Anita Martinac, književnica

< ožujak, 2017 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (2)
Travanj 2021 (1)
Listopad 2020 (1)
Rujan 2020 (1)
Kolovoz 2020 (2)
Srpanj 2020 (1)
Lipanj 2020 (1)
Ožujak 2020 (1)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (1)
Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (7)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (3)
Svibanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Prosinac 2018 (1)
Studeni 2018 (3)
Listopad 2018 (8)
Rujan 2018 (2)
Kolovoz 2018 (4)
Srpanj 2018 (3)
Lipanj 2018 (3)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (8)
Siječanj 2018 (9)
Studeni 2017 (9)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (8)
Srpanj 2017 (11)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (7)
Ožujak 2017 (7)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (11)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (9)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Ovdje možete pratiti najave književnih susreta, promocije knjiga i ostale književne manifestacije na kojim sudjelujem. Predstavit ću prikaze i kritike o mom radu i naravno predstaviti svako novo djelo. Slobodno me kontaktiranje i postavljajte pitanja, radu ću odgovoriti. Svako Vam dobro u radu i životu. Vaša Anita Martinac
Anita Martinac



martinac.anita@gmail.com

BIOGRAFIJA:

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata, te nositeljica Spomenice Domovinskoga rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, Aluminiju d.d. Mostar, a trenutno je zaposlena u Ministarstvu za pitanja branitelja HNŽ.

Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.


BIBLIOGRAFIJA:
• pjesme Krvari brig 1994.
• pjesme Ljubim te pjesmama 2012.
• pjesme U pogledu 2012.
• pjesme U susret Riječi 2013.
• pjesme Druga riječ je ljubav 2014.
• roman Medaljon 2015.
• audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) Sretno Valentinovo 2015.
• roman Medaljon, drugo izdanje 2015.
• roman Posljednji 2016.
• pjesme Budna 2017.
• roman Od Franje do Franje 2017.
• roman Posljednji, drugo izdanje 2018.
• roman Od Franje do Franje, drugo izdanje 2018.
• novele Život nema naslova 2018.
• bajka Kako je Pjev naučio raditi 2019.
• roman Grad bez ptica 2019.

NAGRADE I PRIZNANJA:
• Zlatna povelja Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini 2018.
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Medalja "Oluja" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Medalja "Ljeto 95" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Spomenica Domovinskog rata, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
druge književne nagrade:
• Prva nagrada na manifestaciji „Grah Ilije Ladina“ za 2019.
• Međunarodna književna nagrada „Marko Martinović Car“ za 2019. koju raspisuje HKD Napredak Podružnica Vitez za najbolju priču. Drugu nagradu dobila je priča Sretan čovjek.
• Treća nagrada za Međunarodnom susretu književnika „Trojica iz Gradišta“ 2018. za pjesmu Virtuozi naive
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VIII. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2017.
• Treća nagrada na natječaju Kaštelanske storije u 2017., za priču Jordan Viculin
• Prva nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., za priču Samo je želio učiti, za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj o pobijenim franjevcima, za uzrast odrasle
• Prva nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016." za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Ovako više ne može i nećemo, pa makar svi izginuli
• Prva nagrada za najljepši književni uradak povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, pjesma Svoj sam
• Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji "Stjeg slobode", Knin - Pakoštane 2015., za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Vojnik u srcu
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VI. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2015.,
• Druga književna nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015., za roman Medaljon
• Nagrada na festivalu "Pjesmom protiv zaborava" Vukovarsko-srijemske županije za najbolju domoljubnu pjesmu, 2014.,
• Nagrada Matice hrvatske "Ilija Ladin" u Vitezu, 2013.,
• Nagrada "Najljepše ljubavno pismo" od HP Mostar, 2013.,
• Priznanje Matice hrvatske za najljepšu pjesmu povodom "Dana knjige", 1997.,
• Priznanje za najljepšu pjesmu na temu Zaštite okoliša od Opštinske konferencije Mostar, 1987.,



KONTAKT
Anita Martinac
00 387 63 319 843
Kralja Tomislava 4 B, 88000 Mostar
martinac.anita@gmail.com
info@anitamartinac.com
www.anitamartinac.com

https://www.facebook.com/anita.martinac

23.03.2017., četvrtak

INTERVIJU ZA BLJESAJ

http://www.bljesak.info/mob/clanak/191632

Svoj talent darivamo čitateljima i u tome nalazimo najveće zadovoljstvo
M.B. | 23.03.17 | 22:27 | Bljesak.info

Hrvatska književnica Anita Martinac široj je javnosti postala poznata nakon objavljivanja romana Medaljon. Ova knjiga doživjela je ponovljeno izdanje, tražena je i čitana među širokom populacijom svih generacija. Njezin dugi roman Posljednji, sve je samo ne njezino posljednje djelo.

O ovim i drugim njezinim djelima, ali i o onima koje priprema, razgovarali smo s autoricom u Mostaru. Zamijetili smo kako Anita Martinac svakom svojom napisanom ili izrečenom riječi nudi jezgrovitost i jednostavnost izričaja.

Bljesak.info: Ako se slažete, počet ćemo najčešćim pitanjem koje se umjetniku postavlja: Što Vas motivira da pišete i što Vas najviše inspirira i motivira?

MARTINAC: Pisanje je jedan od darova koje imamo ili razvijamo. Predivan je osjećaj spoznaje o ljubavi prema određenim sklonostima. Ukoliko tu svoju ljubav usmjerimo voljom i radom sigurno će se plodonosno razviti. Odnosno, darovani nam talent darivamo čitateljima i u tome nalazimo najveće zadovoljstvo. Osobno inspiraciju ne tražim, jer me mnogo toga u okruženju motivira i navodi na kreativnost u pisanju. Mnogo pišem, a objavljujem samo ono što smatram da je vrijedno pozornosti javnosti, jer mnoge priče i pjesme čekaju neka druga vremena ili sazrijevanje

Bljesak.info: Iako ste jedna od najplodonosnijih autorica kod Hrvata u zadnjih nekoliko godina, čini se kako uspijevate voditi miran osobni život, raditi i podizati obitelj. Što nam želite kazati o sebi samoj – tko je Anita Martinac?

MARTINAC: Ponosna sam majka tri kćeri, koje su potpuno različite u svojim osobnostima te sa suprugom uživam u daru roditeljstva i one su naša najveća radost i sreća u životu. Svjesna sam da je obitelj najveći izvor snage za svakog čovjeka te pokušavam u njihovom odgoju usaditi im te vrjednote.
Obogatila su me iskustva i poslovi u različitim sredinama i okolnostima te mogu za sebe reći da volim raditi a posebno uživam u novim spoznajama tako da uvijek imam potrebu proširivati i nadograđivati svoje znanje čak i poslovima koji nisu izravno vezni uz moje zanimanje diplomiranog pravnika. Zaljubljenik sam u informatiku i nove tehnologije općenito, radoholičar sam koji voli njemački sustav rada i europske standarde, iskušavam razne discipline i hobije tek toliko dok ih ne savladam i onda se tim zadovoljim te krenem u nova istraživanja.

Bljesak.info: Je li se bilo lako odvažiti na roman Medaljon, na temu koja je uglavnom smatrana ''zabranjenom'' i jeste li prije samog završetka i objavljivanja romana imali osjećaj kako će knjiga postati uspješnicom?

MARTINAC: Svjesna sam bila da će Medaljon izazvati reakciju javnosti ali iskreno nisam očekivala ovoliki uspjeh tog djela. Tema romana mi je bila suviše važna i godinama sam tragala za formom na koji način da oblikujem tu spoznaju. Isprva sam mislila da će to biti kratke priče ali jednostavno ljubav prema pisanju me ponijela i dok se sva emocija nije izlila iz mene nisam se zaustavila. Taj roman je plod dugogodišnjeg istraživanja i mnogo ljubavi je u njemu utkano tako da su čitatelji očito to i osjetili. Nikad ne pišem s ciljem da djelo postigne uspjeh, pišem o onome što želim sačuvati i uokviriti u korice da ostane i poslije nas za nove generacije.

Bljesak.info: Kako je, nakon Medaljona, prošao Vaš drugi roman Posljednji? Je li Medaljon na neki način Posljednjem 'prokrčio' put i je li kasnije sve bilo lakše?

MARTINAC: Naravno da mi je bilo zadovoljstvo pročitati toliko pozitivnih kritika o Medaljonu što je na neki način postavilo visoku ljestvicu za moj dalji rad. Ali bez obzira na to neopterećeno sam nastavila raditi na novom romanu kao da je i prvi jer doista svakom se posvetim na drugačiji način. Roman Posljednji stilski je drugačiji i u njemu sam čak i uštinula od svog literarnog izričaja u korist jednostavnosti oblikovanja jer je tema bila doista zahtjevna. Na neki način svako djelo otvara vrata slijedećem pa čitatelji iščekuju nove objave, a to se stiče povjerenjem kroz kvalitetu rada.

Bljesak.info: Vjerojatno pratite reakcije publike na Vaše romane i poeziju. Koliko je uspjeh kod publike motivirajući za buduća djela jednog autora?

MARTINAC: Uspjeh je relativna stvar u pisanju jer netko ga mjeri po broju prodanih knjiga, netko po dobivenim nagradama, netko po zanimanju javnosti i posjećenosti predstavljanju knjiga ili književnim kritikama i objavama u stručnim časopisima. Pa prema tome motivacije su različite. Moj osnovni motiv je ljubav prema temi koju obrađujem i važnosti da bude zabilježeno bez obzira na reakcije čitatelja. Bogu hvala na postignutom uspjehu ali i da je kojim slučajem izostao ne bih odustala u naumu da zabilježim to što jesam.

Bljesak.info: S uspjehom pišete i prozu i poeziju, zaronite pritom i u ljubavne poetske proplamsaje, ne bježi Vam ni svakodnevni čovjekov život, društvena zbilja, ispred pera. Ali, nekako se čini kao da su ljudi, čitatelji, ponajviše senzibilizirani kad pred njih dođe domoljubno štivo. Je li to uistinu tako i ako jest – zašto?

MARTINAC: Jedan od tematskih podjela lirike je i domoljubna koju osobno volim pisati. Izražava osjećaj ljubavi i privrženosti domovini. Velika je uloga književnosti u očuvanju identiteta, državotvornosti i same svijesti pripadanja jednoj naciji. Izričaju domoljublja u pisaca pridonosio je i osjećaj što se osjećaju pozvanim na očuvanje ne samo ugroženog naroda odnosno nacije, nego istodobno i vjere, a posebno jezika. Opće poznato je književno domoljublje europskih pojava kroz stoljeća, podjednako i kod velikih i kod malih naroda. Danas izražena potreba za domoljubnim štivom veže se uz položaj kako moga, tako i svakog drugog naroda.

Bljesak.info: Često književnici s dosta rezignacije kažu kako se izgubila navika čitanja knjiga kod publike, kako je gotovo uzaludno pisati. Ipak, sve je više novih književnih imena i dobrih knjiga. Koliko uspijevate pratiti rad svojih kolega u okruženju?

MARTINAC: Ne mislim da je uzaludno pisati, jer da tako mislim sigurno se ne bih trudila. Navika čitanja se nije izgubila nego se mijenja, a mi koji pišemo trebali bismo pratiti suvremeno društvo. Danas ne možemo sebi priuštiti čitanje romana preko tisuću stanica, moderan je roman kreće forme, brzog daha i zanosa, onaj koji će se moći pročitati na kraćem odmoru ili vikendu. Živi se brzim ritmom i u brojnim obvezama teško je uskladiti vrijeme opuštanja uz knjigu. Pravi zaljubljenici u knjige ne mijenjaju svoje navike i na njih se uvijek može računati, ali na žalost rijetki su. Razloge možemo pronaći i u opterećenom obrazovanom sustavu, koji je širokim programom potisnuo razvoj kulture čitanja kod djece kroz školske lektire.

Bljesak.info: Kakvi su trendovi u književnosti, prema Vašem uvidu, odnosno, koje su teme danas književnicima ''na dnevnome redu''?

MARTINAC: Danas se doslovce pište o svemu i svatko može pisati i objavljivati. Ali se iskreno nadam da će književna kritika napokon oživjeti i utjecati na stvaranje kriterija i odgovornosti kako se pod masovnim objavljivanjima ne bi zagušivala djela vrijedna pozornosti, a vjerujete ima mnogo djela koji su nezapaženo prošli a smatram ih vrijednim. Isto tako ima i djela koji su plijenili veliku pozornost medija a nisu ispunili očekivanja. No, samo sam individua u tom mišljenju i vrjednovanje radije prepuštam struci.

Bljesak.info: Sve češće se čuju (pr)ocjene kako će knjiga u klasičnome smislu nestati, prije svega kroz digitalizaciju medija. Može li se to uistinu dogoditi?

MARTINAC: Nemoguće da se to dogodi. Miris knjige u rukama, šuškanje stranica i osjećaj da je uz nas ne može ništa zamijeniti. Osobno kada čitam digitalizirani oblik dogodi mi se često da ga ne dovršim jer me toliko ne zaokuplja kao što je to slučaj s knjigom u ruci. Volim lijepo uređenu knjigu, kada se poštuju tiskarski standardi, sa stručnim recenzijama i svim ostalim što jedna knjiga treba imati. U procesu nastajanja knjige važnu ulogu ima i uredničko oblikovanje, posebno je značajan i veliki lektorski rad, zatim grafički doprinos bilo ilustrativno ili na neki drugi način. Na žalost na tržištu možemo naći svega i osobno gubim volju čitati loše urađene knjige.

Bljesak.info: Za kraj, što Vi radite u novije vrijeme, što Vaša publika može očekivati na planu novih djela iz Vašega pera?

MARTINAC: Tijekom ove godine u planu sam objelodaniti dvije nove knjige koje su u tehničkim pripremama. Riječ je o zbirci poezije Budna i novom romanu Od Franje do Franje. Trenutno istražujem novo područje zanimanja, radim bilješke i obilazim teren u potrazi za narativnim obiteljskim nasljeđem koje se također tiče našeg podneblja. Ne gasi se moja žeđ za istinom i razotkrivanjem prošlosti. Ali neopterećena prepuštam se toj avanturi i ne postavljam stroge ciljeve gdje me treba odvesti, slijedim instinkt i intuiciju.
- 19:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.