26.01.2006., četvrtak
Nemaju to samo Eskimi
Da zima nije samo led, smrzotina i problem pokazuje primjer iz košučkog naselja Bakići, di su mještani iskoristili snježni vikend krajem prošle godine i uz standardne snjegoviće napravili pravi pravcati iglu.
Ideja je prava, šta je pokazalo dičje veselje nakon završetka. Nije nam poznato je li neko proba provest neko vrime u ovom objektu, ali sudeći po vremenskim okolnostima nije baš izgledno... Svejedno, još jednom pohvala.
|
23.01.2006., ponedjeljak
Pregršt novitadi uz buru i led
Bura! Led! Smrzotina!
Prognoza: zeko traži majku
To bi bilo ukratko ono šta je momentalno na snazi tu kod nas u Trilju i šta nas određuje u većini stvari. Jer, malo kome se baš dade nešto konkretno poduzeti po ovakvom vrimenu i izlaziti iz kuće ako baš nije pod moranje, obzirom da je temperatura od –5 do –10 ovisno već o tome je li čistina ili kakav prančiok di ne puše ali je svejedno ladno ko sam vrag. Ono, ko Nijemcima u Rusiji ;42 -)
Virovali ili ne, ovako je to bilo 1942 (tako piše)
Prije par godina je u kinima (imaju to ljudi danas masovno na DivXu;-) igra film Dan poslije sutra, tematike novog iznenadnog ledenog dobra koje u kratkom vremenu praktički paralizira živo na sjevernoj hemisferi. Doduše, nije da bi tako lako moglo doći do takvog ishoda, ali me sve ovo malo previše na to podsjetilo, tim više šta u medijima možemo vidit kako je npr u Poljskoj –30, u Rusiji, Ukrajini i Gruziji i –40, u Njemačkoj i ostatku srednje Europe jednako ko i Poljskoj.
Samo dobra ideja za film ili moguća skora budućnost?
No, kažu stari kako je prije znalo duže vrime bit ovako, tako da nam od nekoliko dana leda neće bit ništa. Di su oni stari snigovi i ledovi koji bi trajali tjednima, a izgladnili vukovi bi se spustili s obronaka planina u okolici i zavijali… Tada je srića bila u obitelji na okupu u sigurnom unutar četiri zida i vatri koja gori na kominu, na šta bi dugo u noć podsjećala zvučna kulisa. No, dosta o vrimenu i doslovnom i minulom.
Ovo je idila možda samo na slici
Kako možete primjetiti, zadnjih nekoliko postova se proridilo s dana na nedilje. Uzrok tome su privatne obveze, i sad mi preostaje jedino zapet i malo ažurirat blog, šta sam već dobrim dijelom odradio i u istom tonu nastavljam.
Nekih spektakularnih novosti baš i nije bilo. Možda bi dijelom u tu kategoriju upalo djelovanje noćnog kluba Vrisak na triljskoj periferiji – lokalne šaljivdžije već su isti prekrstile u Arlauk - kojeg je legenda Vuco već proslavio svojim istupom u HTVovoj emisiji Otvoreno napomenuvši kako je tu održao koncert u miroljubivoj atmosferi, za razliku od ostalih klubova slične glazbeno-društvene povenijencije. To ipak zaslužuje posebnu temu, šta ćemo nadam se brzo i realizirati. Doduše, zadnji vikend bilježimo upad interventne policije u taj prostor, iz zasad neobjavljenih razloga; ko šta rekoh, o tome u posebnom tekstu.
Vuco: Ni čaša se u mom Trilju nije razbila
Zasad toliko (neko bi reka i previše). Samo ću nadodat kako stvarno nigdi nemoš maknut a da ne naiđeš na nekog iz našeg kraja – u subotu u Zagrebu na mistu di sam dođa na kavu naiša sam sasvim slučajno na jednog prijatelja iz Košuta; od onolikog svita baš na njega. Budući će ovo sigurno pročitat najkasnije sutra ujutro, još jednom ga pozdravljam – pripoznat će se on sam.
|
15.01.2006., nedjelja
Parkirališna i prometna (ne)kultura na ulicama našeg grada
OK, slažemo se u činjenici kako naš grad radi nestručnog planiranja i sebičnih interesa nema središnjeg trga niti okupljališta i promenade. Tako je kako je – kad su se obnavljale trase državnih prometnih pravaca bilo je šanse izdvojiti nešto širi pojas uz Cetinu za tu namjenu –glavne gradske ulice se poklapaju s magistralnim cestama i umisto ko šetnice služe ko priručna i neformalna parkirališta, iako pravi parking postoji par desetaka metara dalje.
No eto, ko će sad trošit noge, a ako još neko ima novije auto koje smatra statusnim simbolom, svi će ga (ili nju) vidit i tako dođe do situacija da se svit pita ko je budali dao dozvolu i di je sad policija.
Kupio sam novu peticu… Vidite me, JA IMAM NOVU PETICU!
Pričekaj, u kladioni sam prikoputa, znam da je bilo mista i naprid i nazad…
Nisam moga ne primjetit dvi takve tipične situacije, iako ih svakodnevno ima na desetke.
Samo mi nije jasno, kakvog smisla ima ovako parkirat i stajat kad ti neki kamion može zakačit auto i ode lipota i puvanje...
|
Izlaz s autobahna
Već neko vrime u naselju Čaporice gradi se izlaz s buduće autoceste Zagreb-Split-Ploče. Na predjelu Vlake u kratkom vremenu iznikao je spoj na buduću cestu koji će ujedno služiti kao polazište za brzu cestu prema graničnom prijelazu Kamensko.
Spoj ulaza/izlaza na autocestu i magistralnog pravca prema Cisti
Blizina autoceste i smještaj izlaza na samom rubu buduće poslovne zone Trilja (nadamo se da neće ostati mrtvo slovo na papiru) bi trebao blagotvorno djelovati i na razvoj grada i okolnog područja. U svakom slučaju, brza cesta prema praktički najvažnijem graničnom prijelazu prema BiH trebala bi rasteretiti postojeće državne magistralne pravce i učiniti cjelokupan promet našim krajem protočnijim. Svjedoci smo čestih gužvi (pogotovo u ljetnim mjesecima) tako da bi izgradnja takve prometnice bila rasterećenje i postizanje optimuma protoka vozila i roba.
S gradilišta izlaza s autoceste
U krajnjoj liniji, izgradnja i uvođenje prometne infrastrukture nije nipošto naodmet; na kraju završi na onoj staroj bitno da se gradi. Već se dokazalo kako je premrežavanje prometnicama jedan od preduvjeta razvoja i opstanka - a obzirom da nije više socijalizam i ne uvode se tvornice po nekim nepoznatim političkih načelima - svaku prigodu koja se nudi valja iskoristiti.
|
03.01.2006., utorak
Zapisnik i objava za javnost
Prije koji dan smo pisali o inicijativnom sastanku za osnivanje nove kulturne udruge u Trilju. Na ovom mjestu objavljujemo zapisnik s tog sastanka inicijativnog odbora. Ujedno se isti može smatrati objavom za javnost.
SJEDNICA ODBORA ZA OSNIVANJE KULTURNOG DRUŠTVA U TRILJU
Trilj, Gradska vjećnica, 28. prosinca 2005.
Dana 28. prosinca 2005., u 18.00. sati u vjećnici grada Trilja održana je sjednica Odbora za osnivanje Kulturnog društva u Trilju. Članovi Odbora su mještani Trilja i okolnih mjesta: BRADARIĆ Irena, BURIĆ Ivan, ĆALETA Ana, DELIĆ Danijela, DODIG Ivanka, DUKIĆ Frano, DUKIĆ Josip, DUKIĆ Stipe, DUKIĆ Viktor, GABRIČEVIĆ Veselko, GALIĆ Jure, GALIĆ Silvija, GRUBIŠIĆ Vesna, GRUBIŠIĆ ČABO Irena, HRVOIĆ Julijana, IVIŠIĆ Ante, IVIŠIĆ Stipe, JURAGA KOVAČEV Niveska, KLARIĆ Ksenija, KLARIĆ Radmila, KRCE Mate, LATINAC Ante, LUKIĆ Ankica, MARIĆ Miljenko, ODRLJIN Draško, PAVELA Ivica, PETRESKI Blaga, POCRNJA Draga, PRCELA Josip, SARIĆ Slaven, SARIĆ Sanja, STRIKIĆ Frane, ŠIPIĆ SOKOL Ante, TADIĆ Vesna, VUKO Anton, ZUBAC Denis, ŽAPER Filip, ŽOLO Ivan, ŽUPA Marko, ŽURO Ivica. Od ukupno 40 članova Odbora, 29 ih je nazočilo sjednici, dok su ostali već unaprijed zbog obaveza najavili izostanak.
Sjednicu je predvodio pokretač samog projekta don Josip Dukić, a odvijala se po sljedećem dnevnom redu:
Rasprava o imenu, zadaći i ustroju Društva
Financiranje i prostorije
Osnivačka skupština
Razno
Kulturno društvo osniva se sa svrhom promicanja kulture u Trilju i okolnim mjestima i pružanja novih sadržaja djeci i mladima koji trenutno nemaju dovoljno kvalitetnih aktivnosti kojima bi se bavili u svoje slobodno vrijeme. Na sjednici je predloženo nekoliko imena budućeg Društva, ali ni jedno zasad nije prihvaćeno i o tome će se naknadno raspravljati na idućoj sjednici.
Rad Društva uključivao bi sljedeće aktivnosti: sportske djelatnosti, izrada suvenira, tečajevi, dobrotvorne djelatnosti, promicanje religijske kulture, povremena i stalna predavanja, večeri poezije, izložbe, likovne kolonije, koncerti, Triljsko kulturno ljeto, znanstvene skupove, izdavačke djelatnosti (brošure, kalendari, razglednice, vodiči, list,
knjige). U okviru Društva djelovalo bi dvanaest sekcija koje bi imale po dva voditelja: eko sekcija, filmska, folklorna, glazbena, gospodarska, informatička, likovna, literarna, povijesno-arheološka, religijska, sportska i suveniri.
Sve što sekcije budu radile bilo bi zapisano u listu koji će izdavati Društvo jednom ili dva puta godišnje, a prvi broj je predviđen za blagdan Sv. Mihovila 2006. godine.
Na sjednici se razgovaralo o financijama i prostorijama koje će trebati Društvu. Izvori financija bili bi: članarina, dragovoljni prilozi, prodaja lista, knjiga, suvenira itd. Poseban problem za buduće Društvo predstavlja nedostatak prostorija koje bi Društvu bilo na raspolaganju. Kino dvorana pogodna je za održavanje koncerata, predstava, predavanja i slično, ali je nedostatna i za ostale vrste aktivnosti kao što su: izlaganje suvenira, lista, knjiga i kao radni prostor namjenjen članovima Društva.
Osnivačka skupština Društva bi se trebala održati najkasnije do Uskrsa s tim da je prije toga predviđen još jedan sastanak, na kojem bi se imenovala radna tijela i krenulo u neposrednu pripravu za Osnivačku skupštinu društva.
Današnjim sastankom učininjen je prvi korak u djelatnosti budućeg kulturnog društva u Trilju.
|
02.01.2006., ponedjeljak
Kako nas vide vanzemaljci
A sada nešto po karakteru sasvim nevezano uz neku konkretnu temu, jednako ko šta je i vezano za sve.
Naime, ako vas je ikad zanimalo kako Trilj i okolica izgledaju gledani okom satelita tj iz svemira, to bi otprilike tribalo (moralo) ovako:
Uz to šta se na daleko najkorištenijem servisu Google stvarno može naći sva sila informacija, otprije nekog vrimena pridodan mu je segment vezan uz karte, satelitske snimke i slično – maps.google.com. Šta se tiče pokrivenosti naših krajeva, ovo je maksimum detaljnosti šta se može dobit (može možda još malo ali mutno je). Svejedno, složit ćete se da je i ovako dobro.
Još jednom ću ustvrdit: stvarno, u kojoj lipoti živimo.
|
Proračun za 2006. - čak 17 milja!
Posljednjih dana prošle godine izglasan je gradski proračun za netom započetu 2006. godinu. U iznosu od 17 milijuna kuna (čak!) za 3,3 milijuna je veći od proračuna za prošlu godinu, a bez sumnje je najveći u gotovo trinaestgodišnjoj povijesti Trilja kao samostalne upravne jedinice, a takvo značajno povećanje objašnjeno je uspješnim lobiranjem unutra državnih institucija vezano uz opremanje buduće komunalne zone Čaporice-Ugljane.
Riječ je o prvom proračunu koji je usuglašen na neformalnoj međustranačkoj koordinaciji i samim time je izglasan jednoglasno jer su svi stranački i koalicijski zastupnici odlučili podržati prijedlog Saračevog kabineta.
Prijedlozi i izmjene su usuglašeni i eto proračuna
Oko 9,6 milijuna kuna trebalo bi biti utrošeno u kapitalne investicije, među ostalim za izgradnju komunalne infrastrukture radne zone namijenjeno je 1,25 milijuna kuna, za gradnju nogostupa Košute-Trilj 1,3 milijuna a za asfaltiranje cesta po naseljima 2,5 milijuna kuna. Konačno su osigurana sredstva u iznosu od 800 tisuća kn za projektnu dokumentaciju vodoopskrbnog sustava Čačvina-Vrpolje-Velić, kao i 600 tisuća za izgradnju sportskih terena na bivšoj Predvojničkoj (ili kako je lokalni šalčine nazivaju triljskoj Kantridi).
Grad će osnovati i posebnu proračunsku kategoriju u iznosu od 400 tisuća kn koja će služiti kao sredstvo garancija za kredite poduzetnicima koji imaju zdrave projekte ali nemaju nekretninu ili pokretninu potrebnu kao zalog za podizanje kredita. Palac gore za taj potez – riječ je o jednoj od postavki ekonomskog programa oporbene koalicije, vladajuća stranka pokazala kako ima sluha i za oporbene prijedloge i tu se nema šta dodati osim komentara na početku rečenice.
Više sredstava trebali bi dobiti subjekti iz domene društvenih djelatnosti – kulturne, sportske i slične udruge te vrtići i obrazovne ustanove; jednako je i sa socijalnim kategorijama.
Posebnost vezana uz rekordni gradski proračun je kako će svi prvašići dobiti besplatne školske knjige, a i rodilje s područja grada i naselja koja mu pripadaju dobiti će pomoć u iznosu od tisuću kuna. Nećemo sada o tome da se to moglo i prije – bolje ikad nego nikad. Ukratko: pohvalno, riječ je o potezu koji je hvalevrijedan.
Ostaje nam za vidjeti u kolikoj mjeri će se proračun za tekuću godinu realizirati. Bude li bar u većoj mjeri kao što je najavljeno, imat ćemo razloga za pozitivno intonirane komentare.
|
|
