< | svibanj, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
martinac.anita@gmail.com
BIOGRAFIJA:
https://www.facebook.com/anita.martinac
Knjiga “Južnoslavensko pitanje” Ive Pilara napisana prije više od sto godina, svoju važnost nije izgubila ni danas, jer poruke koje nosi kao da su napisane jučer poslijepodne. Smatra se da je ovo jedna od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću, ali obzirom na doček ona je bila jedna od najnesretnijih i najodsutnijih, a tako prijeko potrebnih i današnjoj politici. Vrijeme je dokazalo i nepobitno potvrdilo istinitost Pilarovih tvrdnji, te je učinilo suvremenijom nego je ikada bila. Te se može s pravom reči da je ova knjiga udžbeničke vrijednosti. U HKD Herceg Stjepan Kosača u Mostaru predstavljeno je pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje”. Knjiga je predstavljena u organizaciji Odjela za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središta hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH. O knjizi su govorili predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima doc.dr.sc. Dražen Švegelj, profesorica sa Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr.sc. Ivona Šego Marić, aktivni član OMH u Vinkovcima Hrvoje Janković, a program je moderirala predsjednica Središta Hrvatsko svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH Anita Martinac. Knjiga je prvi put objavljena je u Beču 1918. godine, a na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek. Kritika je upozorila na određene nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017. Ivo Pilar rođen je 1874. u Zagrebu, a preminuo pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen. Najvažnija su mu djela: “Secesija”, “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland), te “Borba za vrijednost svoga ‘ja'”. |
Jedna od najvažnijihh knjiga dvadesetog stoljeća kapitalna knjiga dr. Ive Pilara - Južnoslavensko pitanje, objavljena prvi put na njemačkom jeziku 1917. u Zagrebu na Hrvatskom jeziku 1944., drugo izdanje 1990. a ovo novo izdanje iz 2017. predstavlja se prvi put u Mostaru. Knjiga je prave udžbeničke vrijednosti u najpozitivnijem smislu te riječi, i oni koji su imali sreću da su svoja prva temeljita znanja o tome, i o hrvatsko-srpskim odnosima uopće tijekom zadnjih 140-150 godina, crpili iz nje, i svoju orijentaciju temeljili na spoznajama koje im je ona pružila, bili su pošteđeni mnogih zabluda i lutanja, na koje su bili osuđeni oni drugi, kojima su misli i uvjerenja formirali pisci jugoslavensko-srbofilske orijentacije, koji su u prvoj, kraljevskoj Jugoslaviji bili protežirani a u drugoj, titovsko-komunističkoj, čak i jedino mogući. Uz izuzetne goste iz Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i Hrvatske matice iseljenika podružnica Vukovar i predstavljače mislim da će ovo biti odlična večer. Ovu prigodu ne propustite. |
Hrvati sa svih kontinenata a svi s istom ljubavlju ... Središnji odbor Hrvatskog svjetskog kongresa. (fotografije iz Hrvatske matice iseljenika, iz Bleiburga, uz grob Predsjednika Franje Tuđmana) Bila mi je čast. Hvala. |
Kopirati Šesti Tulum slova nazvan ''Doći će vrijeme'' održat će se u srijedu, 9. svibnja 2018., u 20 sati u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici, a bit će posvećen zavičajnoj i domoljubnoj književnosti. Mirela Lovrić, Lovro Kožul, Anđelka Hrkać, Anđelko Mikulić, Ilija Soldo, Željka Šaravanja, Andrija Zeljko, Anica Zovko, Marinko Karačić, Mirna Aleksić, Ljubo Kovač, Anamarija Skoko, Maja Mikulić, Ana Mikulić, Ana Kraljević, fra Dane Karačić, Silvija Kraljević, Srećko Slišković, Ivana Rezić-Slišković, Jerko Ivanković, Karlo Vukoja, Anita Martinac, č.s. Zorica Jurilj, Miro Naletilić i Marija Ćeškić recitirat će stihove najznačajnijih zavičajnih književnika od Antuna Branka Šimića, preko fra Janka Bubala, fra Lucijana Kordića, Ilije Jakovljevića, Ilije Kozića (Ladina), Nikole Martića,Veselka Koromana, Petra Gudelja, Anđelka Vuletića, Andrije Vučemila, Stojana Vučićevića, Vinka Grubišića, Krešimira Šege, Mile Pešorde, Mije Tokića, Ante Kraljevića, Mire Petrovića, Ivana Tolja, Ljube Đikić, Mile Stojića do Dragana Šimovića, Miljenke Koštro i Anite Martinac. Voditelj programa bit će Ivan Kraljević, a u glazbenom dijelu nastupit će Lucija Zovko. Interpretatore će na gitari pratiti Kristian Novak. |