FILOZOFI I FILOZOFIJA
slika: digital artist
Poznavala sam nekoliko filozofa,
bili su to moj otac, muž i jedan 'profa'.
Tvrdiše oni da su veliki znalci,
u mojoj duši ostali su kao kriminalci.
U radnoj navici im je bio alkoholizam,
njihovog predznanja profesionalizam.
To su bila teška, filozofska braća,
od njihove pameti još mi se povraća.
Svi su mi tvrdili da su pametni jako,
dok su se prema meni ponašali opako.
Gdje im je pamet, pitala sam se često,
kad agresija zauzima njegovo mjesto?
Danas takvom soju otvoreno kažem,
da se sa njihovom filozofijom ni malo ne slažem.
U duši mi je stvorila gorčinu i ljutnju,
a u proteklom životu, veliku pomutnju.
Odgovor od sebe nisam dobila,
zašto sam takav život vodila.
Pitati njih nisam smjela,
i dovoditi u pitanje njihova filozofska djela.
U njihovim očima sam neispravna bila,
dok sam im poneko pitanje postavila,
na koje odgovor nisu znali,
a argumenti za neznanje bili su im mali.
Učili su me da radim kako mi kažu
i da pri tom ne radim blamažu,
izlazeći iz konteksta njihovih misli,
dok su im dogovori bili nesuvisli.
Nisu mi rekli kako treba raditi,
i sa kim ću od njih tikve saditi.
Rekli su mi da uključim 'tintaru' svoju,
oni su se predali filozofskom soju.
Moja 'tintara' znanja nije imala,
sa mudrom naukom nije se upoznala.
Samo su joj osjećaji bola iz očiju tekli,
dok sam radila onako kako su mi rekli.
I tako sam naučila jedno misliti, a raditi drugo,
o, nesrećo moja i teška tugo,
nikako da mi se slože misao i djelo,
tako mi prođe vrijeme naukovanja cijelo.
Gdje sam bila i što sam radila,
sa kim sam tikve u polju nauke sadila?
O glavu mi se obiše teško,
o, tuđa pameti, velika moja greško!
Zašto nisam od prirode učila,
bolje rezultate bih polučila,
nego od ovih svojih filozofa,
ljenjivaca teških, a pametnih 'profa'?
Ovim filozofima opraštam,
o drukčijem znanju maštam…
Goetheu, Voltaireu, Jungu, Sokratu i Konfuciju
od ovih filozofa potražit ću mudru informaciju.
Naučih, mudrost od njih graditi treba,
osluškujući pri tom prirodu i dar neba.
Život tijelu mome udah dade,
život samostalan bijegom od kuće postade.
I nije teško misliti svojom glavom
tko me uči svom neznanju i sa kojim pravom?
Zašto netko misli da ima pameti više,
i kojim pravom moju samostalnost briše?
Nismo li svi mi pametna bića
i jednima i drugima ista zora sviće,
isto Sunce sve nas grije,
a uči nas proživljeno iskustvo od prije?
U svijesti mi je proradilo načelo,
koje je greške ispravljati počelo,
moje iskustvo već ima uputstvo,
što raditi treba, iz kojih potreba.
Jedna od njih je očuvanje života,
druga je osobna dobrota,
iskazivanje zadovoljstva je treća,
i četvrta uzajamna ljubavna sreća.
Na stranu oni filozofi što sve ljude uče,
o onom što će biti i što je bilo juče',
od ovih prvih koje opisah, rane vidam,
dok drugima kapu zbog poštovanja skidam.
Klanjam se istinskim znalcima do poda,
koji ljude uče što je sloboda,
koji su usvojili ispravno znanje,
koje objašnjava ljudsko poslanje...
Takvih filozofa ima u društvu svakom,
s iskustvenom naukom jakom,
koji ostaviše svoja napisana djela,
da ih proučavati može planeta cijela.
Od njih ću učiti s užitkom pravim,
njihovim znanjem život slavim,
hodat ću njihovim putem smjerno,
zahvalna ostavljenom znanju, neizmjerno...
Poštovat ću i svoje iskustveno znanje
slijedit ću svoje Duše poslanje,
živjet ću život najispravnije što mogu
ravnopravno i ispravno vratit ću se Bogu.
Dok noć pada, a zora sviće
filozofa, ovih i onih, bilo je i bit će.
Osobno ću slijediti filozofiju svog života
u kojoj će zauvijek carovati dobrota.
http://www.digitalne-knjige.com/jotanovic.php
ISBN zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
ISBN kod NSK RH 978-953-8054-87-7
ISBN kod NSK RH 978-953-8054-88-4
Sva autorska prava pridržana.
Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvom obliku niti ikakvim sredstvima elektroničkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.
