Anita Martinac, književnica

< listopad, 2016 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Prosinac 2019 (1)
Prosinac 2018 (1)
Studeni 2018 (3)
Listopad 2018 (8)
Rujan 2018 (2)
Kolovoz 2018 (4)
Srpanj 2018 (3)
Lipanj 2018 (3)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (8)
Siječanj 2018 (9)
Studeni 2017 (9)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (8)
Srpanj 2017 (11)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (7)
Ožujak 2017 (7)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (11)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (9)
Kolovoz 2016 (5)
Lipanj 2016 (3)
Svibanj 2016 (5)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (3)
Rujan 2015 (2)
Kolovoz 2015 (7)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (3)
Svibanj 2015 (4)
Travanj 2015 (2)
Ožujak 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Studeni 2014 (5)
Listopad 2014 (6)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Ovdje možete pratiti najave književnih susreta, promocije knjiga i ostale književne manifestacije na kojim sudjelujem. Predstavit ću prikaze i kritike o mom radu i naravno predstaviti svako novo djelo. Slobodno me kontaktiranje i postavljajte pitanja, radu ću odgovoriti. Svako Vam dobro u radu i životu. Vaša Anita Martinac
Anita Martinac



martinac.anita@gmail.com

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata, te nositeljica Spomenice Domovinskoga rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, a trenutno je zaposlena u Aluminiju d. d. Mostar.

Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, Napredak Mostar, te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH i predsjednica udruge Hrvatska izvandomovinka lirika. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.


BIBLIOGRAFIJA :
• pjesme Krvari brig 1994.
• pjesme Ljubim te pjesmama 2012.
• pjesme U pogledu 2012.
• pjesme U susret Riječi 2013.
• pjesme Druga riječ je ljubav 2014.
• roman Medaljon 2015.
• audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) Sretno Valentinovo 2015.
• roman Medaljon, drugo izdanje 2015.
• roman Posljednji 2016.
• pjesme Budna 2017.
• roman Od Franje do Franje 2017.
• roman Posljednji, drugo izdanje 2018.
• roman Od Franje do Franje, drugo izdanje 2018.
• novele Život nema naslova 2018.

NAGRADE I PRIZNANJA:
• Zlatna povelja Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini 2018.
• Treća nagrada za Međunarodnom susretu književnika „Trojica iz Gradišta“ 2018. za pjesmu Virtuozi naive
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VIII. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2017.
• Treća nagrada na natječaju Kaštelanske storije u 2017., za priču Jordan Viculin
• Prva nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., za priču Samo je želio učiti, za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj o pobijenim franjevcima, za uzrast odrasle
• Prva nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016." za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Ovako više ne može i nećemo, pa makar svi izginuli
• Prva nagrada za najljepši književni uradak povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, pjesma Svoj sam
• Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji "Stjeg slobode", Knin - Pakoštane 2015., za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Vojnik u srcu
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VI. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2015.,
• Druga nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015 godinu, za roman Medaljon
• Nagrada na festivalu "Pjesmom protiv zaborava" Vukovarsko-srijemske županije za najbolju domoljubnu pjesmu, 2014.,
• Nagrada Matice hrvatske "Ilija Ladin" u Vitezu, 2013.,
• Nagrada "Najljepše ljubavno pismo" od HP Mostar, 2013.,
• Priznanje Matice hrvatske za najljepšu pjesmu povodom "Dana knjige", 1997.,
• Medalja "Oluja" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Medalja "Ljeto 95" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Spomenica Domovinskog rata, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Priznanje za najljepšu pjesma na temu Zaštite okoliša od Opštinske konferencije Mostar, 1987.,



KONTAKT

Anita Martinac
00 387 63 319 843
Kralja Tomislava 4 B, 88000 Mostar
martinac.anita@gmail.com
info@anitamartinac.com
www.anitamartinac.com


https://www.facebook.com/anita.martinac

27.10.2016., četvrtak

SUSRETI POD HRASTOM 2016

DOBRO DOŠLI NA KNJIŽEVNU MANIFESTACIJU "SUSRETI POD HRASTOM" koja je posvećena liku i djelu književnika Gojka Sušca (Blatnica kod Čitluka, 25. listopada, 1941. - Zagreb, 11. veljače, 2014.) U četvrtak, 27. listopada 2016. godine u 19 sati u velikoj dvorani Pastoralnog centra - Čerin.
Sv. misa zadušnica za pokojnog Gojka služit će se u 18 sati u župnoj crkvi sv. Stjepana u Čerinu.
Na manifestaciji će sudjelovati: fra Tihomir Bazina, župnik Župe Čerin, Andrija Stojić, predsjednik ogranka MH Čitluk, Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB i akademik Šimun Musa, te pjesnici: fra Miljenko Mića Stojić, Marina Kljajo Radić, Anita Martinac, Mate Grbavac,Grgo Mikulić, Dragan Marijanović, Iva Nuić, fra Vendelin Karačić, Ivo Ragužm, Ivan Vrljić, Viktorija Bukovac, Dušan Musa i mladi pjesnici iz OŠ Čerin.
Glazbene točke:Učenici OGŠ Brotnjo


- 23:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.10.2016., četvrtak

20.10.2016. ZAGREB

Predstavljanje romana Posljednji u Hrvatskom slovu. Hvala svim divnim ljudima koji su organizirali i dali podršku ovoj večer. Doista sam uživala u iznimnom društvu osoba koje neizmjerno cijenim.


- 23:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.10.2016., srijeda

POZIV

Dragi prijatelji zadovoljstvo mi je pozvati vas u Hrvatsko slovo u Zagrebu u četvrtak 20.10. s početkom u 19.00 sati na predstavljanje novog romana Posljednji. Radujem se susretu. Svako vam dobro!
- 23:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.10.2016., subota

ESSEN 15.10.2016.

U organizaciji Hrvatskog šporskog kluba „Dražen Petrović“ u Essenu u prostorijama Hrvatske katoličke misije u Essenu predstavljeni su romani Medaljon i Posljednji. Velika hvala mojim prijateljima koji su se potrudili oko organizacije, obitelji Brekalo a posebno Klaudiji i Tomi, Darinku Jurkoviću, Zvonku Bosniću i mojoj Ivi. Hvala svima koji su ovu subotnju večer podijelili sa nama. Do skoro!


- 22:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Prikaz knjige: Anita Martinac, Posljednji, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2016.


Hrvatska nacionalna tragedija u svibnju 1945., s obzirom na svoje apokaliptične razmjere, još uvijek nije našla adekvatno mjesto u nacionalnoj povijesti ni u nacionalnoj književnosti, a zahvaljujući neokomunistima u javnost nije niti mogla ući.

Sadašnja medijska šutnja i opći muk političkih struktura na otkapanje masovnih grobišta po Sloveniji, u kojima leže kosti, čak na tisuće živo zakopanih hrvatskih muškaraca, žena i djece u svibnju 1945. godine, očituje jednu vrstu skupne društvovne izopake hrvatskoga vladajućeg sloja.

Zato bi ga valjalo, još prije možebitne lustracije, suočiti s masovnim zlodjelima jugoslavenskoga komunističkog režima, koji je po podatcima slovenskih istraživača, samo na području te male zemlje, smaknuo preko 140 tisuća hrvatskih vojnika i civila koji su se povlačili prema Zapadu pred zlodjelima komunističke soldateske.

Takvo suočavanje s prošlosti teško je očekivati u zemlji, u kojoj tridesetak godina poslije smrti komunističke Jugoslavije, primjerice najuglednijim Filozofskim fakultetom u državi i danas iz duboke pozadine upravlja zadnji sekretar Saveza komunista na tom fakultetu, a njegovi studentski pristaše organiziraju t. zv. plenume na kojima u strogoj konspiraciji donose odluke i na taj način utječu na rad ne samo Filozofskoga fakulteta, nego i cijeloga Sveučilišta.

Ako šute državne ustanove zadužene za progon zločinaca, kao i one za otkrivanje njihovih zlodjela, ne šute, ne mogu i ne će šutjeti ljudi koji imaju svoju vlastitu savjest.

Takvi pojedinci onda, unatoč svim pritiscima i različitim prijetnjama, progovaraju tamo gdje mogu i na taj način raznose istinu o masovnom stradanju, kako bi oslobodili zarobljeni um cijeloga naroda, ali i okove sedamdesetogodišnjega taloga medijskih laži i manipulacija, koje ne služe ničem drugom, osim održavanju Orjune i masovnih komunističkih ubojica na pozicijama društvene moći.

U tako rijetke, hrabre i iznimne pojedince sigurno spada i mostarska književnica Anita Martinac, koja sad već nakon romana „Medaljon“ (2015.) svojim najnovijim romanom „Posljednji“ postaje svojevrsni glas rijetkih preživjelih hrvatskih ratnika, stradalnika i mučenika s križnih putova.

Osim tematske iznimnosti, čar ovomu, kao i ranijem romanu, pruža dokumentaristička građa, njezino prikupljanje i istraživanje, ali i vjerodostojno umjetničko oblikovanje te građe, koja daje cjelovitiji uvid u sustav stradalništva, položaj žrtava, ali i njihovih krvnika.

U romanu „Posljednji“ ova već prepoznatljiva pripovjedačica priču o Križnom putu gradi na sudbini Šimuna Marića i njegovih generacijskih prijatelja, koji su, unatoč maloljetnosti, unovačeni potkraj rata u sastav Hrvatskih oružanih snaga.

Još prije negoli su se mogli okušati u kakvu vatroboju krenuli su zajedno s drugom vojskom i civilima u povlačenje prema Zapadu, vjerujući kako će se predati Britancima, a onda što da Bog i sreća junačka.

Nu predaja je završila tako da su britanske snage najveći dio od pola milijuna ljudi i razoružane vojske izručili jugoslavenskim komunističkim snagama, koje su se onda svojom krvoločnošću iživljavali nad zatočenom vojskom, a civile uglavnom još u Sloveniji posmicali po mnogobrojnim masovnim grobištima.

Slovenska je zemlja počivalište i mnogobrojnih hrvatskih ratnika, koji su već nakon povratka u Sloveniju, odijeljeni od mladih vojnika i ubrzo smaknuti.

U Šimunovoj koloni, koja se od Maribora kretala prema Varaždinu bilo je oko 25 tisuća vojnika. Partizani su odmah zarobljenicima otimali nakit i druge vrijednosti, a potom s njih skidali obuću i odjeću.

Nisu im davali ništa jesti ni piti, a svaki umor i zaostajanje iz kolone kažnjavali su smrću. Dakle, ubijanjem.

Ulaskom na hrvatska područja osjeća se u narodu prema zarobljenicima prijateljsko raspoloženje, a mnoštvo ih žena na raskrižjima putova pokušava nahraniti i napojiti. Dirljivi su opisi tih susreta, gdje žene u tim hrvatskim mučenicima gledaju svoju djecu i braću, a oni pak u njihovoj dobroti vide svoje majke i sestre.

Nasuprot tom odnosu majka – dijete i sestra – brat, prolazak kroz mjesta u kojima su živjeli pravoslavni Srbi oslikan je kao suprotnost toj ljudskoj dobroti. Naime, dočekivali su ih u organiziranim dvoredima s batinama i različitima alatkama u rukama kako bi ih što više umlatili i tako ponizili ponosne hrvatske vojnike.

Kolona je iz Osijeka prošla kroz Vinkovce, a u Šidu su ih opet dočekali Srbi. Nakon što su pretučeni i isprebijani, poveli su ih prema Beogradu, što je podsjećalo na starovjekovna barbarska iživljavanja na nad poraženim neprijateljem.

Napokon je kolona stigla u logor u Pančevo gdje su ih nastavili zlostavljati sve do pojave stanovita međunarodnog povjerenstva, koje ih je popisalo.

Nu do pojave tog povjerenstva, kolona od 25 tisuća mladih ljudi spala je tek na oko 500-tinjak živih kostura, koji su nakon rada na zaposjednutim folksdojčerskim imanjima oko Bele Crkve s otpusnicama iz logora poslani svojim kućama u Hercegovinu.

Anita Marinac napisala je priču ponosnoga hrvatskog naraštaja, koji do pred sam kraj života nije smio izustiti riječ o svojim križnim putovima.

Njezin roman nije zanimljiv samo ljubiteljima dobre književne priče, znatiželjnim čitateljima teške hrvatske prošlosti, nego zbog opisa masovnih stradanja i kao svojevrsna podloga za komparativno viktimološko proučavanje balkanskoga sustava mučenja, koje od 1918., srbijanski žandari primjenjuju nad Hrvatima, a od 1945. i komunistički zločinci, što se najbolje može vidjeti u potanko razvijenim metodama zlostavljanja u komunističkim logorima poput Gologa otoka, Stare Gradiške, a potom i na hrvatskim zarobljenicima tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku 90-ih godina 20. stoljeća.

Naravno, ova se poredbena raščlamba, osim historiografskih usporedbi, može sad već poprilično dobro pratiti i na stranicama hrvatske književnosti.

Kad se to sve tako jasno može vidjeti, onda nije teško zaključiti kako ne može, niti smije biti predaje. A da do nje ipak ne bi došlo, treba trajno preventivno djelovati!

Zato je i novi roman Anite Martinac ne samo poticajan nego i blagotvoran!

Trpimir Kovač
- 22:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.10.2016., ponedjeljak

POZIV

Obavijest i poziv
U subotu 15.10.2016. upriličiti će se predstavljanje romana MEDALJON I POSLJEDNJI, autorice Anite Martinac u Hrvatskoj Katoličkoj Misiji u Essenu u Njemačkoj s početkom u 19,00 sati. Svi ste dobro došli!
- 22:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.10.2016., ponedjeljak

SA PREDSTAVLJANJA ROMANA POSLJEDNJI U CIMU 3.10.2016.


- 22:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.10.2016., subota

POZIV

Nije neobično kada napišete povijesni roman i vjerodostojno prikažete to vrijeme ali je neobično kada vam glavni junaci dođu na predstavljanje knjige i potvrde da je pisana kao da sam te 1945. bila s njima. E to mi je potvrda da sam unijela dušu u ovaj rad.
U ponedjeljak 3.listopada roman POSLJEDNJI predstavit ćemo u Mostaru, točnije u Cimu u Domu sv. Ante s početkom u 19,00 sati a specijalni gosti večeri biti će četiri glavna junaka ovoga romana i obratit će se publici sa svojih 89 godina. Toliko sam sretna da će se nakon mnogo godina zagrliti četiri prijatelja iz rata i stisnuti jedni drugima ruke. Kao što reče Šimun (sa fotografije dolje) ovaj roman nije napisan da traži osvetu niti da potpiruje mržnju, nego da se nikada ne zaboravi povijest te kako bi ostala kao svjetionik da nikada više ne bude rata. Hvala im na svemu i Bog ih poživio i držao u zdravlju. A vas očekujem da im iskažemo čast i zahvalu.
- 22:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.