U Europi uspijeva oko 180 vrsta tartufa, jestivo je samo desetak vrsta, a najcjenjeniji i najrjeđi je bijeli tartuf. Najviša ga ima u nekim područjima Italije, Francuske i Hrvatske.



U nas je najbogatije nalazište u središnjem dijelu Istre, a najviše ga ima u Motovunskoj šumi, nedaleko od mjesta Livade. Tu je i pronađen najveći bijeli tartuf na svijetu, težak 1.3 kg – koji je zbog toga upisan u Guinnessovu knjigu rekorda. Pronašao ga je, prije šest godina, Giancarlo Zigante.

Tartuf je neupadljiva gljiva. Skriva se ispod zemlje i izgleda kao najobičniji krumpir. Ljudi ga jako cijene zbog njegova posebnog okusa. Kako se ne vidi, tartuf – po njegovu jakom mirisu, može pronaći jedino posebno izdresiran pas.



Neki u potragu za kraljem gljiva kreću i sa svinjama. Zbog svojega izvrsnog njuha svinje su nepogrešive u pronalaženju te podzemne poslastice.

Ove tajanstvene gljive poznavali su još stari Egipćani, a obožavali su ih i rimski carevi. No, sve do 19. stoljeća vrlo se malo znalo o njihovu postanku i načinu života. Tartufi žive na korijenju drveća i u posebnoj su vezi s drvetom. Od stabla uzimaju hranu, a za uzvrat drveću poklanjaju vodu i minerale.

Svake godine u Livadama se, u listopadu i studenome, obilježavaju Dani tartufa. Organiziraju se izložbe i prodaja tartufa, a posebna atrakcija je divovska kajgana za koju se polupa više od dvije tisuće jaja i potroši nekoliko kilograma tartufa.

Cijena? Prava sitnica. Bijeli tartufi prodaju se i do 3.500 eura za kilogram.

Miris? Nekima smrdi, nekima miriši, prvi susret je iznenađujući i neugodan. Ne mogu ga usporediti niti sa jednim drugim. No, ostaje zapamćen zauvijek.