupujem klima-uređaj. U dućanu uključena klima, a meni vruće. Grabim prvi katalog i mašem njime ispred lica k'o mahnita. A tek je 8 sati ujutro. Za danas i sutra su najavili do 35°C. Pa tko živ... Trgovac odlazi u skladište po klimu a ja na drhtavim nogama sva nervozna čekam 5 minuta koje izgledaju kao 5 sati. Jedva čekam da platim i izađem i idem kući. Najradije bih mu ostavila karticu pa nek' si naplati koliko hoće, samo da mogu zbrisati van. Ali, evo i to sam preživjela, dopremila klimu doma i telefonom dogovorila montažu za preksutra popodne (ako mi se posreći i drugi klijent otkaže, moglo bi biti i sutra ujutro; ali, iskreno, smatram da nisam baš te sreće).
Zovem firmu jer su me zamolili da danas dođem obaviti jedan telefonski razgovor, da ih obavijestim da nisam u stanju doći i da dotičnoj osobi daju moj broj mobitela pa ću to riješiti od kuće. Za sad je to OK, ali plaće još uvijek nema. Vidjet ćemo.
08.00 Zoloft 1 tbl. (50 mg) + 10.40 Helex 0,25 mg
25.06.06. NEDJELJA
Cijeli dan – doma – simptomi 4
Zašto ne mogu kao svi normalni ljudi izaći van a da me noge drže i da mi se ne vrti? Zašto već danima živim na turbo posoljenim komadićima kruha ili žemlji, polovicama banane i vode? Tu i tamo pojedem neku sitnicu mimo ovog 'protokola'. Imam osjećaj stalne gladi u želucu, a kad vidim hranu, nemam apetit. Čudno... Čak sam i cigarete i kavu smanjila jer mi je muka od toga. Kutiju cigareta imam po 4-5 dana a šalicu Nesice ne uspijem popiti u jednom danu.
I naravno, već uobičajeno titranje pred očima se vraća. Ventilator je stalno pored mene, no obično začepim vatom ono uho koje je okrenuto prema ventilatoru jer sam prošlo ljeto tako dobila upalu uha, a i donji dio nogu pokrijem majicom jer mislim da sam ih prehladila pa mi se zato grče mišići. Sa kćerkicom skoro cijeli dan pletem filofun vezice i radimo privjeske za ključeve. I strepim pred sutrašnjim danom i duuugim zatvorenim mračnim hodnikom što se zove čekaonicom u mojoj područnoj ambulanti (baš moj doktor je u dnu tog hodnika) u kojoj uopće nema zraka a temperatura k'o kod mene doma. A ventilacije nema.
Ranital 300 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Xanax SR 2 mg / Helex 1 mg (Zoloft sam danas namjerno propustila, vidjet ću što će mi sutra reći doktor)
24.06.06. SUBOTA
Cijeli dan – doma – simptomi 4
Fuj, fuj, fuj. Ujutro me još u krevetu zgrabio grč mišića u listu desne noge. Da li od ventilatora koji mi stalno puše u mene? Ili od lijekova? Cijeli dan sam doma, sva usplahirena, nemirna, splašena, vruće mi je, jedva dišem... Popizdit. Nisam se u stanju ničega pametnog primiti da bi skrenula pažnju. Maksimum mi je spremanje kreveta i brisanje suđa, opet uz nezaobilazni ventilator U mojoj sobi je stravično vruće (soba je sa zapadne strane, a ujutro oko 8 sati je u njoj 29-30°C – uopće se ne ohladi preko noći – preko dana je 31°C). Ostatak vremena kukičam nešto čemu još nisam našla primjenu. Moram pod hitno kupiti klimu. A kako kad ne mogu niti izaći? Možda preko on-line shopa? A montaža? Jooooooj...
Ranital 300 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Xanax SR 2 mg / Helex 1 mg / Zoloft 1 tbl. (50 mg)
|
O čemu dalje želite čitati?
nedjelja, 25.06.2006.
Veliko HVALA svima
Ajme, ljudi, skoro sam se rasplakala od oduševljenja i tolike podrške koju mi pružate, a uopće se ne poznajemo. Zapravo, bilo bi mi drago da se jednom i upoznamo. Rado bih stupila u kontakt sa svima vama. HVALA, HVALA, HVALA, ovo mi znači PUNO, PUNO, PUNO!!!
Da budem iskrena, malo sam bila down pa mi se nije dalo niti čitati niti pisati (opet surfam po netu i Google-u i slučajno naiđem na link na svoj blog, pa reko' da vidim), a kako sam došla na naslovnicu - samo Bog zna. Zapravo, vjerujem da on uvijek zna što radi, pa i sada kad me ovako muči.
Malo više o meni: 31 god, razvedena, kćer 10 godina, živimo kod mojih roditelja u Zagrebu. Kad skupim još malo hrabrosti, ostavit ću i e-mail adresu.
A sad kopiram dijelove iz off-line dnevnika:
23.06.06. PET
Prije podne - Doma - simptomi 3
10.00 Xanax SR 1 mg + 11.00 Helex 0,125 mg + 12.00 Helex 0,125 mg + 13.00 Helex 0,125 mg
Dobro sam spavala, od 3 u noći do 10 ujutro. Ali potom... Nervoza, potištenost, strah, šutljivost, povučenost, nerazgovorljivost ... a sve zato što bi danas trebala na kontrolu u bolnicu i kasnije kod svog liječnika opće prakse. Cijelo jutro razmišljam kako izaći iz kuće, kako doći do bolnice (sama ne mogu voziti, na tatu baš i ne mogu računati...) Nešto prije 13 sati počinjem zvati dr. D.Š. u bolnicu radi dogovora oko termina, no ne uspijevam je nikako dobiti, stalno je vani. Oko 14 h dolazi mi tata s posla i kaže da ga boli bubreg i ne može me odmah voziti već se mora odmoriti. A doktorica mi radi do 16 sati. Nastavljam je zvati i tek oko 15.20 je uspijem dobiti i pokušavam joj objasniti da danas neću moći doći, s namjerom da zatražim drugi termin. Na to ona meni otprilike ovako: 'Mislim da ovo nema smisla, moja preporuka je bila Seroxat (odgovor na upit je li pogoršanje mog stanja uzrokovao Zoloft), mislim da je najbolje da se javite doktorici koja vam je to prepisala. (napomena: ta doktorica dala mi je termin tek 29.08. pa tko živ – tko mrtav – tko zdrav do tada). Inače, to pogoršanje može biti radi Zolofta i trebalo bi krenuti na bolje nakon tri tjedna. Našla sam vam termin za grupnu terapiju pa se javite kod dr. te-i-te. Vidimo se, jednom.' Malo karikiram riječi, ali meni je to zvučalo otprilike kao 'odje..' Divan pristup specijalizantice – budućeg psihijatra, nema šta. Sigurno će biti uspješna. A svi dosadašnji termini bili su promašeni njezinom krivnjom, a ne mojom.
Naravno, hvata me očaj – zar sam toliko loša da me i liječnici odbijaju? Ne znam što bih poduzela. Što dalje? Razmišljam samo o bolesti. I znam da je to loše.
Poslijepodne - Dr. opće prakse
16.30 Helex 0,375 mg
Oko 17 sati odlazim u obližnju ambulantu. Vrijeme nije toliko strašno vruće i sparno kao ranijih dana, pa, rekoh, da obavim barem nešto. Dođem do ambulante, a u dnu hodnika, bez imalo zraka, temperaturom 10 stupnjeva višom nego vani i valjda 99%-tnom vlagom sjedi devet ljudi ispred mene. Znoj mi se slijeva niz leđa i osjećam slabost. Odustala sam. I rasplakala se. Zar sam došla dotle da više ne mogu niti otići niti na kontrolu? Doktor mi radi u PON ujutro pa ću pokušati opet. Stvarno sam već očajna.
Navečer - Šetnja - simptomi 2-4
Dojadila sam sama sebi s tim očajavanjem. Idem van prošetati, makar pet minuta. Uspijevam izdržati 30-tak minuta sama, uz malo drhtanja, malo slabosti, malo omaglice... Ali uspijevam. I vraćam se kući znojna i mokra kao da me netko zalio, također drhteći. A vani ugodno svježe. Perverzija.
20.00 Xanax SR 1 mg + 22.00 Ranital 300 mg + 00.00 Zoloft 50 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Zoloft 1 tbl. / Helex 0,875 mg / Xanax SR 2 mg
22.06.06. ČET
Tijekom dana - Doma - simptomi 1
10.30 Xanax SR 1 mg + 12.30 Helex 0,125 mg + 16.30 Helex 0,125 mg
Hajde, barem sam noć prespavala (otprilike od 1 poslije ponoći do 10 ujutro). Cijeli dan sam doma, sama pomisao na izlazak iz stana na ovu nesnosnu vrućinu i sparinu ispunjava me trncima i osjećajem jeze te strahom i naravno slabošću i omaglicom. Postajem zarobljenik svoga doma i ventilatora uz koji vegetiram po cijele dane. Osjećam očaj i jad nad samom sobom jer je upravo ovo ono što nikako ne želim. Danas je kćerkica od mog poznanika slavila rođendan i moja malena i ja smo bile pozvane, no nisam je bila u stanju odvesti pa sam se ispričala, a malenoj (10 god.) sam, uz veliku grižnju savjesti, prešutjela taj rođendan u nadi da je zaboravila.
U uputama kod Zolofta pročitala sam da je postupno poboljšanje moguće uočiti već za 7 dana – danas mi je 9. dan pa se nadam da će i to nesretno poboljšanje uskoro doći. Uostalom, čisto sumnjam da mi može biti gore – život mi se unatrag tih 9 dana sveo na četiri zida i ventilator. Jadno i bijedno, i već mi je dopizdilo. Odlučila sam navečer, kad zahladi, izaći sama iz stana, pa makar na 5 min sjesti ispod prozora.
Navečer - Šetnja - simptomi 2,5
Eto, izašla sam van SAMA, BEZ PRATNJE i preživjela. Prošetala 25 minuta, doduše ne predaleko od zgrade u kojoj živim; kasnije me uslijed sparine spopala nelagoda, nedostatak zraka i omaglica pa sam ubrzala hod prema kući, ali uspjela sam! Kući sam došla sva mokra od znoja, majicu sam mogla cijediti – što od sparine što od straha.
Je... lijekove i terapije kad mi je od svega samo lošije (od lijekova mi se pogoršalo, a odlasci na kontrole me samo uzrujaju). Uzdaj se u se... Iako mi je donekle lakše po razgovoru s psihijatrom, taj poticaj traje vrlo kratko (par sati). Uglavnom, nisam zadovoljna i sve mi se više čini da se moram sama mučiti i izvlačiti iz ovoga kako god znam i umijem. Pušiona.
Sutra popodne moram na kontrolu kod dr. opće prakse a trebala bi i kod dr. D.Š. Nema šansi da obavim oboje – ne znam niti što da obavim niti na koji način. Hvata me jeza i prolazi kroz kosti – strah od vrućine, od izlaska, od čekanja, od slabosti, od straha, od svega...
A na poslu – jadno i iz dana u dan sve jadnije. Plaća kasni i ne zna se kad će, gazda pili s glupostima umjesto da se primi posla, dugovi se gomilaju a on ništa ne poduzima... Trebat će mu Bog, Alah i Buda, ako ne i još neko božanstvo da se nešto pozitivno kod njega dogodi. Ponekad mi se čini da je gori (ili bolesniji) od mene. Doduše, vidjela sam jednom prilikom Tegretol tablete na stolu, pretpostavljam da su njegove ali ne znam o čemu bi se moglo raditi (prije 7-8 mjeseci spominjao je da je išao na CT mozga ili tako nešto). Možda zato i ima donekle razumijevanja prema meni? (Doduše ne previše, ali svakako više od mnogih drugih poslodavaca.)
19.00 Xanax SR 1 mg + 21.00 Helex 0,125 mg + 22.00 Ranital 300 mg + 00.00 Zoloft 50 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Zoloft 1 tbl. / Helex 0,375 mg / Xanax SR 2 mg
21.06.06. SRI
Tijekom dana - Doma - simptomi 2-3
9.00 Xanax SR 1 mg + Zoloft 12,5 mg (1/4 tbl.)
09.45 Helex 0,125 mg + 12.00 Helex 0,125 mg + 16.00 Helex 0,125 mg
Vruće, nervozna, slaba, omaglica, anksioznost... Dok je bilo malo hladnije znala sam sjesti za računalo i 'zabaviti se', skrenuti misli i raditi nešto ili prevoditi za firmu, no u sobi mi je preko 30° i sada je to u bilo koje doba dana naprosto neizvedivo. Stoga su mi dani dosadni i dugi i naporni i...
Navečer - Dr. D.Š. (kontrola u bolnici) simptomi 4-5
18.30 Helex 0,5 mg
Na rubu sam panike. Nisam u stanju voziti radi drhtanja, omaglice, slabosti... Mrzim sparinu i vrućinu, a nema daška vjetra.
Tata me vozi u bolnicu na dogovorenu kontrolu, međutim ništa od toga – doktorica je dežurna, ima hitne slučajeve i nema vremena da me primi. Istovremeno osjećam i razumijevanje ali i razočarenje jer sam se jedva dovukla do tamo, čekala je sat vremena i onda se okrenula natrag kući. Na jednako tako slabim i drhtavim nogama, a stanje mi je sve lošije. Ponekad mi padne na pamet da se jednostavno i ja javim na hitnu (znam da je bezobrazno, ali ako je to jedini način...) Prvi put kad me naručila na kontrolu tražila sam je po bolnici više od pola sata i igrom slučaja naišla na nju u prijamnoj ambulanti, drugi put je bila vani pa me primila druga doktorica, ovo danas je treći put... Počinje mi se činiti da nema baš previše smisla dolaziti ovamo... Samo se dodatno uzrujavam. I opterećujem obitelj jer nisam sama u stanju doći niti na kontrolu.
Prilično me muči nemogućnost da s nekim porazgovaram o svojim problemima. Ako se s mamom i upustim u razgovor, kćerkica mi se već nakon par minuta 'nakenja' da vidi o čemu se radi, što me prekine i prilično uzruja. Ponekad je zamolim da nas ostavi na samo, a onda me peče savjest jer znam da se ona prilično brine, a ja neuspješno sakrivam poteškoće od nje. To me dodatno opterećuje. Majka me jedina donekle razumije (sličnu bolest / poremećaj je prošla), ali u klimaksu je i sama sebi suvišna pa često zna biti gruba i neuviđavna te se porječkamo. Otac nema baš previše razumijevanja (kod njega se više-manje sve svodi na to: 'ostavi se cigareta i primi posla' (što me raspali do kraja)), a kćer mi je jako zabrinuta. A razgovor mi jako nedostaje. Nemam prijatelja s kojima bih to mogla podijeliti i osjećam se jako usamljeno. Uostalom, i da imam, kome bih mogla reći: „Kad zatvorim vrata od stana, ruke mi se počnu tresti da ih jedva zaključam. A kad krenem prema liftu odnosno van, odsijeku mi se noge, ostanem bez zraka i vrti mi se. I to od straha. Doduše nedefiniranog i neracionalnog. Ne brini, nije zarazno pa se možemo družiti“ – mislim da bi svatko iole normalan (osim eventualno nekog medicinara) pobjegao glavom bez obzira.
20.30 Ranital 300 mg + 23.40 Zoloft 37,5 mg (3/4 tbl.) + Xanax SR 1 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Zoloft 1 tbl. / Helex 0,875 mg / Xanax SR 2 mg
20.06.06. UTO
Ujutro - Liječnik opće prakse - simptomi 5
Zoloft 12,5 mg (1/4 tbl.) + Helex 0,5 mg (oko 7.00)
Sinoć sam zaspala oko ponoći i probudila se oko pola 7. Svaku noć spavam malo dulje. Ludilo.
Imala sam jak napad panike u čekaonici koji se pogoršao u ordinaciji. Kaže mi moj dr. da si popijem još 0,5 mg Helexa (oko 9.00), što i činim, jedva vadeći tabletu iz novčanika. Užas, noge me ne drže, u glavi omaglica, ruke i noge utrnule, poluukočene, na rubu svijesti. Jedino što me sada donekle čini vedrijom je činjenica da sam uspjela izdržati i dočekati da završi čak osam pacijenata prije mene. Čak sam se uspjela i dovesti autom do kuće (doduše s 25% koncentracije i 40-tak km na sat – sreća pa mi nije daleko). I naravno, uz vječnu pratnju, uglavnom mame. Uglavnom, produžio mi je bolovanje (još uvijek sam na bolovanju radi želuca tj. šifre K29), a trebam doći na kontrolu u petak.
Tijekom dana - Doma - simptomi 2
Helex 0,5 mg (13.30 sati) + Helex 0,5 mg (17.00 sati)
Koma sam. Vrućina me uništava. Prisjećam se 90.-i-neke kad sam dobila toplotni udar. Jako ružna stvar. Od tada se užasavam vrućina, ločem vodu k'o luda, pijem vitamine, gutam glukozne i ostale bombone, izbjegavam sunce, vrućinu i sparinu (mrzim more danju preko ljeta), a kad je ne mogu izbjeći, onda mi redovito pozli, točnije spopadne me panika (barem pretpostavljam da je to panika). Katastrofa.
Navečer - Šetnja - simptomi 3-1
Eto, što ovisnost radi od čovjeka. Ponestalo mi cigareta, ne mogu nikoga poslati da mi ih kupi a tako bi zapalila.... Ništa. Spremam se, drhteći, znojeći se, uz omaglicu i lupanje srca i odlazim do obližnjeg kioska drhtavim korakom na slabašnim nogama. Kupim cigarete, krenem prema kući i onda shvatim da se zapravo ništa nije dogodilo, čak su mi i simptomi nešto blaži, pa produžim još dva kruga oko zgrade, unatoč groznoj sparini bez daška vjetra. Došla doma sva ponosna na sebe – šetnja bez pratnje (makar i kratka, u okviru mogućnosti) u vrijeme koje meni odgovara prilično je bolja stvar nego kad se moram prilagođavati nekome od 'pratnje'. Idem kud hoću, kad hoću i koliko mogu. I odem doma prije no što me zgrabi panika, jer ako me zgrabi, opet ću se bojati izaći. Eh, kako sam sad pametna i hrabra, nakon što sam 'puna' Helex-a i sjedim doma kraj ventilatora.
A na uputama za Helex piše nešto otprilike kao: „ako se pojave nuspojave poput nesanice, BLUĐENJA,... potrebno je obavijestiti liječnika...“. Tako, kad mi je loše, kaže moja kćer: „Popij si onu svoju tableticu za BLUĐENJE pa ćeš se bolje ljubit' i bit će ti bolje“. Moram se nasmijati. Kratko ali slatko jer je samo moje!
Ranital 300 mg (oko 19 h) + Zoloft 25 mg + Xanax SR 1 mg (nova terapija (oko 21h))
19.06.06. PON
Prijepodne - Doma - simptomi 2-3
Zoloft 12,5 mg (1/4 tbl.) + Helex 0,5 mg
Hajde, noćas sam koliko toliko spavala. Sinoć sam zaspala oko ponoći, probudila se oko 5 jutros, ali sam uspjela ponovno zaspati bez nekakvih ekstra egzibicija s tableturinama. Već mi se pomalo gade, i one i njihove nuspojave. Ne osjećam ništa osim pogoršanja.
Danas mi je 6-ti dan kako uzimam Zoloft i trebala bih početi piti cijelu tabletu (50 mg), ali sam ipak odlučila popiti ujutro 1/4, a navečer 1/2 tbl. kako bih malo ublažila eventualne nuspojave. Primijetila sam da mi se od njih zijeva i malo spava, ali i mučninu. I naravno, pogoršanje općeg stanja. Nadam se da će proći.
S posla mi se nitko ne javlja, ali niti ja njima, a s obzirom da baš i nema nekakvih specijalnih događanja (osim isključivanja telefonskih linija, interneta i sl. 'pizdarija') onda mi baš i ne fali. E-mailova na uredski Inbox baš i nema, barem ne onih koji bi se ticali mene (provjeravam kod kuće). Pomalo prevodim neke materijale tek toliko da potrošim vrijeme i skrenem misli.
Malo sam izašla na terasu na vrhu zgrade (imamo terasu umjesto krova) jutros oko 10. Ugodnije je nego u stanu jer se osjeća povjetarac, ali samo u hladu. Na suncu je pakao. Bila sam gore oko 45 min pa zbrisala opet doma jer nemam mira samo sjediti u hladu. Uključila ventilator i sjela za računalo. To me nekako zabavi, čak i kad radim (a uglavnom radim jer za igrice, naročito one napete, adrenalinske, nemam živaca). Isprobavam nove programe, piskaram ovaj dnevnik, malo blog (http://anksioznost123.blog.hr) i tako...
Počela sam sve više vremena provoditi doma, što me zabrinjava. A van nemam snage izaći – vruće mi je, slabo mi je, noge me ne drže, u glavi čudan osjećaj na rubu svijesti.
Popodne - doma - simptomi 1-2
Helex 0,5 mg
Ništa vrijedno spomena. Vučem se od kreveta do kreveta i nosim ventilator za sobom. I dašćem. Dobila menstruaciju. Evo dobitne kombinacije: promjena lijeka + vrućine + nešto niži tlak (110/70)
Predvečer - Konzum - simptomi 5
Helex 0,5 mg prije polaska
Ajme, koma, skoro sam se srušila pored dućana. A u njega nisam niti ušla. Čekali smo u redu da predamo povratnu ambalažu, a meni je bilo toliko loše da me tata morao odvesti doma nekih 10-tak minuta prije no što smo došli na red. Mama i moja kćer su ostale. Stigla doma, brzo polijevanje hladnom vodom, bomboni u usta, hladna voda, turbo slani sendvič... i sva ostala prva pomoć koju koriste srčani bolesnici, dijabetičari, niskotlakaši i svi ostali kojje znam i ne znam. Smiješno i glupo. I naravno, nakon pola sata bude mi bolje, ali sam iscrpljena i napeta.
Možda nisam trebala niti ići jer mi se stanje toliko pogoršalo da se sada već bojim izaći iz stana. Već i sam izlazak u zajednički hodnik na katu izaziva kod mene drhtanje i strah. Iako me svi tješe da se radi o početnom pogoršanju i rekaciji na nove lijekove, nimalo mi to ne pomaže. Nije ugodno saznanje da ste zarobljenik vlastitog stana i glupe bolesti koja nema veze s pameću. Pa tko se normalan boji prošetati? Pogotovo kad zahladi i vani bude ugodno. Umjesto da uživam, ja se maltene rušim na pod od straha. Za popizdit! Već sam pomalo ljuta na bolest, na lijekove, na vrućinu i sve ostalo!
Po povratku sam nazvala dr. Z.P. (kod nje ću poslije ljeta na psihoterapiju, u DZ) koja mi je preporučila da svakako krenem sa Xanax-om SR 1mg, a Helex 0,5 mg da pijem svaka četiri sata. Pa dovraga postat ću zombi od tolikih tableta!
Zoloft 25 mg + Ranital 300 mg + Helex 0,5 mg
18.06.06. NED
Tijekom dana
Doma - simptomi 3-4
Helex 0,5 mg (oko 9.00) + Helex 0,5 mg (oko 13.00) + Helex 0,5 mg (oko 17.00)
Ustala sam nešto prije 9 sati.
Cijeli dan mi je jako loše. Vrućina me ubija, kao da ću iskočiti iz kože, što od straha što zbog nje. Cijeli dan osjećam slabost, u stanu mi je 30°C. Nemam snage ni volje primiti se ičega što bi mi barem malo skrenulo misli s tegoba – samo osluškujem i iščekujem. I žderem turbo posoljenu hranu i ogromne količine vode iz straha od pada tlaka. Postoji li nešto čega se ne bojim??? Zapravo se trenutno ne mogu ničega sjetiti. Doduše, nekud mi je nestala knedla iz grla s kojom sam se već sprijateljila jer me podsjećala da je vrijeme da popijem Helex (ili pak da sam ga zaboravila popiti)...
Navečer - Šetnja - simptomi 4,5
Kad je malo popustila vrućina izašla sam s tatom i kćerkom u šetnju, no nakon 30-tak minuta spopada me neopisiva nervoza, strah i slabost te mračenje pred očima pa bježim doma. Čini mi se da mi je iz dana u dan sve gore, no još uvijek se nadam da se radi o PMS-u u kombinaciji s vrućinama i početnim nuspojavama Zoloft-a. Blaga mučnina.
Zoloft 25 mg + Ranital 300 mg + Helex 0,375 mg (3/4 tbl. od 0,5 mg)
|
O čemu dalje želite čitati?
subota, 17.06.2006.
Prvo kratko putovanje nakon dva mjeseca pauze
SUBOTA, 17.06.2006.
Ujutro i tijekom dana:
Helex 0,5 mg (oko 8 ujutro)
Trebamo krenuti kod bake, a ja nervozna k'o pas, što od neprospavane noći, a što od straha što će biti. Znam – iracionalno – ali zato se i smatra poremećajem. Ništa od ostalih lijekova nisam uzela kako bih izbjegla extra nuspojave u danu kad mi zaista još i one ne trebaju.
Helex 0,5 mg (oko 11.45) + Helex 0,5 mg (oko 17.30)
Cjelodnevna uznemirenost, stalna prestrašenost, omaglica i poteškoće s vidom. Do bake smo vozili na smjenu tata i ja, iako je kilometraža zapravo smiješna i do prije dva mjeseca mi nije predstavljala nikakav problem. Nikako se ne mogu opustiti kod bake (živi na selu), unatoč tome što me njena kujica jedva dočekala i cijelu me oblizala od sreće što me vidi. Naravno da me to obradovalo, ali... nekako ne osjećam zadovoljstvo u stvarima koje su me prije veselile i ne mogu se opustiti da bih mogla u bilo čemu uživati. Čak me spopada i slabost i meka stolica uslijed nervoze. I blago drhtanje s povremenim nedostatkom zraka.
Oko 15 sati sam malo odspavala. Kreće i mučnina. Prilično je vruć i sparan dan.
Oko 19 sati krećemo natrag za Zagreb (izborila sam se za povratak isti dan jer me pomisao na još jednu noć poput ove protekle, no van kuće, ispunjava užasom). I dalje omaglica i smetnje vida. I, naravno, strah. Ipak vozim prvih nekoliko kilometara, no koncentracija mi ubrzo pada a omaglica i problemi s vidom uzrokuju mi dodatnu napetost, čemu pak slijedi ukočenost mišića a zatim i drhtanje, pa upravljač automobila prepuštam tati, no i to mi je dodatan stres jer je lošiji vozač od mene pa mi eto razloga i za dodatan strah. KATASTROFA!!!
Konačno smo se dokotrljali doma i malo sam se smirila. Ali osjećam žgaravicu.
Navečer:
Sulpirid sam danas potpuno preskočila (namjerno jer se bojim da mi ove nesanice i jak nemir uzrokuje upravo on), a uzimam
Zoloft 25 mg + Ranital 300 mg. Prije spavanja planiram i još Helex 0,5 mg u nadi da ću barem malo spavati.
Iako bih trebala biti sretna što je dan prošao koliko-toliko uspješno, ne osjećam ništa 'pobjedničko' osim neizvjesnosti po pitanju nuspojava i noći koja je preda mnom. Tim više što sam Zoloft uzela tek navečer.
PETAK, 16.06.2006.
Ujutro i tijekom dana:Helex 0,5+0,25+0,25+0,5 mg
Zoloft 25 mg ujutro
Sulpirid 50 mg (oko podne) – drugu kapsulu propisanu za danas nisam uzela jer mi je tlak niži i bez nje
Iako sam zaspala u sitnim satima, već prije 7 sati jutros sam se probudila. Pogledam na sat, legnem natrag i lagano drijemam, pa za sat vremena opet, pa opet... i dižem se oko 9.30, sva preplašena i uznemirena.
Cijeli dan sam doma i prilično se loše osjećam: konstantno povišena anksioznost i zabrinutost, drhtanje, omaglica, slabost, nedostatak zraka, potištenost radi pogoršanja stanja...
Roditelji poslijepodne bili na sprovodu od tatinog kolege – tražili su me da ih odvezem, ali jednostavno nisam mogla jer sam se jako loše osjećala. Kao i cijeli dan, uostalom. Vruće je.
Je li ovo sve posljedica uzimanja novih lijekova? U sub i ned uzimala sam samo Helex i osjećala se skoro normalno, a ovo jučer i danas je katastrofa.
Moji sutra žele ići kod bake (50-tak km od Zg) i žele da idem s njima jer misle da će mi koristiti. Ja baš i nisam za to, ali odbijam ih već duže vrijeme pa... Tamo me zadnji put (oko Uskrsa) zadesio prvi grozni napad panike nakon tri godine i užasno se bojim, iako tata kaže da će voziti (i toga se bojim jer vozi lošije od mene). Ostali bi preko noći. STRAVA je u mojim kostima.
Pomalo me hvata strah od izlazaka tijekom dana, dok su vrućine. Kad se vani smrkne (i zahladi) – meni svane sunce jer lakše dišem.
Navečer:
Helex 0,5 mg prije spavanja + Ranital 300 mg
Zaspala u ponoć, probudila se u 2 poslije ponoći – sva uznemirena, napeta, stegnutih mišića, preplašena – grozno. Ne znam što bi sa sobom, vlastita koža mi je tijesna. Ne mogu više izdržati i uzimam
Apaurin 2 mg – mama vidi svjetlo u sobi i dolazi leći k meni u krevet (baš freaky). Ona kraj mene drijema a ja kukičam. Da nije tragično, bilo bi smiješno. Oko pola 5 konačno mi se počelo zijevati pa sam zaspala, do pola 8 ujutro.
|
O čemu dalje želite čitati?
četvrtak, 15.06.2006.
Moj panični napad
Dan je bio sasvim O.K. ali večer... Večer je bila od onih za pamćenje
Tijelovo je i moja kćer zajedno s ostalim prvopričesnicima treba sudjelovati u procesiji u našoj crkvi, u 19.00 sati. Dan je vruć i sparan. Poslijepodne sam odspavala oko sat vremena, Kad sam ustala tlak mi je pao na 100/60, što je kod mene izazvalo povremeno zamračivanje pred očima, zabrinutost i lagani strah ali i nervozu, a vrućina i sparina pogodovale su nedostatku zraka u mojim plućima. Već i sama pomisao na to da ću u crkvi s oko 200-tinjak ljudi morati provesti preko sat vremena ispunila me dodatnom nelagodom i nervozom. Navalila sam na dobro posoljeni sirni namaz na kruhu, pola čaše Coca Cole i pola šalice Nescafe-a i uspjela podići tlak do 120/80. I naravno popila sam gore navedeni Helex. Uvjeravam samu sebe da je sad sve O.K.
U međuvremenu je moja mama otišla s mojom kćerkom u crkvu. Donekle sam se umirila (ne sasvim, i dalje drhtim i osjećam slabost) i pokušala krenuti do crkve, s tatom, no nelagoda je i dalje tu, a približavanje crkvi i pogled na gomilu ljudi koji stoje na vratima jer ne mogu ući, kao niti oni nešto dalje od ulaznih vrata čija leđa na užarenom betonu grije sunce (ulaz je sa zapadne strane) samo pojačava tu nelagodu. Uspijevam se drhteći probiti do ulaza, no slabost je sve veća pa se udaljavam i kružim oko crkve, s tatom. Kasnije on odlazi dalje u šetnju a ja se opet vraćam do ulaza, gdje susrećem roditelje školske kolegice moje kćeri koji mi pokazuju mladu ženu kako leži na betonu pred ulazom u crkvu – onesvijestila se unutra. E – upravo to je bilo ono što mi je trebalo u ovom trenutku!!! Prije četiri godine na moru sam također vidjela isti prizor, osim što je tada i hitna već bila na licu mjesta, i u roku od sat i pol i meni su morali pozvati hitnu u apartman u kojem smo boravili – zbog paničnog napada, dakako – jednostavno sam se prepala da se to ne dogodi i meni. Uglavnom, sličan prizor me ponovno 'oborio' s nogu, zamalo i doslovce. U glavi neki čudan osjećaj – kao da mi u djeliću sekunde kroz nju prolazi nesvjestica (poput zamaha ručnom kosom prilikom košenja trave). Uspijevam se nekako, ubrzanim korakom s ukočenim mišićima, naročito u listovima nogu, dokopati stana, mašući cijelo vrijeme lepezom prema licu, polusvjesna okoline kroz koju se krećem. Znoj mi u kapima klizi niz leđa.
U stanu sam sama, odlazim najprije na WC (u takvim situacijama obavezno se moram pomokriti, čak i nekoliko puta u kratkom roku), no dok sjedim na WC-u noge mi drhte i otkazuju i pitam se hoću li moći ustati. Opet se javlja slika od prije dva mjeseca kad zbog drhtanja uslijed napada panike nisam niti mogla na WC nego su me roditelji vodili ispod ruke. Ponovo zastrašujuće sjećanje i preslikavanje događanja. Nekako uspijevam ustati i perem ruke. Puštam hladnu vodu po žilama podlaktice i u tom trenu nešto me 'zanosi' u desnu stranu te osjećam blago i vrlo kratko zujanje u ušima, kao da ću se onesvijestiti – ali ovaj put se radi o onoj 'pravoj' nesvjestici a ne onoj karakterističnoj za panični napad. Razlikuju se po tome što mi kod 'panične nesvjestice' baš i ne zazuji u ušima. Bože, ne želim da me moji nađu u kupaonici na podu! A baš sam u vijestima gledala reportažu o gospođi iz susjednog naselja koja je u stanu zadavila 32-godišnju kćer a potom i sama skočila s 5-tog kata zgrade (Sloboština). Uglavnom, kćer su našli u kupaonici nešto kasnije, dok ju je policija pokušavala obavijestiti o suicidu majke. Brzo se rukama hvatam za umivaonik i grabim bočicu s vodom (cijelo vrijeme mi je bočica u jednoj ruci, a mobitel u džepu, nadohvat ruke – inače ga nosim u torbi) te grabim prvi kiseli bombon koji mi je došao pod ruku (nekako mi u takvim situacijama pašu baš kiseli, inače ih ne volim). I lepezu, naravno. Javljam se mami na mobitel da sam otišla kući i da me ne traži oko crkve. Tatu bih možda nazvala da se vrati kući, no nije ponio mobitel. Dakle – snađi se sama. Hodam uzduž i poprijeko po stanu (nekako mi je lakše dok hodam na drhtavim nogama, kao patak, raširenih nogu i stopala okrenutih prema van – radi ravnoteže, nego kad sjednem – onda mi krenu oni dobro poznati trnci od stopala pa prema gore i osjećam ukočenost), lamatam lepezom u desnoj ruci, pijuckam vodu iz bočice u lijevoj ruci, žvačem bombon (mama me 'naučila': kad ti je slabo, uzmi si bombon i popij vode pa će proći) i čekam. Što zapravo čekam? Ne znam niti sama. Popila sam ostatak večernje doze Helex-a (0,125 mg tj. 1/4 tbl.) Valjda čekam da prođe napad panike. Oko zapešća lijeve ruke, prema 'receptu' nađenom na Internetu stavila sam labavu gumicu koja se inače stavlja na tegle sa zimnicom i dvaput se 'opalila' želeći svom blesavom mozgu odvući pozornost s panike na bol, ali baš i ne djeluje.
Ok, stiže tata, a i napad jenjava. Sjedam za PC i pišem ovo. Sve skupa trajalo je oko 45 minuta. U 21.30 vraćaju se moja mama i kćer i pozivaju me da zajedno odemo u šetnju. Dvoumim se: Što ako mi se ovo ponovi? S druge strane, možda bi bilo pametnije da izađem i uvjerim se da se neće ponoviti. Na kraju krajeva, neugodno je ali sam preživjela i sve će uskoro biti kao i prije napada (uvjeravam samu sebe, ali osjećam laganu omaglicu i vrtoglavicu pa mi ovo samouvjeravanje nije naročito uspješno :-)). Ostajem kod kuće. Svejedno, pokušavam se umiriti na način da u desnom stupcu ove tablice nabrajam okolnosti koje su mogle izazvati ovaj napad tj. da se nije dogodio ničim izazvan. Nadam se da sam u pravu.
I, da, čini se da ću prije spavanja morati uzeti još malo Helex-a (van dnevne doze – po potrebi).
Primijetila sam da sam nervoznija otkad uzimam Sulpirid i Zoloft (samo s Helex-om sam više bila umorna ali ne i nervozna ili razdražljiva). Ili je to samo zbog toplijeg i sparnog vremena, koje ne volim još iz vremena kad sam imala toplotni udar i također osjećala omaglicu i nesvjesticu (1993.g.) – jako se bojim tog osjećaja. Simptome poput gore opisanih imam vrlo često tijekom ljeta – kao da se bojim vrućih dana jer mi tada pada tlak i sve se ponavlja i ponavlja...
Vremenske prilike
+
Zdravstvene poteškoće
+
Situacija koja izaziva nelagodu
+
Neugodan prizor
+
Preslikavanje događanja, asocijacije
+
Novi lijekovi (Sulpirid i Zoloft)
= PANIČNI NAPAD
|
O čemu dalje želite čitati?
Klasifikacija (po šiframa)
UPDATE (02.02.2009.)
Kliknite OVDJE i potražite svoju dijagnozu po šifri!
Dijagnoza je izraz koji se u medicini koristi za prepoznavanje pojedine bolesti.
Dijagnozu postavlja liječnik na osnovu anamneze - dobivenih podataka o bolesniku i njegovoj bolesti - kao i simptoma, te rezultata različitih morfoloških i funkcionalnih pretraga.
Najjednostavnije metode pretrage su fizikalne - inspekcija, palpacija, perkusija i askultacija. Nešto složenije su one laboratorijske te one kojima se bolesnik podvrgava pregledu uz pomoć različitih medicinskih aparata.
Razlikovanje različitih bolesti se naziva diferencijalna dijagnoza.
Dijagnostika podrazumijeva sve postupke koji se provode da bi se spoznala bolest pacijenta (dijagnoza) preko zapažanja i tumačenja uočenih simptoma koji upućuju na nju.
U današnje vrijeme zbog velikog napretka medicinske tehnologije, dijagnostika predstavlja ogromno područje čijim razvojem znatno doprinosimo očuvanju zdravlja i brzom uklanjanju bolesti. Stari liječnici su govorili da je dobra dijagnostika dobro liječenje, a da je liječenje bez dijagnostike kao traženje igle u plastu sijena i to u mraku.
Budući da nam današnja tehnološka dostignuća omogućuju znatno efikasnije liječenje, u današnje vrijeme liječenje bez dijagnostike predstavlja tešku povredu liječničke etike.
F00-F99 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja
(F00-F09) Organski i simptomatski mentalni poremećaji
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.0 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa ranim pocetkom
- F00.1 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa kasnim pocetkom
- F00.2 Atipična ili mješovita demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.9 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, neoznacena
F01 Vaskularna demencija
- F01.0 Akutna vaskularna demecija
- F01.1 Demencija uslijed više infarkta
- F01.2 Vaskularna demencija u potkori mozga
- F01.3 Vaskularna demencija u kori i potkori mozga
- F01.8 Druga vaskularna demencija
- F01.9 Vaskularna demencija, neoznacena
F02 Demencija u drugim bolestima
- F02.0 Demencija u Pickovoj bolesti
- F02.1 Demencija u Creutzfeldt-Jakobovoj bolesti
- F02.2 Demencija u Huntingtonovoj bolesti
- F02.3 Demencija u Parkinsonovoj bolesti
- F02.4 Demencija u bolesti AIDSa
- F02.8 Demencija u drugim označenim bolestima
F03 Demencije ne specifične
F04 Organski sindrom amnezije
F05 Delirijum
- F05.0 Delirijum bez demencije
- F05.1 Delirijum sa demencijom
- F05.8 Drugi deliriji
- F05.9 Delirijum, nespecifičan
F06 Drugi mentalni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga te tjelesnom bolešću
- F06.0 Organska halucinoza
- F06.1 Organski katatoni poremećaj
- F06.2 Organski sumanuti poremećaj (sličan kao shizofrenija)
- F06.3 Organski poremećaji raspoloženja
- F06.4 Organski anksiozni poremećaj
- F06.5 Organski disocijativni poremećaj
- F06.6 Organski emocionalni poremećaj (astenicki)
- F06.7 Blagi kognitivni poremećaj
- F06.8 Drugi označeni mentalni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga i bolešću tijela
- F06.9 Mentalni poremećaj uzrokovan oštećenjem i disfunkcijom mozga i bolešću tijela, nespecifičan
F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
- F07.0 Organski poremećaji ličnosti
- F07.1 Postencefalitički sindrom
- F07.2 Sindrom poslije potresa mozga
- F07.8 Drugi organski poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
- F07.9 Organski poremećaji ličnosti i poremećaj ponašanja, uzrokovan bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga, nespecifičan
F09 Nespecifični organski ili simptomatski metnalni poremećaji
- F09.0 Akutno trovanje
- F09.1 Zloupotreba
- F09.2 Sindrom ovisnosti
- F09.3 Apstinencijski sindrom
- F09.4 Apstinencijski sindrom s delirijem
- F09.5 Mentalni poremećaj
- F09.6 Sindrom amnezije
- F09.7 Psihotičke posljedice i kasni početak
- F09.8 Drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja
- F09.9 Mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja, nespecifičan
(F10-F19) Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari
Sljedeća stanja su podtipovi svih kodova od F10 do F19
(F1x.0) akutna intoksikacija
(F1x.1) zloupotreba
(F1x.2) sindrom ovisnosti
(F1x.3) apsitencijski sindrom
(F1x.4) apstinencijski sindrom s delirijem
(F1x.5) psihotični poremećaj
(F1x.6) sindrom amnezije
(F1x.7) psihotični poremećaj
(F1x.8) drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja
(F1x.9) nespecifični mentalni poremećaj i poremećaj ponašnja
F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje
- F10.6 Korsakovljeva psihoza
F11 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom opioida
F12 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom kanabinoida
F13 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom hipnotika ili sedativa
F14 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom kokaina
F15 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom drugih stimulansa, uključujući kafein
F16 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom halucinogena
F17 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom duhana
F18 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom isparljivih otapala
F19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom više vrsta droga i drugih psihoaktivnih tvari
(F20-F29) Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja
F20 Shizofrenija
- F20.0 Paranoidna shizofrenija
- F20.1 Hebefrena shizofrenija
- F20.2 Katatona shizofrenija
- F20.3 Nediferencirana shizofrenija
- F20.4 Postshizofrena depresija
- F20.5 Rezidualna shizofrenija
- F20.6 Obična shizofrenija
- F20.8 Druga shizofrenija
- F20.9 Shizofrenija, nespecifična
F21 Poremećaj sličan shizofreniji
F22 Stalna sumanuta stanja
- F22.0 Paranoja - sumanuto stanje
- F22.8 Druga stalna sumanuta stanja
- F22.9 Stalno sumanuto stanje, nespecifično
F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
- F23.0 Akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije
- F23.1 Akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije
- F23.2 Akutni mentalni poremećaj sličan shizofreniji
- F23.3 Drugi akutni pretezno sumanuti psihotični poremećaji
- F23.8 Drugi akutni i prolazni psihotični poremećaj
- F23.9 Akutni i prolazni psihotični poremećaj, nespecifičan
F24 Inducirano sumanuto stanje
- Folie ŕ deux
F25 Shizoafektivni poremećaji
- F25.0 Shizoafektivni poremećaj, tip manija
- F25.1 Shizoafektivni poremećaj, tip depresija
- F25.2 Shizoafektivni poremećaj, mješoviti tip
- F25.8 Drugi shizoafektivni poremećaji
- F25.9 Shizoafektivni poremećaj, nespecifični
F28 Drugi neorganski psihotični poremećaji
F29 Neorganske psihoze, nespecifično
(F30-F39) Poremećaji raspoloženja
F30 Epizode manije
- F30.0 Hipomanija
- F30.1 Manija bez simptoma psihoze
- F30.2 Manija sa simptomima psihoze
- F30.8 Druge manijske epizode
- F30.9 Manijska epizoda, nespecifična
F31 Bipolarni poremećaj
- F31.0 Bipolarni afektivni poremećaj, hipomanijska epizoda
- F31.1 Bipolarni afektivni poremećaj, manijska epizoda bez simptoma psihoze
- F31.2 Bipolarni afektivni poremećaj, manijska epizoda sa simptomima psihoze
- F31.3 Bipolarni afektivni poremećaj, blaga ili umjerena depresijska epizoda
- F31.4 Bipolarni afektivni poremećaj, teska depresijska epizoda bez simptoma psihoza
- F31.5 Bipolarni afektivni poremećaj, teska depresijska epizoda sa simptomima psihoze
- F31.6 Bipolarni afektivni poremećaj, mjesovita epizoda
- F31.7 Bipolarni afektivni poremećaj, u remisiji
- F31.8 Drugi bipolarni afektivni poremećaj
- F31.9 Bipolarni afektivni poremećaj, neoznaceno
F32 Depresija
- F32.0 Blaga depresijska epizoda
- F32.1 Umjerena depresijska epizoda
- F32.2 Teška depresijska epizoda bez simptoma psihoze
- F32.3 Teška depresijska epizoda sa simptomima psihoze
- F32.8 Druge depresijske epizode
- F32.9 Depresijska epizoda, nespecifična
F33 Povratni depresijski poremećaj
- F33.0 Blag povratni depresijski poremećaj
- F33.1 Umjeren povratni depresijski poremećaj
- F33.2 Težak povratni depresijski poremećaj bez simptoma psihoze
- F33.3 Težak povratan depresijski poremećaj sa simptomima psihoze
- F33.4 Povratni depresijski poremećaj, u remisiji
- F33.8 Drugi povratni depresijski poremećaj
- F33.9 Povratni depresijski poremećaj, nespecifičan
F34 Stalni poremećaji raspoloženja
- F34.0 Ciklotimija
- F34.1 Distimija
- F34.8 Drugi stalni poremećaji raspoloženja
- F34.9 Stalni poremecaj raspoloženja, nespecifičan
F38 Drugi poremećaji raspoloženja
- F38.0 Drugi pojedinačni poremećaji raspoloženja
- F38.1 Drugi povratni poremećaji raspoloženja
- F38.8 Drugi označeni poremećaji raspoloženja
F39 Poremećaj raspoloženja, nespecifičan
(F40-F48) Neurotski i somatoformni poremećaji i poremećaji izazvani stresom
F40 Fobični anksiozni poremećaji
- F40.0 Agorafobija
- F40.1 Socijalna fobija
- F40.2 Specificna (izolirana) fobija
- F40.8 Drugi fobijsko-anksiozni poremećaji
- F40.9 Fobijsko-anksiozni poremećaj, nespecifični
F41 Drugi anksiozni poremećaj
- F41.0 Panični poremećaj, epizodna paroksizimalna anksioznost
- F41.1 Anksiozni generalizirani poremećaj
- F41.2 Mješovit anksiozni i depresijski poremećaj
- F41.9 Anksiozni poremećaj, nespecifičan
F42 Opsesivno-kompulzivni poremećaj
- F42.9 Opsesivno-kompulzivni poremećaj, nespecifičan
F43 Reakcija na teški stres i poremećaji prilagođavanja
- F43.0 Akutna reakcija na stres
- F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj
- F43.2 Poremećaj prilagođavanja
F44 Disocijativni (konverzivni) poremećaji
- F44.0 Disocijativna amnezija
- F44.1 Psihogeno lutanje
- F44.2 Disocijativna ošamućenost
- F44.3 Trans i poremećaji posjedovanja
- F44.4 Disocijativni mišićni poremećaj
- F44.5 Disocijativne konvulzije
- F44.6 Disocijativna anestezija i gubitak senzornih funkcija
- F44.7 Mješoviti disocijativni (konverzivni) poremećaji
- F44.8 Drugi disocijativni (konverzivni) poremećaj
- Ganserov sindrom
- Višestruka osobnost
F45 Somatoformni poremećaji
- F45.0 Somatizacijski poremećaj
- F45.1 Nediferencirani somatoformni poremećaj
- F45.2 Hipohondrija
- F45.3 Somatoformna disfunkcija vegetativnog živčanog sustava
- F45.4 Stalan somatoformni bol
- F45.8 Drugi somatoformni poremećaji
F48 Drugi neurotski poremećaji
- F48.0 Neurastenija
- F48.1 Sindrom depersonalizacije
(F50-F59) Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike
F50 Poremecaj hranjenja
- F50.0 Anoreksija nervoza
- F50.1 Atipična anoreksija nervosa
- F50.2 Bulimija
- F50.3 Atipična bulimija
- F50.4 Pretjerano jedenje s drugim psihičkim smetnjama
- F50.5 Povraćanje s drugim psihičkim smetnjama
- F50.8 Drugi poremećaji hranjenja
- Pica, u odraslih
F51 Neorganski poremećaji spavanja
- F51.0 Neorganska insomnija
- F51.1 Neorganska hipersomnija
- F51.2 Neorganski poremećaj ritma spavanja
- F51.3 Mjesečarenje
- F51.4 Noćni strah
- F51.5 Noćne more
F52 Seksualna disfunkcija
- F52.0 Nedostatak ili gubitak spolne želje
- F52.1 Seksualna averzija i nedostatak spolnog užitka
- F52.2 Izostanak genitalnog odgovora
- F52.3 Poremećaj orgazma
- F52.4 Prijevremena ejakulacija
- F52.5 Neorganski vaginizam
- F52.6 Neorganska dispaurenija
- F52.7 Pretjerani spolni nagon
- Erotomanija
- Nimfomanija
- F52.8 Drugi neorganski poremećaj spolnog odnosa
- F52.9 Neorganski poremećaj spolnog odnosa, nespecifičan
F53 Mentalni poremećaji i poremećaji udruženi s babinjama (postporođajni period)
- F53.0 Blag mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja sa babinjama
- F53.1 Težak mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja udruzen sa babinjama
- F53.8 Drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja udruzeni sa babinjama
- F53.9 Mentalni poremećaj u babinjama, nespecifičan
F54 Psihološki poremećaji i poremećaji ponasšnja u drugim bolestima
F55 Zloupotreba lijekova bez uzrokovanja tolerancije
F59 Sindromi ponašanja udruženi s fiziološkim smetnjama i fizičkim čimbenicima, nespecifični
(F60-F69) Poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih
F60 Specifični poremećaji ličnosti
- F60.0 Paranoidni poremećaj ličnosti
- F60.1 Shizoidni poremećaji ličnosti
- F60.2 Disocijalni poremećaj ličnosti
- F60.3 Emocionalno nestabilna ličnost
- F60.4 Histroničniporemećaj ličnosti
- F60.5 Anankasticki poremećaj ličnosti
- F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
- F60.7 Ovisna ličnost
- F60.9 Poremećaj ličnosti, nespecifičan
F61 Mješani i drugi poremećaji ličnosti
F62 Trajna promjena ličnosti neorganskog porijekla
- F62.0 Trajna promjena ličnosti nakon doživljene katastrofe
- F62.1 Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti
- F62.8 Druge trajne promjenjene ličnosti
- F62.9 Trajna promjena ličnosti, nespecifičana
F63 Poremećaji navika i impulsa
- F63.0 Patološko kockanje
- F63.1 Piromanija
- F63.2 Kleptomanija
- F63.3 Trihotilomanija
- F63.8 Drugi poremećaji navika i impulsa
- F63.9 Poremećaj navika i impulsa, nespecifičan
F64 Poremećaj spolnog identiteta
- F64.0 Transseksualizam
- F64.1 Transvestitizam
- F64.2 Poremećaj spolnog identiteta u djetinjstvu
- F64.8 Drugi poremećaji spolnog identiteta
- F64.9 Poremećaj spolnog identiteta, nespecifičan
F65 Poremećaji spolne sklonosti
- F65.0 Fetišizam
- F65.1 Fetišisticki transvestitizam
- F65.2 Egzibicionizam
- F65.3 Voajerizam
- F65.4 Pedofilija
- F65.5 Sadomazohizam
- F65.6 Višestruki poremećaji spolne sklonosti
- F65.8 Drugi poremećaji spolne sklonosti
- Nekrofilija
- F65.9 Poremećaj spolne sklonosti, nespecifičan
F66 Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom
- F66.0 Poremećaj spolnog sazrijevanja mentalnainsomn
- F66.1 Egodistonička spolna orijentacija
- F66.2 Poremećaj spolnog odnosa partnera
- F66.8 Drugi psihoseksualni razvojni poremećaji
- F66.9 Psihoseksualni razvojni poremećaj, nespecifičan
F68 Drugi poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih
- F68.0 Obrada tjelesnih simptoma zbog psihičkih razloga
- F68.1 Namjerno izazivanje ili simulacija tjelesnih simptoma psihičkih nesposobnosti
- F68.8 Drugi specifični poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih
F69 Poremećaji ličnosti i poremećaji ponasšnja odrasle osobe, nespecifičani
(F70-F79) Mentalna retardacija
F70 Laka mentalna retardacija
F71 Umjerena mentalna retardacija
F72 Teža mentalna retardacija
F73 Teška mentalna retardacija
F78 Ostala mentalna retardacija
F79 Nespecifična mentalna retardacija
(F80-F89) Poremećaji psihološkog razvoja
F80 Specifični poremećaji razvoja govora i jezika
- F80.0 Specifičan poremećaj artikulacije
- F80.1 Poremećaj ekspresivnog govora
- F80.2 Poremećaj receptivnog govora
- F80.3 Landau-Kleffnerov stečeni gubitak govora s epilepsijom
- F80.8 Drugi poremećaji razvoja govora i jezika
- F80.9 Poremećaj razvoja govora i jezika, nespecifičan
F81 Specifični razvojni poremećaji školskih vještina
- F81.0 Specifičan poremećaj čitanja
- F81.1 Specifičan poremećaj slovkanja
- F81.2 Specifičan poremećaj racunanja
- F81.3 Mješovit poremećaj sposobnosti za školovanje
- F81.8 Drugi poremećaji razvoja sposobnosti za školovanje
F82 Specifičan poremećaj razvoja motoričkih funkcija
F83 Mješoviti specifični poremećaji razvoja
F84 Pervazivni razvojni poremećaj
- F84.0 Dječji autizam
- F84.1 Atipičan autizam
- F84.2 Rettov sindrom
- F84.3 Drugi disintegrativni poremećaj djetinjstva
- F84.4 Poremećaj hiperaktivnosti povezan s mentalnom retardacijom i stereotipnim pokretima
- F84.5 Aspergerov sindrom
- F84.8 Drugi pervazivni poremećaji razvoja
- F84.9 Pervazivni poremećaj razvoja, nespecifičan
F88 Drugi psihički poremećaji razvoja
F89 Poremećaj psihičkog razvoja, nespecifični
(F90-F98) Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji s nastankom u djetinjstvu i adolescenciji
F90 Hiperkinetski poremećaj
- F90.0 Poremećaj aktivnosti i pažnje
- Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
- F90.1 Hiperkinetskii poremećaj ponašanja
- F90.8 Drugi hiperkineticki poremećaji
- F90.9 Hiperkinetički poremećaj, nespecifičan
F91 Poremećaji ponašanja
- F91.0 Poremećaj ponašanja u kontekstu obitelji
- F91.1 Poremećaj ponašanja uzrokovan nepotpunom socijalizacijom
- F91.2 Poremećaj socijaliziranog ponašanja
- F91.3 Poremećaji protivljenja i prkosa
- F91.8 Drugi poremećaji ponašanja
- F91.9 Poremećaj ponašanja, nespecifičan
F92 Mješoviti poremećaji ponašanja i emocija
- F92.0 Poremećaji ponašanja depresivna tipa
- F92.8 Drugi mješoviti poremećaji ponašanja i emocija
- F92.9 Mješovit poremećaj ponašanja i emocija, nespecifičan
F93 Emocionalni poremećaji s početkom u djetinjstvu
- F93.0 Anksiozni poremećaj odvajanja u djetinjstvu
- F93.1 Fobično-anksiozni poremećaj u djetinjstvu
- F93.2 Socijalno-anksiozni poremećaj u djetinjstvu
- F93.3 Rivalitet između braće i sestara
- F93.8 Drugi emocionalni poremećaj u djetinjstvu
- F93.9 Emocionalni poremećaj nastao u djetinjstvu, nespecifičan
F94 Poremećaji socijalnog funkcioniranja nastali u djetinjstvu i adolescenciji
- F94.0 Elektivni mutizam
- F94.1 Reaktivni emocionalni poremećaj u djetinjstvu
- F94.2 Poremećaj neinhibiranosti u djetinjstvu
- F94.8 Drugi poremećaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu
- F94.9 Poremećaj socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu, nespecifičan
F95 Tikovi
- F95.0 Prolazan tik
- F95.1 Kronični motorni ili glasovni tik
- F95.2 Kombinirani glasovno-motorni tik
- F95.8 Drugi tik
- F95.9 Tik nespecifičan
F98 Ostali poremećaji emocija i ponašanja nastali u djetinjstvu i adolescenciji
- F98.0 Neorganska enureza
- F98.1 Neorganska enkopreza
- F98.2 Poremećaj hranjenja dojencadi i deteta
- F98.3 Pika u ranom i kasnijem djetinjstvu
- F98.4 Poremećaj sa stereotinim pokretima
- F98.5 Mucanje
- F98.6 Eksplozivni govor sa prekidima - Cluttering
- F98.8 Drugi specifični poremećaji emocija i poremećaji ponašanja sa pocetkom u djetinjstvu
- F98.9 poremećaji emocija i poremećaji ponašanja sa početkom u djetinjstvu i adolescenciji, nespecifičani
(F99) Neodređeni mentalni poremećaj
F99 Mentalni poremećaj ne drugačije određen
|
O čemu dalje želite čitati?
Iskustva i savjeti drugih
Iskustvo 1
Na kognitivnoj terapiji dobio sam savjet da oko ruke uvijek nosim tanku gumicu (za tegle sa zimnicom). Diskretna je, a moze biti od pomoci. Tako npr. u samoposluzi ili negdje drugdje, kad osjetim da ce me uhvatiti panicni napad, jednostavno se 'puknem' tom gumicom po kozi iz sve snage, da jauknem od boli. Na taj nacin se paznja, koja je bila usmjerena na slanje simptoma u tijelo i na stvaranje panicnog napada, usresredi na te nervne zavrsetke koji trpe bol prouzrokovan gumicom. I kod mene to funkcionira. Jer bol je toliko ostra da ju ne mozes ignorirati, a paznja ne moze biti usmjerena i na panicni napad i na tu bol.
Iskustvo 2
Moramo znati da panicni napadi ne traju duze od 20 minuta. Ako nista drugo, gledaj na sat i cekaj da prode... I proci ce, uvijek prolazi!
Hrana za bolje raspolozenje
Unos hrane bogatom omega-3 kiselinama i C vitaminom koji je vazan za konverziju tryptophana u serotonin pogoduje raspolozenju. To su npr. banane, jagode, limunada, srdele.
|
O čemu dalje želite čitati?
Alternativna medicina
HOMEOPATIJA
Homeopatija je zdravstveni sistem izveden iz drevnog principa da se "slicno lijeci slicnim".
Ovaj princip su poznavali i primjenjivali Hipokrat i Paracelzus, ajurveda, ali ga je na praktican nacin, u Evropi, razvio njemacki ljekar Haneman, prije nepuna dva stoljeca. Nezadovoljan tadasnjim medicinskim objasnjenjima, Haneman je niz godina istrazivao i napravio listu odredjenog broja ljekovitih supstanci, kao i simptoma do kojih su dovodile, kad ih je davao zdravim ljudima. Poslije toga ih je davao pacijentima cija se simpatologija problema poklapala sa simptomskom slikom odgovarajuceg lijeka.
Jedna od osnovnih postavki homeopatije je da bolest, sama po sebi, nije poseban entitet. Bolest ima dinamicno odredjenje, a imajuci u vidu polazno homeopatsko stajalliste da svaki covek posjeduje zivotnu energiju koja ga odrzava u harmonicnoj vitalnosti, bolest je samo znak, da su tu energiju, trenutno, prevladali nepovoljni utjecaji.
Za homeopatiju simptomi nisu cinilac bolesti, vec izraz otpora, nastojanje pogodjenog organizma da prevazidje probleme koji su ga obuzeli. To takodjer znaci da simptomi nisu dati nekom unaprijed odredjenom bolescu, nego su proizvedeni individualnoscu osobe.
Stoga se homeopatski terapeuti ne usmeravaju prvenstveno na unistavanje i potiskivanje simptoma, nego teze da ih sto bolje upoznaju. Zato homeopatska anamneza obuhvata cijeli opseg duhovnih, emocionalnih i fizickih promjena koje ukazuju na posebnost reagiranja obrambenih snaga pojedinca.
Za homeopatskog terapeuta je bitno kako osoba reagira na hranu, stresove, vrijeme, kakvo im je zanimanje, temperament, nacin zivota, dnevne navike. Nerijetko su od pomoci i clanovi porodice koji zapazaju svojstvenost osobe u vrijeme pojave zdravstvenih tegoba. Homeopatska terapija nije usmjerena na bolest vec individualnost osobe, pa se deogadja da se za iste simptome preporucuju razliciti homeopatski tretmani.
SAVJETI
Kada je u pitanju kronicna tjeskoba, homeopatija ima niz izvrsnih, prirodnih, neskodljivih supstanca.
Na primjer:
1.Aconitum napellus (jedic) smiruje vas morbidan strah od smrti ukoliko ste hipohondar, a narocito ako ste bolesni.
2. Ambra grisea (ambra) je prikladna ako se uzbudjujete oko svega i svacega, ukoliko vas paralizira stidljivost i ako se stalno bojite da cete pasti u nesvijest.
3. Argentum nitricum (srebrni nitrat) ublazava blage tjeskobe i strepnje. Na primjer, u situacijama kada stalno nastojite udovoljiti svakoj zadaci koja naidje, a inace ste stalno u zurbi i nikada nemate vremena.
4. Arsenicum album (arsen oksid) pomaze ako patite od stalne tjeskobe koja se pojacava nocu, jer se bojite mraka, smrti i samoce.
5. Asafoetida (asafetida) je prikladna za ljude koji su nezadovoljni sami sa sobom i razdrazljivi.
6. Avena sativa (zob) smiruje nervnu iscrpljenost i palpitacije.
7. Gelsemium (zuti jasmin) pomaze ako zivite samotnim zivotom i patite od neobjasnjivih strahova, ako ste uznemireni zbog zivota, smrti i buducnosti i plasite se suociti s ljudima i preprekama do te mjere da se tresete ili dobijete proljev.
8. Ignatia amara (ignacija) smiruje djelovanje emocija, srdzbe, bolnog gubitka. Na primjer, ako ste jako nepredvidljivi i iznenada mijenjate raspolozenje od smijeha do placa bez ikakvog vidljivog razloga, ili ako zbog obeshrabrenosti uzdisete u ocaju.
9. Kalium carbonicum (kalijev karbonat) je pogodan za one hipersenzitivne osobe koje sve dramatiziraju i lako ih obeshrabruje i najmanje razocaranje ili prepreka, za one ljude koji skacu na najmanji zvuk i koji jako nervozno reagiraju na najmanji fizicki dodir.
10. Phosphorus (fosfor) moze biti od pomoci ljudima koji stalno mijenjaju raspolozenje od uzbudjenja do depresije, ili onima koji pate od ekstremne tjeskobe kojoj je uzrok nerazuman strah od najmanjeg problema.
11. Psorinum trebate pokusati ukoliko stalno vidite tamnu stranu zivota, ukoliko stalno trazite osamu i ako jedete da biste kompenzirali svoja mrzovoljna raspolozenja.
12. Valeriana officinalis (korijen odoljena) smiruje zlovolju, nervozu i nesanicu.
AKUPUNKTURA
Jedan je od najstarijih nacina lijecenja. Potjece iz stare Kine otprije 3 500 godina. Moze ponuditi znacajno olaksanje simptoma blage depresije, predstavljajuci dobru dodatnu terapiju za soobe koje nisu dobro reagirale na konvencionalne nacine lijecenja. Sudeci po istarzivanjima, znacajno poboljsanje u simptomima moze se uociti nakon 4 do 6 tjedana redovitih tretmana. Najucinkovitija se, pak , pokazala elektroakupunktura.
AROMATERAPIJA
- koristi se protiv depresije, anksioznosti i fobije
- koristi se etericnim uljima, zapaljivim i alkoholnim tvarima, cvjetnim ekstraktima, korijenima, korom, liscem, smolama, koje se dovode do isparavanja, udisu ili upijaju kroz kozu putem masazi, toplih kupki ili vlaznih obloga, toplih ili hladnih
- studije provedene u jednoj njujorskoj bolnici pokazale su prilicnu ucinkovitost arome vanilije u lijecenju klaustrofobije. Sest najnovijih klinickih studija zakljucuju da aromaterapija, u kombinaciji s masazama, djeluje kao blagi lijek protiv tjeskobe.
BACHOVE KAPI
- sluze za lijecenje raznih stetnih emotivnih stanja, od zabrinutosti do panike, od prevelike osjetljivosti dopreslabog interesa za stvarnost
- 38 cvjetnih esencija koje je stvorio bakteriolog Edward Bach pruzaju ozdravljenje, ali ne tako da djeluju neposredno na bolest, nego tako da preplave nas organizam pozitivnim vibracijama naseg superiornog ja. Uzimaju se gotovo uvijek u kombinaciji
- znanstvenim istrazivanjima ova se terapija i nije pokazala osobito uspjesnom, ali nije utvrdjena ni nikakva stetnost. Smatra se da su Bachove kapi ucinkovi placebo za anksiozna stanja
JOGA I MEDITACIJA
- za lijecenje depresije i psihosomatskih poremecaja, no jace djeluje u prevenciji, nego kao lijek
- temelji se na usavrsavanju disnih tehnika i sjedinjenju tijela i duha. Glavni im je cilj ponovno uspostavljanje ravnoteze i unutarnjeg mira.
- jedno istrazivanje u Quebecu provedeno na 667 osoba koje su redovito meditirale pokazala je njihovu smanjenu potrebu za lijekovima. Vjerojatno pozitivno utjece na mozdane funkcije i na opci imunitet
KRISTALOTERAPIJA
- protiv stresa
- svaki kristal je odasiljac i prijemnik energije, a ta energija, iz kristala kojeg odabere terapeut, te koji se cesto koristi i reikijem, u stanju je nadoknaditi manjak ili izbaciti viskove energije zatvorene u chakrama
- klinicke studije nisu nikad provedene
TERAPIJA HIPNOZOM
Neki strucnjaci smatraju da je ovo jedan od najboljih nacina za lijecenje svih oblika depresije. Osim sto pacijenta smiruju, opustaju, daju mu volju za zivot i motivaciju za postizanje ciljeva, hipnoticke i autohipnoticke seanse uce ga bolje procijeniti vlastito stanje. Zahvaljujuci objektivnijem pristupu covjek se ne prepusta bolesti i trazi tudju pomoc.
Da bi se izbjegli novi napadi depresije, lijecenje hipnoze treba pojacati dopunskim terapijama poput homeopatije (koja nudi lijek za svaku vrstu depresije) ili aromaterapije. Premda se ova bolest cesto ne moze lijeciti samo alternativnim i prirodnim metodama, one ipak puno pomazu u teskim trenucima. a za razliku od tvornickih antidepresiva ne izazivaju sekundarne efekte.
NAMIRNICE
Za neke je namirnice dokazano da djeluju antidepresivno. Tako je primjerice zob odlicno sredstvo za jacanje zivcanog sustva. Dobro je za dorucak jesti zobenu kasu ili pahuljice.
Cokolada je sigurno najpoznatija u toj skupini namirnica. Harvardski su znanstvenici otkrili da se u njoj nalazi odredjeni sastojak koji moze nadomjestiti manjak jednog od neurotransmitera koji su deficitarni kod depresije. Buduci da umjerena konzumacija ove slastice moze vratiti snagu i odagnati osjecaj praznine koji muci mnoge depresivne osobe, preporucljivo ju je redovno uzimati u malim kolicinama.
Nedavno se ustvrdilo da i glavonosci (sipe, lignje i dr.) pomazu u borbi protiv depresije. Naime, neki homeopati su ispitivali djelovanje njihovog crnila i otkrili da ono nije samo ukusan zacin, nego i mocan antidepresiv.
BILJNI LIJEKOVI
Gospina trava
Ovo tradicionalno sredstvo za ublazavanje bolova, smanjenje grceva i lijecenje ozljeda posljednjih se godina pocelo dosta koristiti u slucajevima lakse do srednje teske depresije i kod tjeskobe. Nakon duljeg istrazivanja, znanstvenici su ustvrdili da je njen glavni aktivni sastojak hiperforin, a vjerojatno vaznu ulogu igra i hipericin. Gospina trava djeluje tako sto pojacava aktivnost prirodbih mozdanih antidepresiva, serotonina i noradrenalina, ali na vrlo blag nacin, tako da ne izaziva gotovo nikakve nezeljene nuspojave. Prevencije radi, treba je poceti uzimati krajem ljeta.
Gingko biloba
Pomaze u borbi protiv depresije izazvane promjenama nastalim zbog starenja mozdanih stanica i poboljsavadjelovanje lijekova protiv depresije. tako je barem pokazalo istrazivanje provedeno prije deset godina na grupi pacijenata izmedju 51 i 78 godina, kojima uzimanje antidepresiva nije narocito pomoglo. Nakon sto su triput dnevno poceli dobivati 80 mg ekstrakta gingko bilobe, stanje pacijenata se znatno poboljsalo, ali ne bez razloga. Naime, ispitivanje provedeno na stakorima pokazalo je da spomenuti ekstrakt podize razinu serotonina za 33 %. Ljudi koji imaju problema s grusanjem krvi ili uzimaju preparate kjoji ga sprecavaju, prije gingko tretmana trebali bi se posavjetovati s lijecnikom.
Bosiljak
Etericno ulje bosiljka (5 do 10 kapi) koristi se u kupkama protiv depresije, psihicke iscrpljenosti i melankolije, kao i kod povecanih mentalnih napora. Mozete uzimati 3 ml tinkture tri puta dnevno ili zaciniti salatu svjezim listovima bosiljka.
Lavanda
Ovaj prirodni antidepresiv jaca zivcani sustav i pomaze kod bolesti mozga i zivaca, umiruje i krijepi organizam. Kad ste napeti i potisteni, ukapajte nekoliko kapi lavandinog ulja u kupku ili ga inhalirajte. Mozete se posluziti i svjetiljkom za etericna ulja- prostor ce ugodno mirisati, vi cete biti bolje raspolozeni, a i moljci ce se drzati podalje.
VITAMINI I MINERALI
Vitamin C
Odlicno djeluje protiv psihicke iscrpljenosti i osjecaja tuge.
Glavni izvori : kivi, agrumi (naranca, limun, mandarina).
Minimalna dnevna doza : 80 mg na dan ( 1 kivi ili 2 narance na dan)
Vitamini B skupine
Njihov nedostatak moze uzrokovati depresivna stanja. Tiamin (B1) potice mentalnu aktivnost i normalan rad zivcanog sustava. Piridoksin (B6) pomaze u prevenciji brojnih zivcanih poremecaja i odrzanju psihicke ravnoteze. Kobalamin (B12) povecava energiju te poboljsava koncentraciju i pamcenje,
Glavni izvori svih ovih vitamina su pivski kvasac, mekinje, psenicne klice, mlijeko, dinja, kupus, melasa (secerni sirup), jaja, vecina povrca, riba i jetrica.
Magnezij i cink
Najvazniji minerali za borbu protiv depresije.
Glavni izvori : cokolada, zobene pahuljice, psenicne klice, integralne zitarice, plodovi mora, suhe smokve i orasi. Ipak, uzima li se u tabletama, kura ne bi trebala trajati duze od tri tjedna.
Kalcij
Neophodan za duhovnu ravnotezu. Njegov nedostatak izaziva umor i razdrazljivost.
Glavni izvori : mlijeko, jogurt, sir, sojino mlijeko, sipa, lignje, kamenice.
Minimalna dnevna doza : 900 mg.
Zeljezo
Nedovoljna kolicina zeljeza potice malodusnost, lose raspolozenje i depresiju.
Dnevna doza : 10 ml za muskarce, 18 ml za zene.
Glavni izvori : svjeze zeleno povrce, mahunarke (leca, grasak, bob, mahune), suho voce i crna cokolada.
Aminokiseline triptofan i fenilalanin
Nuzne su za proizvodnju serotonina, noradrenalina i dopamina, neurotransmitera koji poticu fizicku i psihicku aktivnost te djeluju kao prirodni antidepresivi.
Glavni izvori: svjezi mekani sir, mlijeko, riba, banane, datulje, bademi, kikiriki, sjemenke sezama i bundeva.
|
O čemu dalje želite čitati?
Psihoterapija
Terapija kroz savjetovanje uvelike ce pomoci da otkrijete uzroke svoje depresije. Lijecnik vam moze preporuciti dobrog psihoterapeuta ili neku grupnu terapiju za samopomoc.
Lijecenje psihoterapijom (terapijom razgovorom s educiranimn strucnjakom - psihoterapeutom) bez psihofarmakoloskog lijecenja moze biti prikladno za bolesnika s blagim depresivnim poremecajem. Psihoterapija se preporuca kad postoje znacajni psihosocijalni stresori, unutarnji psihicki sukobi, medjuljudske poteskoce.
Izbor psihoterapijske metode ovisi o specificnim ciljevima, duzini lijecenja i ucestalosti seansi, te raspolozivosti terapeuta educiranih za odredjenu tehniku, ali i uvazavanju bolesnikovih zelja. Psihoterapija ima znacajni utjecaj na povecanje povjerenja bolesnika u uspjeh lijecenja i motivira bolesnika za redovito uzimanje lijeka. U lijecenju depresije kao specificni pristupi koriste se interpersonalna, kognitivna i bihejvioralna terapija, a rjedje i drugi oblici psihoterapije.
Interpersonalna terapija je vid kratkotrajne psihoterapije koja se obicno sastoji od 12 do 16 tretmana koji se odvijaju s razmakom od tjedan dana. Karakterizirana je aktivnim terapijskim pristupom pri cemu se naglasava uloga sadasnjeg bolesnikovog stanja i potreba odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja. Tijekom terapije ne razradjuju se obrambeni mehanizmi niti unutarnji konflikti. Glavni naglasak u terapiji je usmjeren na interpersonalne odnose. Interpersonalnom terapijom pokusavamo pomoci bolesniku fokusiranje na nedavni znacajni dogadjaj, npr. gubitak, socijalnu izolaciju i druge interpersonalne faktore koji mogu utjecati na razvoj depresije.
Kognitivna terapija depresije se temelji na shvacanju da je kognitivna disfunkcija vrlo znacajna u nastajanju depresije. Pretpostavlja se npr. da je sva apatija i smanjenje energije rezultat zivotnog ocekivanja pojedinca, odnosno njegovog osjecaja neuspjeha na svim zivotnim podrucjima. Cilj je kognitivne terapije da se smanji depresija i da se sprijeci njeno ponovno javljanje pomazuci bolesniku da spozna i ukloni negativno razmisljanje, da razradi alternative i stvori fleksibilniji nacin razmisljanja i izvjezba nove kognitivne i bihejvioralne odgovore (promjena ponasanja).
Bihejvioralna terapija je vrlo strukturirana i opcenito kratkotrajna. Pri tome se nastoji sto je moguce vise utjecati na promjenu ponasanja sto se smatra kljucnim u otklanjanju depresije. Bihejvioralna terapija ukljucuje tehnike planiranja aktivnosti, samokontrole, vjezbanje socijalnih vjestina i rjesavanja problema.
Premda obiteljska terapija ne predstavlja primarni terapijski pristup u lijecenju depresije, ona moze biti vrlo znacajna u slucajevima gdje je zbog bolesnikovog stanja znacajno narusen obiteljski sklad i funkcioniranje cijele obitelji. Obiteljska terapija ispituje ulogu depresivnog clana u ukupnom dobrom psiholoskom funkcioniranju cijele obitelji, a s druge strane ispituje ulogu cijele obitelji u odrzavanju depresije.
Psihodinamska psihoterapija nema znacajnu ulogu u lijecenju depresije.
Grupna psihoterapija je indicirana kada postoje teskoce komunikacije i socijalne adaptacije.
Tehnike opustanja mogu vam pomoci da pobijedite stres i tjeskobu cesto povezane s depresijom. Pokusajte s tjelovjezbom, jogom, meditacijom ili masazom.
|
O čemu dalje želite čitati?
Liječenje medikamentima
Sve ove informacije prikupljene su na internetu - sluze isključivo u svrhu okvirnog upoznavanja bolesti i simptoma te najčešće korištenih metoda liječenja - važno je znati da NE SMIJETE bez savjetovanja s liječnikom koristiti lijekove ili pak druge terapijske metode!!!
Antidepresivi - korisni lijekovi s kojima treba znati
Autori: Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar
Jesu li antidepresivi spasonosni lijekovi ili možda opasna sredstva koja potiskuju probleme pacijenta, a katkad ih navode i na samoubojstvo?
Antidepresivi su među najčešće korištenim lijekovima u industrijskim zemljama, no javnost malo zna o njihovu načinu djelovanja, kao i o bolestima protiv kojih se koriste. Mnogi ne razlikuju antidepresive od anksiolitika, baš kao što brkaju depresiju (potištenost) i anksioznost (tjeskobu).
Da bismo lakše objasnili kako djeluju i čemu služe antidepresivi, najprije valja razmotriti što je to depresija. To je bolest koja utječe na cijeli organizam, no primarno pogađa raspoloženje tako što ga duboko snižava. Raspoloženje je iznimno bitna funkcija ljudskog organizma, jer služi održavanju želje za životom. A sniženo raspoloženje duševna je bol, koju oni koji kronično boluju od depresije teško podnose i gube volju za životom. Već je blaga depresija neugodna, a teška je prava agonija, koja bez agresivna liječenja može trajati u nedogled, ili do smrti od vlastite ruke. Zbog patnje koju nanosi, depresija je bolest koja uzrokuje najveći broj samoubojstava - dvije trećine, a po nekim istraživanjima i više.
Antidepresivi i samoubojstvo
Antidepresivi ne uzrokuju samoubojstvo, nego sasvim obrnuto - smanjuju rizik od samoubojstva. Takve optužbe na račun ovih lijekova potječu od ljudi koji ne poznaju depresiju niti shvaćaju uzrok suicida. Depresija je ta koja svojim bolom navodi na samoubojstvo, a antidepresivi ublažavaju depresiju i u najvećem broju slučajeva uspijevaju ukloniti motive za suicid. Ako osoba na antidepresivima ipak počini suicid, to je zato što lijekovi u njezinu slučaju, nažalost, nisu bili dovoljno djelotvorni.
Raspoloženje ne možemo regulirati sami, vlastitom odlukom i snagom volje. Ono ovisi o radu živčanih stanica u mozgu te o kemijskim tvarima i električnoj struji koji preko receptora (prijemnika) podražuju živčane stanice i tako aktiviraju moždane centre. Neke prirodne kemikalije, koje možemo jednostavno nazvati sretnim hormonima, potiču dobro raspoloženje, a neke, stresni hormoni, narušavaju raspoloženje. I stresni hormoni su korisni u situacijama kad moramo žurno reagirati, primjerice u nekoj opasnosti, no kod ljudi kod kojih su stresni hormoni trajno povišeni, a hormoni sreće sniženi, nastupaju depresija, anksioznost, oslabljen imunitet, umor i druge smetnje.
Depresiju uzrokuje poremećaj u kemijsko-električnim procesima u mozgu koji reguliraju raspoloženje. Obično tom poremećaju prethode dugi ili jaki stres, loša prehrana ili nedostatak kretanja, no može nastati i bez prethodnog stresa, dakle zbog urođene sklonosti depresiji.
Zato sve terapije protiv depresije teže tome da na neki način uravnoteže moždanu kemiju. Čak i psihoterapijske tehnike djeluju samo onda kad izazovu antidepresivne biokemijske promjene u mozgu. Dok razgovorne tehnike taj cilj ostvaruju zaobilaznim putem (razgovorom, druženjem, hrabrenjem, savjetovanjem i dr.), antidepresivi djeluju direktno na moždanu kemiju.
Kad uđe u organizam i počne se metabolizirati, antidepresiv dolazi do mozga i pomaže sretnim kemikalijama da jače ili dulje djeluju na neurone, a nakon dulje upotrebe sprječavaju aktivnost stresnim kemikalijama. Načina na koji antidepresivi ostvaruju svoj terapijski učinak ima nekoliko, a ovisno o mehanizmu djelovanja, razlikujemo nekoliko podtipova antidepresiva.
Izbor prikladna lijeka
Trećina bolesnika ne reagira na prvi propisani antidepresiv. U takvom slučaju, liječnik može povisiti dozu, promijeniti lijek ili prvom lijeku dodati drugi antidepresiv s malo drukčijim mehanizmom djelovanja. Teža depresija može se tretirati s dva, tri ili četiri lijeka istodobno, čime se dobiva šira fronta djelovanja na biokemijske uzroke. Kad liječnik i pacijent pronađu prikladan lijek, ili kombinaciju lijekova, oko 90 posto pacijenata doživljava ublaženje ili nestanak depresivnih simptoma.
Budući da je depresija kronična bolest, duboko ukorijenjena u središnji živčani sustav, zasad se ne može trajno ukloniti. Pacijenti koji su imali samo jedan napad (epizodu) depresije, mogu se nakon jedne kure antidepresivima oporaviti i više nikad se ne razboljeti. No, moguće je da se depresija i vrati, a osobe koje su kroz život imale više depresivnih epizoda riskiraju nove napade tijekom cijelog života. Stoga se onima koji imaju prvu depresivnu epizodu u životu preporučuje uzimanje lijeka šest do devet mjeseci nakon prestanka simptoma, a onima koji od depresije pate kronično savjetuje se višegodišnje ili čak doživotno liječenje. Ništa strašno - ista se strategija koristi kod povišenog tlaka i dijabetesa.
Uz antidepresive, pacijent može ići i na psihoterapiju. Štoviše, kod blage depresije mnogima je psihoterapija dovoljna, no što je depresija teža, to su antidepresivi važnija komponenta liječenja.
Osim antidepresiva, mnogi liječnici preporučuju i vitamine, osobito B-kompleks i C, te magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve te tvari imaju učinka na raspoloženje.
Najpoznatiji prirodni antidepresiv je gospina trava (hipericum perforatum), točnije suhi ekstrakt te biljke, koja raste i u nas. Nije poznat učinak čaja od gospine trave na depresiju, ali je izvjesno da su kapsule gospine trave djelotvorne kod blage i donekle umjereno teške depresije. Ipak, gospina je trava blag antidepresiv, na čije se učinke čeka tjednima ili mjesecima. Noviji antidepresivi u prosjeku djeluju znatno brže.
Budućnost antidepresiva
Savršen antidepresiv još nije proizveden iz jednostavna razloga: medicina još skuplja znanja o mozgu i ne zna sve o mehanizmima depresije. No, nema dvojbe da će jednoga, ne tako dalekog dana, biti moguće izliječiti depresiju i druge poremećaje raspoloženja uz pomoć kemijskih tvari. Naime, lijek ketamin, inače anestetik, u istraživanjima se pokazao izvanredno i dugotrajno djelotvornim protiv teške depresije! Ketamin utječe na neurokemijski sustav glutamata, neuroprijenosnika kojeg se obični antidepresivi ne dotiču. Nažalost, ketamin izaziva ozbiljne nuspojave, uključujući halucinacije, pa se ne može koristiti kao antidepresiv, no znanost sada znade kamo treba usmjeriti buduće napore u borbi protiv depresije.
Što treba znati o lijekovima
* Antidepresivi ne djeluju odmah, poput aspirina ili sredstava za smirenje. Ovisno o pacijentu i težini poremećaja, potrebno je od jednog do čak šest tjedana da ti lijekovi dovedu do poboljšanja. Presudno je da se uzimaju redovito i ustrajno uz potpuno pridržavanje liječničkih uputa.
* Osjetite li neželjene učinke lijekova, brzo se javite liječniku radi prilagodbe doze ili promjene lijeka. Moguće je da se nuspojave jave prve i traju kratko, a da terapijski učinci nastupe kasnije.
* Antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Mora li pacijent uzimati lijek dugoročno, to je zato što to zahtijeva priroda bolesti (poput dijabetesa ili hipertenzije), a ne zato što bi lijek izazivao potrebu za produljenim uzimanjem.
* Antidepresivi vas neće učiniti "zombijem". Moguće je da uzrokuju osjećaj sediranosti ili pospanosti, no to se obično ispravlja prilagodbom doze.
* Antidepresivi ne uzrokuju ushićenje ili euforiju, inače bi ih prodavali dileri na ulici. Date li antidepresiv zdravom čovjeku, on vjerojatno neće osjetiti nikakvu promjenu u duševnom stanju.
* Antidepresivi ne služe za guranje životnih problema pod tepih niti za njihovo potiskivanje. Depresivnom bolesniku upravo je depresija najveći životni problem i prvi s kojim se treba pozabaviti.
* Antidepresivi vas neće spriječiti da riješite probleme u svom životu, ako oni postoje. Štoviše, osposobit će vas za njihovo rješavanje.
Što su antidepresivi?
Liječenje lijekovima (psihofarmakoterapija) predstavlja temelj uspješne borbe protiv depresije. Danas nam na raspolaganju stoje brojni antidepresivni lijekovi, različitih mehanizama djelovanja. Jedan od čestih uzroka neuspješne terapije antidepresivima jest nedovoljna doza lijeka ili prijevremeni prekid terapije. Najčešći razlog za to su nuspojave lijekova i/ili neinformiranost depresivnih bolesnika i njihovih obitelji. Danas se drži nužnim da depresivni bolesnik uzima antidepresive najmanje godinu dana ako je riječ o prvoj depresivnoj epizodi, a 3 do 5 godina ako se radi o ponovljenoj epizodi. Cilj liječenja nije samo otklanjanje simptoma, nego uspostava dugotrajnog dobrog stanja i prevencija novih depresivnih epizoda. Antidepresivi djeluju tako što potiču prirodnu (normalnu) razinu kemikalija u mozgu, koja se može znatno sniziti tijekom depresije. Za učinke njihovog djelovanja treba se pričekati barem dva tjedna, no ukoliko nema promjene ni nakon šest tjedana, ponovno otiđite svom liječniku.
Koje su vrste antidepresiva?
1. Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
Ovi antidepresivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitora noradrenalina, serotonina i dopamina te tako povecavaju njihovu koncentraciju na spojevima zivcanih stanica. Njihove najcesce nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergicke nuspojave): suhoca usta, zamucenje vida, otezano mokrenje, zatvor, pogorsanje glaukoma, mentalna konfuzija. Takodjer mogu izazvati poremecaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. U klinickoj uporabi su dulje od 40 godina i njihova je djelotvornost pouzdano dokazana. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi kao sto su klomipramin, maprotilin, imipramin, amitriptilin* 1 i drugi.
2. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI / SIPPS)
Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju uopce. Ova skupina lijekova nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje iskljucivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izrazen ili nikakav ucinak na druge prijenosnicke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnosljivosti. U ovu skupinu lijekova ubrajaju se paroksetin* 3, sertralin* 4, citalopram* 5, fluoksetin* 2 i fluvoksamin. Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se sve vise preporucuju kao antidepresivi prvog izbora.
3. Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)
Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgradjuje neurotransmitore. Posljedica je povecanje koncentracije neurotransmitora u mozgu. Prva generacija ovih lijekova moze imati opasne nuspojave. Istovremenim uzimanjem tih lijekova i hrane koja sadrzi mnogo tvari zvane tiramin (primjerice fermentirani sirevi i pivo) moze nastati iznenadni, smrtonosni porast krvnog tlaka.
4. Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A
Prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamijenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao sto je moklobemid* 6. To su sigurni lijekovi, dobre podnosljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.
5. Ostali antidepresivi
Na našem i svjetskom tržištu lijekova postoje i brojni drugi antidepresivi, različitih mehanizama djelovanja.
- Dualni serotoninski antidepresivi: Djeluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
- Dualni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina: Predstavnik je venlafaksin* 8, antidepresiv s brzim nastupom ucinka i s dobrom podnosljivoscu cak i tijekom dugotrajne primjene.
- Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina: Predstavnik je reboksetin* 7.
- Pojačivači ponovne pohrane serotonina: Predstavnik je tianeptin.
- Inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina: Predstavnik je bupropion.
- Noradrenergički i specifični serotonergički antidepresiv: Predstavnik je mirtazapin* 9.
Registar lijekova u RH, 2006:
N06A - Antidepresivi
N06AA - Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
- klomipramin - Anafranil
- amitriptilin*1 - Amyzol
- maprotilin - Ladiomil
N06AB - Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina
- fluoksetin*2 - Prozac, Portal, Fluval
- fluvoksamin - Fevarin
- paroksetin*3 - Deprozel, Seroxat
- sertralin*4 - Zoloft, Luxeta, Halea, Asentra
- escitalopram - Cipralex
- citalopram*5 - Starcitin, Citalon
N06AG - Inhibitori monoaminooksidaze tipa A
- moklobemid*6 - Aurorix
N06AX - Ostali antidepresivi
- tianeptin - Coaxil
- reboksetin*7 - Edronax
- venlafaksin*8 - Efectin, Efectin ER, Velafax
- hipericin*10 - Aktivin H, Hyperici Aktiv, Klosterfrau Sedinal
- mirtazapin*9 - Calixta, Mirzaten, Remeron
Amitriptilin*1
Amitriptilin je triciklični antidepresiv. Kemijski gledajući on je izrazito nalik na antipsihotike, stoga ima i određeno sedativno djelovanje. Osnovno snažno antidepresivno djelovanje praćeno je otklanjanjem uznemirenosti i tjeskobe.
Amitriptilin koči mehanizam membrane kojim se regulira ulazak serotonina i noradrenalina u adrenergičke i serotoninergičke neurone. U farmakološkom smislu to djelovanje može pojačati ili produžiti aktivnost neurona. Koristi se za liječenje endogene depresije i depresivnog poremećaja. Kao i svi triciklički antidepresivi amitriptilin ima dosta nuspojava. Njegova važnost (kao i važnost drugih tricikličkih antidepresiva) opala je pojavom SSRI (SIPPS) antidepresiva.
Registrirani u RH za 2006: Amyzol (LEK)
Fluoksetin*2
Fluoksetin kemijski nije sličan tricikličkim ili tetracikličkim antidepresivnim sredstvima. On je specifičan inhibitor ponovnog ulaska serotonina (5-hidroksitriptamin, 5-HT), tj. SSRI (SIPPS)antidepresiv. Svojedobno ga je na tržište stavila američka kompanija Eli Lilly pod komercijalnim nazivom Prozac i ubrzo je postao svojevrsni hit. Danas je fluoksetin (Prozac) sinonim za antidepresiv. Razlog tomu je činjenica da ne izaziva jake nuspojave i toksičnost mu je mnogo manja nego toksičnost tricikličkih antidepresiva. Međutim, fluoksetin nije bezazlen jer u slučaju predoziranja može izazvati epileptični napada. Također, neke njegove nuspojave (serotoninski sindrom) sliče djelovanju ecstasyja.
Registrirani u RH za 2006: Prozac (ELI LILLY), Portal (LEK), Fluval (KRKA)
Paroksetin*3
Paroksetin je jaki i selektivni antidepresiv, inhibitor ponovne pohrane serotonina, a smatra se da je njegovo antidepresivno djelovanje i djelotvornost u liječenju opsesivno-kompulzivnih poremećaja i paničnih stanja povezano sa specifičnom inhibicijom ponovne pohrane 5-hidroksitriptamina (5-HT, serotonin) u moždanim neuronima. Paroksetin nije kemijski povezan s tricikličnim, tetracikličnim ili ostalim raspoloživim antidepresivima. Koristi se u liječenju simptoma svih vrsta depresije uključujući depresiju praćenu tjeskobom. Nakon početnog zadovoljavajućeg odgovora, nastavak liječenja paroksetinom djelotvoran je u prevenciji recidiva. Također, koristi se za liječenje simptoma i prevenciju recidiva opsesivno-kompulzivnog poremećaja, recidiva paničnih stanja sa ili bez agorafobije, socijalne anksioznosti/socijalne fobije, PTSP-a, te generaliziranog anksioznog poremećaja. Koristi se u dnevnoj dozi od 20 do 40 mg dnevno u obliku tableta. Paroksetin se ne smije koristiti u kombinaciji s inhibitorima monoamino oksidaze (MAO). Terapija paroksetinom može započeti 14 dana nakon prestanka uzimanja ireverzibilnih inhibitora monoamino oksidaze i najmanje jedan dan nakon prestanka uzimanja reverzibilnog inhibitora monoamino oksidaze - moklobemida. Postoji velika i dokazana mogućnost pokušaja suicida u depresivnih bolesnika i to stanje može potrajati dok se ne postigne značajni terapijski učinak. Opće je kliničko iskustvo sa svim antidepresivnim lijekovima da se rizik od suicida može povećati u ranim fazama oporavka. Novijim istraživanjima posebno je pokazano da parokserin može uzrokovati povećanje vjerojatnosti počinjena samoubojstva. Nuspojave paroksetina su obično blage i ne utječu na kvalitetu života bolesnika. Produljenim liječenjem može se smanjiti jakost i učestalost nuspojava te one obično ne uzrokuju prekid liječenja paroksetinom. Najčešće zabilježene nuspojave povezane s primjenom paroksetina u kliničkim studijama bile su: mučnina, pospanost, znojenje, tremor, astenija, suhoća usta, nesanica, seksualna disfunkcija, vrtoglavica, opstipacija, proljev i smanjeni tek.
Registrirani u RH za 2006: Seroxat (BELUPO), Deprozel (PLIVA)
Sertralin*4
Sertralin je jak i specifičan inhibitor ponovnog neuronskog preuzimanja serotonina (5-HT). U kontroliranim ispitivanjima u zdravih dragovoljaca sertralin nije uzrokovao sedaciju niti je remetio psihomotorne funkcije. Sukladno njegovu selektivnom inhibiranju preuzimanja 5-HT, sertralin ne pojačava katekolaminergičnu aktivnost. Sertralin nema afiniteta za muskarinske (kolinergične), serotonergične, dopaminergične, adrenergične, histaminergične, GABA ili benzodiazepinske receptore. Za razliku od tricikličnih antidepresiva, tijekom liječenja sertralinom nije zapažen porast tjelesne težine; u nekih bolesnika može pri uzimanju sertralina nastupiti smanjenje tjelesne težine.
Sertralin se koristi za liječenjesimptoma depresije u bolesnika s manijom u anamnezi ili bez nje. Nakon zadovoljavajućeg odgovora nastavak liječenja sertralinom učinkovito prijeći povratak početne epizode depresije ili ponavljanje depresivnih epizoda. Sertralin je također koristan za liječenje opsesivno kompulzivne bolesti (OKB), paničnog poremećaja, s agorafobijom ili bez nje. Također, može se koristiti za liječenje djece oboljele od opsesivno-kompulzivne bolesti. Uobičajna dnevna doza iznosi 50 mg.
Tijekom ispitivanja provedenih prije stavljanja lijeka na tržište hipomanija ili manija javljale su se u otprilike 0,4% bolesnika liječenih sertralinom. Sertralin valja izbjegavati u bolesnika s nestabilnom epilepsijom, dok u bolesnika s reguliranom epilepsijom zahtijeva pozorno praćenje. Kako je mogućnost pokušaja samoubojstva svojstvena depresiji i može potrajati sve dok ne nastupi znatnije povlačenje bolesti, bolesnike valja pomno nadgledati na početku liječenja
U ispitivanjima s višestrukim dozama za depresiju i OKB, sljedeće su nuspojave bile znatno učestalije uza sertralin negoli uz placebo: mučnina, proljev/rijetka stolica, anoreksija, dispepsija, tremor, omaglica, besanica, pospanost, pojačano znojenje, suha usta i seksualna disfunkcija (ponajprije odgođena ejakulacija u muškaraca).
Registrirani u RH za 2006: Zoloft (PFIZER), Halea (BELUPO), Luxeta (PLIVA), Asentra (KRKA)
Citalopram*5
Citalopram je antidepresiv, dostupan u obliku tableta i kao tekućina za oralnu primjenu. Djeluje u središnjem živčanom sustavu kao visoko selektivni inhibitor serotonina s minimalnim učinkom na noradrenalin i dopamin. Citalopram bi se trebao uzimati jednom dnevno, počevši terapiju s nižom dozom, prema potrebi je moguće lagano povećati dozu. Učinak ovog antidepresiva održava se kroz 32 tjedna terapije. Prema procjeni liječnika doza se može smanjivati nakon određenog perioda i to postupno, i nikada se ne ide na nagli prekid. Ako se pojave netolerantni simptomi paralelno sa smanjenjem doze ili kao odgovor na prekid terapije, uzima se u obzir ponovni povratak na prvotno propisanu dozu. Moguće nuspojave su: smanjenje spolne želje ili sposobnosti, poremećaj koncentracije, nesanica, zbunjenost, vrtoglavica, zatim neki gastrointestinalni poremećaji kao mučnina, povraćanje. Nije potvrđena mogućnost razvoja ovisnosti o ovom lijeku, ali potrebna je dobra procjena i praćenje pacijenta tijekom terapije kako se ne bi previdjeli znakovi zlouporabe. Veći je oprez potreban s pacijentima koji su patili od manije. Posebno je naglašena inkompatibilnost citaloprama s inhibitorima monoaminoksidaze, zbog opasnih, pa i fatalnih posljedica: hipertermija, rigidnost, delirij, koma. Kombinacija s NSAR povećava rizik od krvarenja. Citalopram nije odobren za uporabu u pedijatriji. Ne smije se uzimati kod bipolarne depresije. Oprez je potreban kod pacijenata s oštećenom bubrežnom i jetrenom funkcijom. Kod razumne terapije, citalopram ne utječe na sposobnost upravljanja vozilom i rada sa strojevima.
Registrirani u RH za 2006: Starcitin (PLIVA), Citalon (LEK)
Moklobemid*6
Moklobemid je antidepresiv koji djeluje neurotransmiterski sustav putem reverzibilne inhibicije monoaminooksidaze (MAO), posebice tipa A. Time je smanjen metabolizam noradrenalina, dopamina i serotonina te dolazi do povećanja njihove koncentracije i pojačanog djelovanja na raspoloženje i psihomotornu aktivnost. Moklobemid ublažava simptome kao što su iscrpljenost, nesposobnost upravljanja motornim vozilima i nesposobnost koncentracije. Moklobemid također uklanja simptome vezane uz socijalnu fobiju. Iako moklobemid nema sedativna svojstva, poboljšava kvalitetu sna kod depresivnih bolesnika u roku od nekoliko dana. Koristi se za liječenje depresije, depresivnih poremećaja i socijanih fobija.
Registrirani u RH za 2006: Aurorix (F. HOFFMAN LA ROCHE)
Reboksetin*7
Reboksetin je najnoviji tip antidepresiva. On je selektivni inhibitor ponovnog unosa noradrenalina (NARI), za razliku od SSRI (SIPPS) antidepresiva koji su selektivni inhibitori ponovnog unosa serotonina. Na tržištu se pojavio 2001. godine. Reboksetin pokazuje zanimljiva svojstva - on se može uspjesno kombinirati sa SSRI (SIPPS) antidepresivima, a također može se bez opasnosti kombinirati i sa MAO-inhibitorima. Reboksetin se koristi za akutno liječenje depresije te za održavanje kliničkog poboljšanja u pacijenata. Učinak se postiže relativno brzo. Međutim, činjenica je da reboksetin nije doboljno iskoršten lijek, ali njegovo vrijeme tek dolazi.
Registrirani u RH za 2006: Edronax (PHARMACIA & UPJOHN)
Venlafaksin*8
Venlafaksin se koristi za tretman jačih depresivnih stanja i kada loše raspoloženje, gubitak volje, interesa vodi ka suicidalnim idejama. Indiciran je i kod sociopata, ali ne i kod blažih oblika napetosti i nervoze uzrokovane svakodnevnim stresom. Smatra se da je mehanizam djelovanja ovog lijeka povezan s njegovom sposobnošću utjecaja na neurotransmitore u mozgu. Nađeno je da su venlafaksin i njegov aktivni metabolit o-desmetilvenlafaksin inhibitori ponovnog unosa noradrenalina i serotonina te slab inhibitor ponovnog unosa dopamina Ne posjeduju inhibitornu aktivnost na monoaminoksidazu. Nemaju afinitet za muskarinske, kolinergičke, H1-histaminske i alfa-1-adrenergičke receptore. Dolazi u obliku tableta i kapsula s postupnim oslobađanjem, a obično se primjenjuje jednom dnevno, kako bi se ublažili simptomi depresije. Uočeno je i smanjenje anksioznosti.
U terapiji se treba držati propisa, u smislu u određenoj dozi, intervalima i ukupnosti trajanja primjene. Venlafaksin može izazvati neke alergijske reakcije, dovesti do promjena u ponašanju, pa i suicidalnih misli. Važno je obratiti pažnju i na reakcije poput pospanosti, zamućenog vida, zbog opasnosti u vožnji i u radu sa strojevima. Moguće su i vrtoglavice i nesvjestice. Ne koristi se kod bipolarnih poremećaja, bolesti ili ozljeda mozga, manije, bolesti srca, jetre, bubrega.
Registrirani u RH za 2006: Efectin, Efectin ER (WYETH WHITEHALL), Velafax (PLIVA)
Mirtazapin*9
Mirtazapin je noviji antidepresiv. Koristi se za ublažavanje simptoma depresije, poput osjećaja manje vrijednosti, krivice, tuge, gubitka volje i interesa za svakodnevne aktivnosti. Mehanizam djelovanja nije točno poznat. Neki rezultati pretkliničkih ispitivanja sugeriraju da mirtazapin povećava centralnu noradrenergičku i serotonergičku aktivnost. Prema tome, ponaša se kao antagonist centralnih presinaptičkih alfa-2-adrenergičkih inhibitornih receptora. Sedativni učinci se objašnjavaju svojstvom potencijalnog antagonista H1-histaminskih receptora, a kao umjereni antagonist alfa1-adrenergičkih receptora nosi mogućnost izazivanja hipotenzije. Antagonist je i muskarinskih receptora. Tijekom terapije upozorava se na pojavu promjena u ponašanju, kao anksioznost, impulzivnost, agresivnost, poremećaj spavanja. Ovo može biti povezano sa pogoršanjem simptoma depresije i suicidalnih misli, pa je važno obratiti se liječniku. Kod terapije je bitna dobra procjena doze i učestalosti primjene. Kad se primijeti poboljšanje, to ne znači ujedno i brzi prekid terapije.
Rizično je uzimati ga kod manično-depresivnih poremećaja, epilepsije, bolesti jetre, bubrega, srca. Moguće nuspojave su alergijska reakcija, nepravilan rad srca, blagi tremor, vrućica, vrtoglavica, pospanost, povećana podložnost infekcijama. Nema učinka ni sigurnosti za uporabu kod djece.
Registrirani u RH za 2006: Calixta (BELUPO), Mirzaten (KRKA), Remeron (ORGANON)
Hipericin*10
Kako su svi antidepresivi manje-više imaju relativo jake nuspojave i relativno su toksični, a djelovanje im je dvojbeno tako se danas sve više radi na tome da se lagani simptomi depresije i depresivni poremećaj tretira lijekovima biljnog porijekla.
Hipericin je glavni sastojak ekstrakta biljke gospina trava (Hypericum perforatum). Djeluje dvojako - s jedne strane lagano blokira monoaminoksidazu (poput MAO-inhibitora), a s druge strane lagano blokira ponovni unos serotonina (poput SSRI / SIPPS antidepresiva).
Hipericin poboljšava raspoloženje otklanjajući potištenost, osjećaj tuge, melankolije i tjeskobe, nervozu, razdražljivost, malodušnost i bezvoljnost (nezainteresiranost za događaje i osobe iz svakodnevnog života) kao i prateće pojave: nesanicu, česte krize plača, umor, pojačan ili smanjen apetit i slično. S obzirom da djeluje i sedativno dobar je izbor kod laganih depresivnih poremećaja koje karakterizira (uz depresiju) i nemir i tjeskoba.
Unatoč činjenici da je hipericin najčešće dekleriran kao "prirodni lijek" ne treba se zavaravati i smatrati ga bezazlenim. Naime, hipericin čini kožu jako osjetljivom na UV zračenje sunce stoga je povećana opasnost od jakih opeklina tijekom izlaganja suncu. Nadalje, postoje izvješća o pojavi serotoninskog sindroma u osoba koje su uzimale pripravke na bazi biljke gospina trava. Također, primjećeno je da pripravci na bazi hipericina mogu izazvati gubitak kose, a postoje brojna izvješća o opasnim interakcijama hipericina s ostalim lijekovima.
Stoga hipericin treba favorizirati u odnosu na klasične antidepresive, ali se treba striktno pridržavati ljekarničkih i lječničkih uputa.
Registrirani u RH za 2006: Aktivin H (BELUPO), Klosterfrau Sedinal (KLOSTERFRAU); Hyperici Aktiv (CEDEVITA)
Koji će antidepresiv liječnik propisati?
Odabir antidepresiva se može vršiti na temelju podataka o povoljnom djelovanju tih lijekova u jednog od članova obitelji ako je taj bio liječen od depresije, odnosno na temelju podataka o prethodnom bolesnikovom reagiranju na te lijekove ako je on prethodno uopće bio liječen. Ako takvi podaci ne postoje, liječnik ce se rukovoditi poznavanjem nuspojava pojedinih lijekova, osobito njihovim sedativnim ili antikolinergičkim osobinama, postojanjem tjelesnih bolesti u bolesnika i vlastitim iskustvom.
Zašto nekad treba uzimati više lijekova istovremeno?
Iako je poželjna primjena samo jednog antidepresiva, često su u liječenju depresije nužne kombinacije lijekova. U takvim situacijama treba kombinirati lijekove mehanizama djelovanja koji se međusobno nadopunjuju, tako da dolazi do pojačanog terapijskog učinka, ali bez više nuspojava.
Depresiju često prate simptomi anksioznosti, stoga se, osobito u početku uzimanja antidepresiva, uz antidepresive uzimaju i anksiolitici. Najzastupljeniji anksiolitici su lijekovi iz skupine benzodiazepina. Uporabu anksiolitika treba ograničiti na kraće vrijeme, do mjesec dana, zbog mogućeg razvoja ovisnosti. Mnogi antidepresivi uz antidepresivni imaju i anksioliticki učinak.
U lijecenju depresivnih bolesnika sa slabim terapijskim odgovorom na antidepresive nekad primjenjujemo i druge lijekove: hormone štitnjače, litij i antipsihotike. Dodavanje malih doza trijodtironina (hormona štitnjače) poboljsava se djelotvornost antidepresiva i skracuje vrijeme terapijskog odgovora. Dodavanjem litija antidepresivima postize se zadovoljavajuci terapijski odgovor u 50-65% slucajeva.
U bolesnika sa vrlo izrazenom psihoticnom slikom bit ce potrebno u terapiju ukljuciti i antipsihotike. Prednost treba dati novim antipsihoticima od kojih su se neki i potvrdili kao stabilizatori raspolozenja.
Kakav je tijek liječenja?
Lijecenje depresije odvija se u tri faze.
Prva, akutna faza lijecenja traje cetiri do sest tjedana. U bolesnika koji reagiraju na antidepresiv pocetno se poboljsanje moze uociti nakon 2 do 3 tjedna lijecenja, a smanjenje simptoma za 40-50% događa se nakon 3 do 4 tjedna. Ukoliko nakon razdoblja od 4 do 6 tjedana redovitog uzimanja lijeka u odgovarajucoj terapijskoj dozi nema zadovoljavajuceg poboljsanja, treba promijeniti lijek tako da se uvede lijek druge farmakoloske skupine, odnosno drugog mehanizma djelovanja. Promjena jednog antidepresiva s drugim antidepresivom dolazi u obzir kada izabrani antidepresiv kojeg smo primijenili prema pravilima odgovarajceg terapijskog pokusaja (terapijska doza u rasponu do maksimalne u razdoblju od najmanje 4 tjedna, a optimalno od 6 do 8 tjedana) nema povoljan antidepresivni ucinak ili kada lijek izaziva teze podnosljive nuspojave. Jedan od cestih razloga terapijskog neuspjeha je subdoziranje antidepresiva (uzimanje antidepresiva u dozi nizoj od terapijski djelotvorne), dok je prijevremeni prekid terapije razlogom ucestalog javljanja novih epizoda.
Ako je postignut dobar učinak, slijedi druga faza - terapija održzavanja koja treba trajati godinu dana. Cilj terapije je održavanje sprečavanja pojave nove depresivne epizode. U fazi terapije održavanja lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi liječenja. U bolesnika u kojih nije nuzna profilaksa (prva depresivna epizoda, potpuno povlačenje simptoma), terapija antidepresivima se postupno ukida. U bolesnika u kojih su se depresivne epizode javljale sa velikom učestalosti trebat će nastaviti s profilaktičkom terapijom koja traje najmanje 5 godina, a nekad i doživotno. U slučajevima kada se nakon određenog vremena odlučimo na prekid terapije on mora biti postupan.
Kada se lijekovi za depresiju trebaju uzimati doživotno?
Ponekad se uzimaju doživotno jer se radi o dugotrajnoj i upornoj bolesti koja, ako se ne liječi, traje mjesecima i nakon kraćih razdoblja poboljšanja dolazi do nove epizode bolesti. Važno je uzimati terapiju toliko dugo koliko je odredio liječnik, a ne prekidati liječenje kada se bolesnik osjeća zdravo. Svaki samoinicijativni prekid terapije znači povratak bolesti. Dugotrajnu terapiju antidepresivima treba većina bolesnika s 2 ili više depresivnih epizoda, svi bolesnici s 3 ili više depresivnih epizoda, bolesnici liječeni elektrostimulativnom terapijom i bolesnici kod kojih nije postignuto potpuno povlačenje simptoma.
Kako spriječiti povratak bolesti?
Nakon sto nastupi remisija (povlacenje simptoma) depresije, preporuca se da bolesnici koji su tijekom akutne faze bili lijeceni antidepresivima, nastave uzimati iste lijekove u istoj dozi tijekom godinu dana, a po potrebi i dulje ako tako odredi lijecnik. U spomenutom vremenu preporuca se redovita psihijatrijska kontrola, a broj posjeta u ovoj fazi ovisi o vrsti odabranog lijecenja i klinickom stanju bolesnika. Najbolja prevencija ponovnog pojavljivanja depresije je uzimanje antidepresiva kao terapije odrzavanja, cak i neko vrijeme nakon sto su se simptomi posve povukli. Terapija se smije prekidati samo u dogovoru s lijecnikom! Ako se nakon prekida terapije simptomi depresije ponovo pojave, treba odmah zapoceti s uzimanjem antidepresiva kako bismo na vrijeme sprijecili daljnju progresiju bolesti.
Uzrokuju li antidepresivi ovisnost?
Nekad se lijekovi za depresiju uzimaju dozivotno, ali ne uzrokuju ovisnost. U slucaju prekidanja terapije koju je propisao lijecnik, doze lijekova se smanjuju postupno.
Antidepresivna sredstva nisu stimulativi kao npr. amfetamini, nego depresiju postepeno, kroz 4 do 6 tjedana, smanjuju dok se normalno raspolozenje ponovo ne uspostavi. Uobicajeni strah od ovisnosti je neutemeljen; prava ovisnost, pracena neizdrzivom potrebom, zloupotrebom, te potrebom za sve vecim kolicinama da bi se osigurao isti ucinak, nepoznata je kod uzimanja antidepresivnih sredstava, cak i ako se lijek uzima vise mjeseci ili godina.
|
O čemu dalje želite čitati?
utorak, 13.06.2006.
Uvod
Dobrodosli na blog jedne prosjecne tridesetjednogodisnje 'panicarke', vjecito anksiozne i zabrinute.
STO JE TO PANICNI NAPAD
Panicni napad obicno ima tri vazna oblika:
1. sastoji se od intenzivnog osjecaja straha i tjeskobe;
2. obicno dolazi naglo i
3. obicno traje relativno kratko vrijeme.
Paniku obicno prati osjecaj da ce se dogoditi nesto uzasno. Mozete misliti da cete umrijeti, poludjeti, napraviti budalu od sebe ili nesto drugo... toliko je razlicitih strahova, koliko i ljudi koji imaju napade panike. Za neke ljude panika dolazi iz "vedra neba". Drugim rijecima, napad panike je potpuno neocekivan i izgleda da nije nicim izazvan. Kod nekih opet ljudi moguce je prepoznati odredjene situacije u kojima se napad obicno desava.
Napadi panike vrlo su cesti i uobicajeni i nisu znak ozbiljne mentalne bolesti. Poznato je da jedna od deset osoba na svijetu ima barem jedan napad panike u zivotu. Mnogi ljudi imaju panicne napade neko vrijeme, ali onda ti napadi nestanu. Drugim ljudima to moze stvarati probleme dulje vrijeme. Mnogi ljudi cekaju godinama prije negoli kazu ikome ili potraze profesionalnu pomoc, dok neki nikada uopce niti ne potraze pomoc.
Moj prvi napad panike dogodio je jos 1998. godine, i otada do danas (2006.) se uporno borim s anksioznoscu. Ima boljih i losijih razdoblja... No vec dugo nije bilo odlicnog. Ali jos uvijek mu se nadam!
Ovaj blog zamisljen je kao izvor informacija za one slicne meni, dakle sa sifrom dijagnoze F.nešto. Naime, sama sam morala pretraziti stotine web stranica da bih dosla do nekih konkretnih informacija - ovdje cu stoga pokusati objediniti sto vise korisnih podataka.
Naravno, dosla sam i do zakljucka da zapravo osim tu i tamo kojeg prastarog foruma s tek nekolicinom postova zapravo i nema nikakvog prostora (niti virtualnog, a kamoli realnog) za okupljanje ljudi sa slicnim poteskocama, osim mozda u bolnicama... A tko voli bolnice?
Na sam pregled odnosno prvi termin kod psihijatra (koji vam moze koliko-toliko pomoci, za razliku od lijecnika opce prakse) ceka se kod nas tjednima pa cak i mjesecima. Nitko ne razmislja o tome da u medjuvremenu moramo prezivjeti i izdrzati jos mnogo patnje, najcesce sami sa sobom uslijed nerazumijevanja okoline. Mnogi od nas su i u radnom odnosu a maksimalno dozvoljeno trajanje bolovanja istekne cak i prije nego sto uspijemo dobiti termin kod psihijatra, a kamoli zapocnemo s lijecenjem. Komisija od koje naivno ocekujete produljenje bolovanja barem do prvih pozitivnih rezultata lijecenja tu cinjenicu najcesce ne uvazava. U medjuvremenu preostaje nam samo trpjeti panicne napade, nesvjestice i povracanja te u tom roku razviti i anksiozni poremecaj uslijed nepravodobnog zapocinjanja lijecenja panicnog poremecaja. A uslijed spomenute nesposobnosti normalnog funkcioniranja, a cesto i izlazaka iz kuce razvijamo i depresiju - i sama sam se osobno nasla u takvoj situaciji kada vam se otkaz cini najsretnijim rjesenjem, barem dok ne ozdravite. E, tu opet dolazi u pitanje egzistencija, sto opet izaziva depresivno raspolozenje. Krug se zatvara i padamo sve dublje.
Razmisljanje koje mi se stalno namece je slijedece:
1. Kod privatnih specijalista - psihijatara termini se dobivaju u relativno kratkom roku, no prilicno su skupi i vecina prosjecnih 'panicara' ne moze si priustiti njihove usluge.
2. Vecina ljudi s panicnim atakama ujedno pate i od agorafobije i boje se udaljavati od kuce, pa tako i otici do psihijatra cija je privatna ordinacija najcesce negdje u centru grada. Dakle, oni moraju uloziti nadljudske napore da uopce fizicki dodju do ordinacije.
3. Pitanje:
zasto se ne bismo udruzili i zajednicki angazirali (i platili) istog tog privatnika da dodje 'na nase podrucje' odnosno u nas kvart i pomogne nam u vidu grupne terapije ili barem zajednice za potporu? Mozda i na otvorenom prostoru, za one koji pate i od klaustrofobije? Na kraju krajeva, placamo ga i imamo pravo odrediti vrijeme i mjesto (naravno, uz dogovor).
|
O čemu dalje želite čitati?
Privatnost
Koristimo tvrtke za oglašavanje treće strane za posluživanje oglasa kada posjetite našu web lokaciju. Google, kao dobavljač treće strane, koristi kolačiće (cookies) za posluživanje oglasa na našoj web lokaciji. Pomoću kolačića DART Google poslužuje oglase našim korisnicima temeljem njihovih posjeta našoj web lokaciji i drugim web lokacijama na internetu. Korisnici mogu deaktivirati korištenje DART kolačića posjetom pravila o privatnosti Google oglasa i sadržajne mreže http://www.google.com /privacy_ads.html.
Chitika collects information about consumers' activities on certain websites in order to deliver targeted advertisements. By opting out, Chitika will not collect this information for the purpose of delivering targeted advertisements. Chitika does not collect any personally identifying user-level information. Chitika's contextual targeting services solely rely on cookie-level tracking containing no personally identifying information. When users visit a page in the Chitika network, one or more cookies - a small file containing a string of characters - are set to the computer that uniquely identifies the users browser. Chitika uses cookies to improve the quality of the targeting service by storing anonymous activity data and tracking user trends, such as how people search and browse. Users can reset their browsers to refuse all cookies or to indicate when a cookie is being sent. Chitika will not collect or use any user-level personally identifiable information without prior consent from its clients. Chitika encourages and promotes business practices that protect and honor the privacy of users. You can opt-out of receiving Chitika cookies by using the button below or by passing a Do-Not-Track header. If you would like more information about this practice and to know your choices about not having this information used by these companies, visit http://chitika.net/privacy.
|
O čemu dalje želite čitati?
|
|