Anita Martinac, književnica

< prosinac, 2016 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2019 (1)
Prosinac 2018 (1)
Studeni 2018 (3)
Listopad 2018 (8)
Rujan 2018 (2)
Kolovoz 2018 (4)
Srpanj 2018 (3)
Lipanj 2018 (3)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (8)
Siječanj 2018 (9)
Studeni 2017 (9)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (8)
Srpanj 2017 (11)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (7)
Ožujak 2017 (7)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (11)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (9)
Kolovoz 2016 (5)
Lipanj 2016 (3)
Svibanj 2016 (5)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (3)
Rujan 2015 (2)
Kolovoz 2015 (7)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (3)
Svibanj 2015 (4)
Travanj 2015 (2)
Ožujak 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Studeni 2014 (5)
Listopad 2014 (6)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Ovdje možete pratiti najave književnih susreta, promocije knjiga i ostale književne manifestacije na kojim sudjelujem. Predstavit ću prikaze i kritike o mom radu i naravno predstaviti svako novo djelo. Slobodno me kontaktiranje i postavljajte pitanja, radu ću odgovoriti. Svako Vam dobro u radu i životu. Vaša Anita Martinac
Anita Martinac



martinac.anita@gmail.com

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata, te nositeljica Spomenice Domovinskoga rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, a trenutno je zaposlena u Aluminiju d. d. Mostar.

Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, Napredak Mostar, te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH i predsjednica udruge Hrvatska izvandomovinka lirika. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.


BIBLIOGRAFIJA :
• pjesme Krvari brig 1994.
• pjesme Ljubim te pjesmama 2012.
• pjesme U pogledu 2012.
• pjesme U susret Riječi 2013.
• pjesme Druga riječ je ljubav 2014.
• roman Medaljon 2015.
• audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) Sretno Valentinovo 2015.
• roman Medaljon, drugo izdanje 2015.
• roman Posljednji 2016.
• pjesme Budna 2017.
• roman Od Franje do Franje 2017.
• roman Posljednji, drugo izdanje 2018.
• roman Od Franje do Franje, drugo izdanje 2018.
• novele Život nema naslova 2018.

NAGRADE I PRIZNANJA:
• Zlatna povelja Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini 2018.
• Treća nagrada za Međunarodnom susretu književnika „Trojica iz Gradišta“ 2018. za pjesmu Virtuozi naive
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VIII. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2017.
• Treća nagrada na natječaju Kaštelanske storije u 2017., za priču Jordan Viculin
• Prva nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., za priču Samo je želio učiti, za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj o pobijenim franjevcima, za uzrast odrasle
• Prva nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016." za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Ovako više ne može i nećemo, pa makar svi izginuli
• Prva nagrada za najljepši književni uradak povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, pjesma Svoj sam
• Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji "Stjeg slobode", Knin - Pakoštane 2015., za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Vojnik u srcu
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VI. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2015.,
• Druga nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015 godinu, za roman Medaljon
• Nagrada na festivalu "Pjesmom protiv zaborava" Vukovarsko-srijemske županije za najbolju domoljubnu pjesmu, 2014.,
• Nagrada Matice hrvatske "Ilija Ladin" u Vitezu, 2013.,
• Nagrada "Najljepše ljubavno pismo" od HP Mostar, 2013.,
• Priznanje Matice hrvatske za najljepšu pjesmu povodom "Dana knjige", 1997.,
• Medalja "Oluja" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Medalja "Ljeto 95" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Spomenica Domovinskog rata, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Priznanje za najljepšu pjesma na temu Zaštite okoliša od Opštinske konferencije Mostar, 1987.,



KONTAKT

Anita Martinac
00 387 63 319 843
Kralja Tomislava 4 B, 88000 Mostar
martinac.anita@gmail.com
info@anitamartinac.com
www.anitamartinac.com


https://www.facebook.com/anita.martinac

20.12.2016., utorak

ADVENTSKA KNJIŽEVNA VEČER 2016. U ORGANIZACIJI DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE



https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/u-mostaru-odrzana-adventska-knjizevna-vecer-118031
- 16:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

i ovaj mjesec

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1198588046877649&set=a.351087191627743.79306.100001793955876&type=3


- 16:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

tjedna-rang-lista-20-romana-hrvatska

http://croatiaroman.blogspot.ba/2016/11/tjedna-rang-lista-20-romana-hrvatska-1.html?m=1


01.12.2016.
...
1. ANITA MARTINAC: “POSLJEDNJI”
2. TOMISLAV BAŠIĆ: “SINOVI SVETOGA JOSIPA”
3. ORIJANA KOLOPER: “ZAVJET”
4. MARINA MAĐER: “MIRIS RUŽA”
5. ZDRAVKO CAREVIĆ CAR: “KAD SU CVJETALE TREŠNJE”
6. MIRO GAVRAN: “NEKOLIKO PTICA I JEDNO JATO”
7. IVAN ARALICA: “ANASTAZIJA”
8. PAVAO PAVLIČIĆ: “HLADNA FRONTA”
9. IVAN VEKIĆ: „PETA ZAPOVIJED“
10. ZDRAVKO VUKIĆ: „BORNA VITEZ: ŠPIJUN OPASNIH NAMJERA“
11. NEVENKA NEKIĆ: “JAKA”
12. RADICA LEKO: “JEKA”
13. MARKO PALADA: “ZLONJIVA”
14. TINA PRIMORAC: “VELIKA TAJNA PONA”-SPOZNAJA-
15. JELKA PAVIŠIĆ: “SVE ĆE BITI DOBRO, TRATINČICE!”
16. NELA STIPANČIĆ RADONIĆ: “GRIŠNICI I PRAVEDNICI”
17. TANJA BELOBRAJDIĆ: “CRNI KAPUT”
18. RENATA GLOGOŠKI PAVOKOVIĆ: “UKRADENA RUŽA”
19. BOŽANA ĆOSIĆ: “TOČKA NESTAJANJA”
20. VLADIMIRI JAKOPANEC: “HERETIK”
- 08:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.12.2016., ponedjeljak

ANITIN ADVENTSKI VJENAC

Prva adventska nedjelja

odjenula je ljubičaste haljine
i kleknula,
bdijući uz vijenac omeđen bršljanom,
moleći za tiho srce i smiraj duše,
a tijelo
neka se skruši pokorno životom,
za postiti će kao i uvijek prije,
paleći
prvu prorokovu svijeću,
novu godinu navijestiti će
došašćem,
simbolom nade i iščekivanja
svu svoju ljubav darivajući
drugima...

Druga adventska nedjelja

Strpljivo drži svjetlost na dlanu
pripravna u skromnosti
jer približilo se kraljevsko nebesko
i ona čeka.
Nebom prosute zvijezde,
a samo betlehemska u očima iskri
zove se mir.
Priđite joj pastiri
i ovčice povratite se zalutale.
Ne bacajte kamenje u potok,
niti štapom po žitu udarajte,
tek ruke skrušeno sklopite
za one koje bi željele da zagrle.

Treća adventska nedjelja

Odjenula je ružicaste oprave
Svečano istupila
U sreći nijema
U boli slijepa
S osmjehom na licu
Pastirica radosna
Treću nedjelju opjevala
Radost svima navijestila
Svoje srdašce utišala
Tihu molitvu šaputala
Za druge je disala
I životom postila
Sreću rado podijelila
Tugu nikad spomenula
Krjeposna opet se nasmiješila
Sva u sjaju veselje je darivala
Nizak nizala
Radost u trenutke pretvarala
Sebedarje s ljubavlju ispunila
Plamenom srca zatreperila
U jedan je dlan dušu spustila
Za ovaj je susret živjela

Četvrta adventska nedjelja

Prva je gorjela nadom
Druga je gorjela mirom
Treća je gorjela radosti
Četvrtu palim ljubav
Neka plamen u srcu gori
U očima zauvijek iskri
Duša nek se stopli
a ruke ....ruke pružam
Puštam goluba u nebo
za molitvu, za oprost,
za sreću onih koje volim.


- 23:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

NOVI ROMAN ANITE MARTINAC

Književni ocjenjivači su ocijenili prethodni roman MEDALJON Anite Martinac visokom ocjenom. Autoricu i njezino djelo usporedili su s Dinkom Šimunovićem, Augustom Šenoom, fra Gracianom Raspudićem i Ivanom Aralicom, i njihovim djelima.

Neke kritičare je podsjetila na Goethea, jer i on je diplomirao pravo, prije nego se počeo baviti samo književnim stvaranjem. Podsjetila me je na Stefana Zweiga i njegov povijesni roman MARIJA STUARD. Autorica romana profesore književnosti podsjetila na Ivu Andrića i njegova istraživanja prije svakoga pisanja. Njezin roman kao prvi roman o škriparima podsjetio na pjesmu Ericha Kästnera CVIJETAK: Tko se usuđuje / prkositi jurećim vlakovima? / Mali cvijetak / među željezničkim pragovima! Tako je rasla i izrasla u jednu hrabru ženu autorica Anita Martinac.

Kako su rekli njezini književni ocjenjivači, ona piše „laganim stilom“ „o događajima, koji kao da su se dogodili na nekomu drugomu planetu“, a dogodili su se tu, među nama.

Njen stil pisanja je raskošan i opor, samodostatan i bogat. Kratke rečenice, staccato ritam, ponegdje lirski umetak, proplamsaji poetskog jezika da omekšaju, osvijetle tu oporost, tu škrtost izmjenjuju se s dugim lirskim opisima. Živi opisi pejzaža, snažni junački karakteri, epska borba dobra i zla, tragični pojedinci protiv nadmoćne sile, još neistraženo vrijeme i burni procesi stvaranja komunističke Jugoslavije čine i ovaj novi roman POSLJEDNJI odličnom podlogom za igrani film, kako najavljuju njeni recezenti.


Roman POSLJEDNJI je napisan dobrim hrvatskim književnim jezikom, laganim stilom, vještim perom a o njemu su rekli i slijedeće:

„(...) Martinac se odlikuje osobom koja jako pozna problematiku o kojoj piše s povijesne, zemljopisne, političke, ljudske i emotivne strane. Njezino pismo je plod istine koja treba današnjem čitatelju poput kapi ljetne kiše suhoj i ispucaloj zemlji. Njezin stil pisanja je jednostavan, kratkih dijaloga. Rečenice su jasne i tečne s puno dijaloga među ljudima koji svuda oko sebe vide smrt i mržnju, a u mislima volju za životom da to sve pobijede i dođu živi kući. Ima izvanrednu moć proboja u ljudske duše za kojima traga po Hercegovini, Bosni, Slavoniji, Njemačkoj, Kanadi, SAD-u, Austriji, Novom Zelandu; po literaturi i katastru. Spremna je poći na kraj svijeta provjeriti činjenicu i upisati je u svoju bilježnicu i uklopiti u roman. Kod nje nema fikcije, pretpostavki, sumnje, izmišljenih likova i zbivanja; kod nje postoji samo gola istina o stradanju hrvatskog čovjeka 1945. i godina koje slijede. Autorica romana puno će toga ponuditi u svom romanu 'Posljednji' znanstvenicima humanističkih katedri širom svijeta, a poznajući dobro povijesne prilike 1945., kako na prostoru Hercegovine tako i diljem Europe i šire, neće ostaviti ravnodušne ni filmske ni dramske redatelje koji će se dobro pozabaviti njezinim romanom (...).” napisao je Marinan Mandić, povjesničar, književnik i umirovljeni pukovnik

„(...) Radnja i ovoga romana je stvarna baš poput one iz Anitina prethodnog romana 'Medaljon'. Vrlo brzo ćemo primijetiti da u središtu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja. Muka se nadvila nad vjerujući hrvatski narod. Stoljećima nije imao države, pa ju je dobio i onda su se počele događati teške stvari. Nasrnuli su na nju s raznih strana. Ona se branila kako je znala i mogla. Sudarili se snovi i stvarnost. Tko je jači? Možemo i trebamo tu nit slijediti kroz čitav ovaj roman. Ona nam zapravo objašnjava što je progonjene održavalo kad se na njih sručilo ratno zlo. Očito Anitu Martinac pri sastavljanju ovoga djela nije vodila namisao književnog uspjeha podsvaku cijenu. Ako se dogodi, bit će dobrodošao, a ako ne, važno je da su ovi događaji ostali zabilježeni. Spisateljici su ih prenijeli živi svjedoci. Oni nisu za razbibrigu, oni su za učenje na njihovu iskustvu. Nitko tko ovo pročita ne će ostati ravnodušan. Shvatit će da nismo na ovoj zemlji zombiji u vlasti zloga, već slobodna ljudska bića u slobodi svoga Boga. Anita Martinac znala je to znalački pretočiti na papir. Sebi je podarila još jedan odličan uradak na temu Drugog svjetskog rata i poraća, a nama djelo koje se isplati čitati i preporučiti drugima (...). ” napisao je Miljenko Stojić, književnik, novinar i franjevac.

Novi roman POSLJEDNJI je ujedno osma objavljena knjige Anite Martinac, a je izašla u nakladi Ogranaka Matice hrvatske Čitluk i Vinkovci. Najavljena promocija zakazana je za 16. rujana 2016. u hotelu Brotnjo, Čitluk.

Autorici čestitamo novo djelo s vjerujemo da će polučiti isti uspjeh kao i sa svojim ranijim romanom.



M. Jurković
- 22:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Prikaz knjige: Anita Martinac, Druga riječ je ljubav, Naklada Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Mostar, 2014.

Mnogi se s razlogom pitaju, je li uopće moguće u današnjem potrgovljenom, potrošačkom i izmjerljivom svijetu pronaći nekadašnje tradicionalne ljudske vrijednosti, što su u ranijim povijesnim razdobljima nadahnjivale svijet u svim njegovima nastojanjima da postane bolji, dobrotvorniji, čovječniji, ljepši pa čak i božanstveniji, bar u onom dijelu u kojem je poticao vrline kršćanskoga svijeta, koji u svojoj biti počiva na ljubavi, iz koje onda proistječu i sve druge krjeposti?

Ako su današnjim Zapadnjacima, među koje, htjeli mi to ili ne, spadaju i Hrvati, uglavnom nedohvatljivi ili pak manje razumljivi pojmovi o tim krjepostima, onda je nemjerljivo i značenje onih koji, poput primjerice pjesnikinje Anite Martinac (1973.), te krjeposti u nesklonu nam svijetu znalački grade svojim poetskim govorom.

Ljubav kao pjesnički motiv ili pak poetsko nadahnuće u mnogočemu je, bar se tako činilo, potrošena, a svijet je, s novim tisućljećem, gotovo cijelim nizom usustavljenih taktika pokušavao omalovažiti, oklevetati pa čak i potpuno uništiti ljubav.

Pjesnički pak govor Anite Martinac u zbirci „Druga riječ je ljubav“ svjedokom je poraza tih svjetskih navala, a ljubavna čežnja u njezinim pjesmama gotovo da ima duboko biblijsko uporište u čistoći one mladenačke ljubavi „Pjesme nad pjesmama“. Riječ je, naime, o jeziku ljubavi, kojom zbog njezine neodoljivosti progovara čak i sveti pisac u Bibliji.

Osim što se pokazala vjerodostojnom istraživačicom sudbina hrvatskih ljudi u Hercegovini neposredno poslije Drugoga svjetskog rata pa ih prozno uspješno oživotvorila u svoja dva romana, poetski jezik Anite Martinac i njezin način pjevanja u ovoj zbirci, mladenačkom snagom i silinom zanosa nadilaze njezine dobre i prepoznatljive prozne tekstove.

Anita je naime rođena pjesnikinja. I to ne bilo kakva, nego pjesnikinja, koja bi se svojim originalnim, začudnim, neobično jednostavnim, a tako višeslojnim i višeznačnim kolorističkim metaforama mogla pronaći i na općehrvatskom Parnasu, kad bi taj vrhunac sa sustavom svojih poetskih vrijednosti danas doista i postojao.

Zbirka pjesama „Druga riječ je ljubav“ (103 str.) ispjevana je u pet poetskih ciklusa – Moje sunce jedino, Ne pitaj za pjesme, Osjećaš li kišu, Ostavljena kriška tišine i Stihovi uz čaj.

Naziv same zbirke pjesama mogao je bez problema glasiti i „Pjesme“, jer i za njih, za poeziju, dakle, pjevanje „Druga riječ je ljubav“.

Što je to pak ljubav pjesnikinja će već na početku jasno očitovati škrtim riječima, ali zato bogatim i obilnim emocijama: /kad glasno izgovorim tvoje ime/ ne, to te ne zovem/ samo kažem/ VOLIM TE/.

Ne fascinira u ovoj zbirci pjesama toliko sam motiv ljubavi, o kojem manje uspješno ili uspješnije pjevuše svi naraštaji propupale i rascvjetane mladosti koja ulazi u život, premda i on zbog nepatvorenosti i čistoće osjećaja ima posebno mjesto u Anitinu pjevanju.

Jezična rješenja kojima ova pjesnikinja bogatim koloritom u hrvatskom jeziku oslikava unutarnja emotivna stanja, osjećaje, ali i nepatvorenu prirodnu misao o ljubavi pravo su osvježenje u svijetu umornom od mnoštva poetika smrti i ubijanja.

To bogatstvo palete boja posebice ocrtava stih iz pjesme „Sretnog osmjeha mi požuruješ krv u obraze“: /mjesec je umočio prste u more/ a onda je kušao zvijezde gutajući ih/ narančaste niti plele su ribarsku mrežu/ kojom ćeš sutra loviti sjećanja na trenutke/ nisam ja kriva što su šutjele školjke/skrivajući biser, koji čuvam za tebe/

Cijeli je niz sličnih primjera, a za ovu prigodu valja izdvojiti i ovaj stih iz pjesme „Posljednjim dahom“: /obojila sam mjesec u narančasto, crvenom s/ usana/ malo srebrne iz mekog pramena/ sedefom iz dubine oka/.

Kroz zbirku s pet poetskih ciklusa dominiraju i različita raspoloženja, a dinamika svojevrsne dramatske napetosti gotovo je nevidljivo, ali ipak svojim poetskim ritmom raspoređena upravo onoliko koliko je to potrebno.

Ljubitelji pjesništva mogu doista uživati u jezičnim rješenjima, slikama i metaforama ove dostojanstvene hrvatske hercegovačke pjesnikinje!


Trpimir Kovač / Hrvatsko slovo
- 11:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.12.2016., četvrtak

POZIV

Dobro došli ... petak 16.prosinac 2016. u 18.00 sati, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače


- 23:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

POZIV


- 16:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.12.2016., subota

Mostar: Održan koncert Gradu s ljubavlju 2016

Prepoznatljivi tradicionalni koncert Gradu s ljubavlju......koji već dvadesetčetvrtu godinu za redom daruje Mostaru Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Sv. Ante iz Cima održan je večeras u prepunoj velikoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stejpana Kosače.
Posjetitelji su uživali u bogatom programu koji su priredili domaćini iz HKUD Sv. Ante iz Cima skupa sa svojim gostima iz Kulturno umjetničkog društva Sloga iz Crne Gore, Klape Viole iz Drvenika, Klape Hrvoje iz Mostara, te mješovitih zborova iz Gruda i Mostara.

Program je izvrsno vodila književnica Anita Martinac.

Na kraju dvosatnog programa nazočnima se obratio Voditelj Društva fra Luka Marić, a svi gosti su dobili prigodne pokolone od domaćina iz Hrvatskog kulturno umjetničkog društva Sv. Ante iz Cima.

Sve fotografije u GALERIJI

Pogledajte kako je Anita Martinac prekrasnom pričom otvorila koncert.

https://youtu.be/qA68ZaogVcY

hercegovina.info
- 23:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.12.2016., nedjelja

Gradu s ljubavlju 2016

https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/mostar-odrzan-koncert-gradu-s-ljubavlju-117678


- 16:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.12.2016., petak

2.12.2016. Mostar, Crkva sv. Barbara.

Hvala na pozivu i prilici predstavljanja svojih romana ... trenutak uz ispunjeno srce i divne ljude daje smisao davanja sebe kroz djela koja pišemo


- 23:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.