uskoplje

30.06.2011., četvrtak

Fra Stjepan, mučenik iz Uskoplja...

Čudo iz lita na 1610....


Uz Gospin oltar u crkvi na otočiću Visovcu nalazi se grob i u kamenu hrvatskom ćirilicom urezan natpis:
"Nek se znade. Ovde leži m.p.o.f. Stipan Skopljanin, vikario g biskupa Bosne, lita na 1610".

Riječ je o fra Stjepanu, mučeniku iz Uskoplja, koji je ubijen na Visovačkom jezeru, a priča o njemu ostala je do danas živa.
1609. godine, kaže ona, Turci su došli u samostan na Visovcu, gdje su ih fratri morali pogostiti jelom i pićem, a na odlasku poveli su sa sobom fra Stjepana, "redovnika vrlo kreposna i obdarena mnogim darovima pobožnosti i dobrote kršćanskog života", te još jednog fratarskog momka. Kada su došli do sredine Visovačkog jezera Turci su obojicu ubili i bacili u vodu.
No, kaže dalje priča, fra Stjepanovo mrtvo tijelo nije potonulo, nego je u istom molitvenom, uspravnom stavu, držeći krunicu i brevijar u ruci, došlo do obale. Svi koji su vidjeli taj prizor, čudili su se i o tome pripovjedali po provinciji. Njihova priča sačuvala se do danas.
Spomendan fra Stjepana Skopljanina je 30. lipnja.


- 08:15 - Komentari (42) - Isprintaj - #

29.06.2011., srijeda

U Batuški Lug..... na posao

Kratka vijest


Izrada glavnog projekta infrastrukturnog uređenja industrijsko-poslovne zone “Batuški Lug”, koja je dio Ugovora o partnerstvu između općine G. V. - Uskoplje i REZ Agencije upravo je završena. Projkat je bio u izradi od ožujka ove godine, a izradilo ga je Poduzeće za puteve d.d. iz Mostara.
Na ovaj način učinjen je značajan korak u daljem razvoju ove poslovne zone. U narednom periodu će se realizacijom ovog projekta stvoriti uvjeti za dovođenje investitora, koji su, navodno, već pokazali interes za ulazak u poslovnu zonu, za privlačenje novih investitora, a kroz to i otvaranje novih radnih mjesta.

- 15:50 - Komentari (6) - Isprintaj - #

28.06.2011., utorak

Čaušević i Šehić u akciji stvaranja bolje prošlosti

Školstvo smijeha i zaborava


Piše: A. Kotromanić
Prije nekoliko dana na lokalnim bošnjačkim web portalima pojavila se vijest da je u uskopaljskoj kino - sali upriličena podjela diploma 40. generaciji maturanata MSŠ „Gornji Vakuf“ (ovo "MSŠ" znači Mješovita srednja škola, to jest, valjda, i za mladiće i za djevojke!).
Nemalo sam se začudio ovoj vjestici, budući da znam da MSŠ Gornji Vakuf postoji od 1994., eventualno 1995. godine, a to znači da je u našem slučaju riječ o 18., eventualno 19. generaciji maturanata MSŠ GV.
No, nije vrag da u školi, i to srednjoj, ne znaju računati, mislio sam, bit će da je opet posrijedi stvaranje bolje prošlosti. Čelnici MSŠ-a i bošnjački političari htjeli su isticanjem okruglog broja 40 dati Mješovitoj srednjoj školi ono što ona nema: tradiciju i kontinuitet, ne prezajući pri tome ni od zavlačenja ruke u tuđe džepove. Ko biva, naša škola je ona kojoj pripada i budućnost i prošlost, a ona druga, vlaška, kojoj ni ime ne spominjemo, minorna je i beznačajna, škola bez prošlosti, pa, onda, i bez budućnosti, žele nam reći čelnici MSŠ-a i bošnjačke politike.
Bit će, kažem, da je, po ratnim i poratnim navikama (onim najcrnjim), riječ o stvaranju bolje prošlosti, ali, bit će, borami, i da je riječ o nepoznavanju računanja. Jer, SŠC Jura Mikulić, čiju povijest želi sebi prišiti MSŠ, osnovan je Odlukom Skupštine općine 3.4.1972., a 10.4.1973. upisan je kod Privrednog suda u Zenici, te je prva generacija uskopaljskih učenika (bravara, automehaničara, preciznih mehaničara, limara, alatničara, zavarivača, električara.... (sve sam go maturant)) upisana u školskoj 1972./73. godini. E, sad vi računajte, koliko je to generacija maturanata do ove, 2011. godine?
40?
Jest, kad na vrbi rodi grožđe ili kad Uskoplje opet bude samo Gornji Vakuf!
I da: jest i kada se prepravljanjem i retuširanjem prošlosti želi drugoga minorizirati i asimilirati.
Tada nisu važne brojke, niti matematika: važno je samo potiho, ispod žita, podvrgnuti gdje se god šta može, pa i školstvo, svom prljavom političkom cilju.
Sudjelovanje općinskog načelnika u ovoj farsi ozbiljan je politički gaf, preko kojega hrvatske stranke i političari u našem gradu ne bi trebali šutke prijeći. Ono je, također, još jedna bjelodana poruka Hrvatima da ni pod kojim uvjetima ne smiju pristati na ukidanje vlastite škole.
Jer bez nje, to nam naš primjer zorno prikazuje, matematika i uopće obrazovanje uopće neće ni biti bitni.

P.S.: U rečenim izvješćima pojavljuju se imena Vahida, Seada, Muamera, Ibrahima, Nedžada.... Ni traga nekom ženskom imenu. Pa po čemu je ova MSŠ, onda, mješovita?

- 00:30 - Komentari (43) - Isprintaj - #

27.06.2011., ponedjeljak

I dogodine na Vranici!

Još jedni uspješni Dani Vranice u organizaciji uskopaljskih planinara


Kako smo već javljali, u organizaciji Udruge planinara Raduša iz Uskoplja održana je tradicionalna manifestacija „Dani Vranice 2011.“ Pored domaćina na Danima Vranice, 25. i 26. lipnja, sudjelovala su planinarska društva iz Bosne i Hercegovine i R Hrvatske: HPD „Prenj“ iz Mostara, PD „Joks“ iz Središnje Bosne, PD „Tisovac“ iz Busovače, PD“Orlova stina“ iz Tomislavgrada, PD „Pločno“ iz Posušja, PD „Nesanica“ iz Tomislavgrada, PD „Kamešnica“ iz Otoke kod Sinja,HPD „Imotski“ iz Imotskog, PD „Đakovo“ iz Đakova, PD „Kuk“ iz N. Travnika, PD „Goran iz Gornjeg Vakufa, i PD „Jabuka“ iz Širokog Brijega.
Bazna postaja za sve aktivnosti bio je planinarski dom u Radovini, smješten na nadmorskoj visi od 1486 m.
Prvoga dana, 25. lipnja, pored prihvata i smještaja planinarskih društava, organizirana su i športska natjecanja u: bacanju kamena s ramena-pobjednik Branko Bago iz PD Pločno, potezanje konopa-pobjednik UP Raduša iz Uskoplja, skok iz mjesta - pobjednik Niko Mejdandžić, UP Raduša, trčanje u vrećama; juniori i kadeti-pobjednici: Vanja Erak iz PD „Kuk“ Novi Travnik i Kristina Katušić UP Raduša, trčanjem sa jajetom u žlici - pobjednik Vinko Protuđer UP Raduša.
Nakon uručenja prigodnih nagrada zapaljena je logorska vatra i nastavljeno druže uz pjesmu i ples do jutarnjih sati.
Drugog dana 26. lipnja, organizirani su pohodi na najviše vrhove Vranice. Smjerovi: Radovina-Sarajevska vrata Nadkrstac (2112 m) –Devetaci , Radovina-Vrljika-Kolo-Ločika(2106m) , Radovina-Devetaci-Rosinj.
Po povratku sa planinarskih pohoda u 13 sati kod koliba u Radovini služena je sveta misa koju je predvodio župnik župe Uskoplje fra Vinko Marković.
Za sve sudionike Dana Vranice, u 14 sati poslužen je planinarski grah i lovački čobanac, nakon objeda nastavljeno je druženje uz glazbu. Nakon 18 sati organiziran je odlazak gostujućih planinarskih društava prema njihovim odredištima uz poziv da obvezno dođu na Dane Vranice i iduće godine.

- 23:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.06.2011., nedjelja

Miro Barnjak - Zlaja

Nova uloga....


Snimanje igranog filma “Top je bio vreo” u režiji Slobodana Skerlića, prema istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića, završeno je, krajem veljače, početkom svibnja pojavio se trailer, a predviđa se da će u kina doći krajem godine.
Riječ je o antiratnoj drami o odrastanju dječaka. Priča se događa u Sarajevu u zimskom razdoblju od 1992/93. godine, s drukčijom perspektivom rata i života u tom gradu, zbog čega su neki bošnjački glumci odbili igrati u njemu.
Međutim, kažu kritičari, pored snažne priče, snaga ovog filma upravo je glumačka ekipa, a među 48 glumaca iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, svoje mjesto je našao i Uskopljanin Miro Barnjak kao Zlaja.
- 08:15 - Komentari (13) - Isprintaj - #

25.06.2011., subota

Dragovoljci!!!

Nakon popisa osoba koji su za obnovu planinarskog doma Radovina darovali novčane priloge, objavljujemo i ništa manje značajan popis osoba koji dragovoljno radili na izgradnji istog tog doma. Je li i tvoje ime među njima?
Pridruži im se!


BOSNA I HERCEGOVINA
FEDEACIJA BOSNE I HERCEGOVINA
OPĆINA GORNJI VAKUF – USKOPLJE
UDRUGA PLANININARA «RADUŠA«

Datum: 23. lipnja 2011. godine


DRAGOVLJNI RAD I USLUGE ZA IZGRADNJU
DOMA « RADOVINA» 0D 2006. DO 23. 6. 2011. GODINE


1. MATO PERIĆ FRANE prikupio većinu novčanih i
Materijalnih sredstava i organizirao sve radove oko obnove doma, 6 radnih dana, rad sa kamionom i bagerom 3 dana, peć na plin.
2. LJUBO BARNJAK PREDSJEDNIK UP «RADUŠA«
UČESTVOVAO U SVIM ORGANIZACIJAMA GRADNJE, UČESTVOVAO 32 RADNIH DANA.
3. DRAGO LJUBAS USKOPLJE radnih dana 27.
4. ANTE PERIĆ ŽDRIMCI radnih dana 9.
5. MATO SUBAŠIĆ KRUPA radnih dana 4.
6. SLAVKO PERIĆ radnih dana 7. , donirao 4. unutarnja vrata,
100 m2 mreže za estrih
7. IVAN SUBAŠIĆ KRUPA radnih dana 2
8. STIPO MARTINOVIĆ USKOPLJE radnih dana 8.
9. MARKO KATUŠIĆ ŽDRIMCI radnih dana 5.
10. FRANO MEJDANĐIĆ ŽDRIMCI radnih dana 3.
11. TOMKO RAJIĆ USKOPLJE radnih dana 1.
12. NIKOLA GRGIĆ USKOPLJE radnih dana 1.
13. MATO KATOVIĆ ŽDRIMCI radnih dana 1.
14. JKP VIK radnih dana 2.
15. JOSIP ŠEKERIJA ŽDRIMCI radnih dana 1.
16. STJEPAN KATOVIĆ ŽDRIMCI radnih dana 1.
17. ZRINKO KATIĆ USKOPLJE radnih dana 1.
18. MARKO KOMARAC USKOPLJE radnih dana 1.
19. JOCA TOPIĆ PAJIĆ POLJE 1 tura kamionom
20. BLAŠKO CRNOV USKOPLJE radnih dana 2, 3 viseća elementa
21. STIPO MILIŠIĆ BISTRICA radnih dana 2.
22. ILIJA GLAVAŠ PAJIĆ POLJE radnih dana 2.
23. JOSIP SOLDO RIČICA radnih dana 2.
24. DRAGO PERIĆ ŽDRIMCI radnih dana 4.
25. STANKO PROTUĐER ŽDRIMCI radnih dana 4.
26. BRANKO BIKIĆ ŽDRIMCI radnih dana 3.
27. TOMISLAV PERIĆ ŽDRIMCI radnih dana 1.
28. STIPO GRUBEŠA radnih dana 3.
29. ŽELJKO DEBELJAK USKOPLJE radnih dana 8.
30. STIPO KUNKIĆ ŠOK 3 ture kamionom
31. MATO ŠEKERIJA ŽDRIMCI radnih dana 2.
32. DOMINKO KATUŠIĆ ŽDRIMCI radnih dana 2.
33. MARKO KATUŠIĆ IVICIN ŽDRIMCI radnih dana 1. + 1 dan sa traktorom
34. TOMO NIKOLIĆ USKOPLJE 1 tura kamionom
35. IVICA VUKADIN ŠUKA pio 1. dan
36. MARIO ŠENDA USKOPLJE 2 ture kamionom
37. JOSIP TOMIĆ USKOPLJE prerezivanje ploča za 2 dimnjaka.
38. JOZO PERIĆ ŽDRIMCI čišćenje bagerom oko doma 1 radni dan
39. ANTE KRALJEVIĆ RIČICA radnih dana 1.
40. BLAŠKAN BATINIĆ radnih dana 2.
41. IVICA PERIĆ MARADONA ŽDRIMCI radnih dana 3. + 1 dan s traktor
42. MATO SIĆAJA FIDIJA USKOPLJE radnih dana 11. + 3 kotla i kotlovina
43. PAVO ZEKO PALOČ radnih dana 1.
44. ŽARKO VUKADIN ŽDRIMCI radnih dana 1.
45. JOSIP PUZIĆ USKOPLJE radnih dana 1.
46. PAVO SIĆAJA TRNOVAČA radnih dana 2.
47. ZVONKO PERIĆ DRAGUTINA radnih dana 1.
48. SLAVEN PETROVIĆ USKOPLJE radnih dana 1.
49. BRANE NIKOLIĆ USKOPLJE radnih dana 1.
50. IVICAKOMARAC ŽDRIMCI 2 prozora 60x 60
51. IVO MILIČEVIĆ TRNOVAČA 2 ture kamionom
52. STOJAN MATEŠIĆ TROVAČA 2. dan razvodio struju
53. PERO PERIĆ ŽDRIMCI 2. dan razvodio struju
54. TADIJA BRKIĆ VILIĆ POLJE 1. dan razvodio struju
55. NIKOLA LEBO USKOPLJE 1. dan razvodio struju
56. IVICA VUKOJA BISTRICA 1. dan razvodio struju
57. DŽAMBO STAKLAR 2 stakla za vrata 100x60
58. JOSIP ŠKRABA MUDRAC 100 komada bloka
59. ELEKRTROPRIVREDA USKOPLJE 100 m kabla za struju
60. GEA COMERC USKOPLJE 50 m kabla
61. RUDNIK SMRČEVICE 5 m3 pijeska
62. NIKOLA RAKUŠIĆ USKOPLJE 70 m2 keramičkih pločica vrijednosti oko
1000,00 KM
63. ŠUME SREDIŠNJA BOSNA 5m3 oblovine
64. PERO PRSKALO GLAMOČ 3m3 daske vrijednosti oko 500 KM
65. ANTE JURINA ČKALJA I DOMINKO KUNKIĆ – ZAGREB 16 komada PVC prozora
100x60 vrijednost oko 5000 KM
66. ANTE OREČ TRNOVAČA napravio 4 štoka za vrata + 1 dan radni
67. STIPO TOKIĆ BRACO PLOČA 4 komada vrata
68. AUREUS TRNOVAČA rezanje 25 m3 oblovine za krov dasku i
lamperiju
69. ŠEKI LIMARIJA lim za krov na bungalovu vrijed oko 500 KM
70. LIMARIJA BUGAR opšivanje 2 dimnjaka
71. IVICA UDOVIĆIĆ VILIĆ POLJE jedan stol i 4 stolice
72. MARIO JURINA DOBROŠIN 1 m3 daske
73. FRANO VUKADIN radnih dana 2.
74. FRANO TOMIĆ jedna tura kamionom
75. STIPAN ŠIMIĆ jedna tura kamionom
76. STIPAN ŽULJEVIĆ ŽDRIMCI razvođenje grube instalacije i materijala za
vodu oko 800 KM , 2 vodokotlića I 2 WC školjke
77. «VARDA» ŠIROKI BRIJEG razne keramike oko 50 m2 i dvije armaturne
mreže
78. ZORAN KUBAT USKOPLJE jedan poklopac za šaht
79. STIPO PRSKALO USKOPLJE prijevoz PVC stolarije iz Zagreba
80. MIRO KUSTURA VILIĆ POLJE prijevoz PVC stolarije iz Zagreba
81. «UNIVERZAL « G.V.–USKOPLJE 2 armaturne mreže
82. « KORAK « USKOPLJE 2 armaturne mreže
83. AUTOSREVIS „TOMIĆ“USKOPLJE 2 armaturne mreže
84. NIKOLA GRGIĆ peć na drva
85. ANTE SIĆAJA PIDRIĆ 1 boca za plin
86. IVAN KATUŠIĆ(Marka) ŽDRIMCI 1 radni dan
87. TOMKO RAJIĆ USKOPLJE agregat
88. IVICA ZEKO PALOČ viseći elementi za kuhinju
89. MARKO KATUŠIĆ JOZIN ŽDRIMCI dvosjed i trosjed od drveta
90. JOZO PERIĆ ŽDRIMCI 2 umivaonika
91. DRAGO LJUBAS USKOPLJE 2 poklopca za šaht i rukohvat za stepenište i ormar za plin.
92. TISKARA « HUMAC « izrada zastave i propagandnog materijala
93. RATKO TOKIĆ PLOČA – vrijed. vanjskih vrata umanjeno za 100 KM
94. FOTO « BORO « snimanje, slikanje
95. FRANO VUKADIN izrada 3 klupe za dom
96. IVAN ŽULJEVIĆ PERIN 4 dana rada + motorka
97. IVO MILIČEVIĆ 5 kanti Jupola za krečenje
98. JOSIP LAGETAR -UNO 2 radna dana
99. PAVO MLAKIĆ 1 radni dan
100. MARKO ŽULJEVIĆ ŽDRIMCI 2 dana + motorka
101. STOJAN JERKOVIĆ TRNOVAČA 2 kreveta sa ležajevima
102. FRANO JURINA USKOPLJE sudoper (100 KM)
103. LJUBO REZO 400 m2 itisona
104. KARLO ŽULJEVIĆ V. POLJE 2 dana + motorka
105. STIPO VUKADIN PIPUKA 3 dana
106. HAMDIJA ISLAMOVIĆ BUGOJNO 1 dan
107. ILIJA ŠAKO 2 dana
108. DANE ZEKO PALOČ 2 dana
109. SLAVKO ŽULJEVIĆ ŽDRIMCI 1 dan
110. ANTE ŽULJEVIĆ ŽDRIMCI 2 dana
111. PAVO ŠKRABA BISTRICA 2 kreveta sa ležajevima


Gornji Vakuf – Uskoplje: 23. lipnja 2011. godine

- 18:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Popis darovatelja za obnovu planinarskog doma Radovina. Pridruži se i ti!

Iz Udruge planinara "Raduša" pristigao nam je popis svih donatora koji su do sada pomogli pri saniranju planinarskog doma u Radovini. Objava ovog popisa svojevrsna je, skromna zahvala svima onima koji su do sada pomogli, a ujedno i poziv novim donatorima da slijede njihov primjer, kako bi ovaj planinarski dom konačno bio završen


BOSNA I HEERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
OPĆINA GORNJI VAKUF – USKOPLJE
UDRUGA PLANINARA « RADUŠA «

Datum: 23. lipanj 2011. godine

NOVČANI PRILOZI ZA OBNOVU PLANINARSKOG DOMA
« RADOVINA « OD POČETKA 2006. DO 23. 6. 2011. GODINE

Red. r. IME I PREZIME NASELJE IZNOS
1. STIPO KRIŠTO Uskoplje 20,00 KM
2. STANKO KRAJINA Uskoplje 20,00 KM
3. STIPO MARINČIĆ Uskoplje 20,00 KM
4. TADIJA KRAJINA Uskoplje 20,00 KM
5. IVICA TOMIĆ Uskoplje 20,00 KM
6. MARKO BANDIĆ TEŠO Trnovača 30,00 KM
7. DAVID PERIĆ Uskoplje 20,00 KM
8. ZVONIMIR PERIĆ Ždrimci 97,50 KM
9. IVO RADIĆ Uskoplje 97,50 KM
10. IVO M ILIŠIĆ Pidriš 20,00 KM
11. VINKO JURINA Dobrošin 50,00 KM
12. IVICA JURIČEVIĆ Uskoplje 35,00 KM
13. ANTE PERIĆ Ždrimci 100,00 KM
14. LJUBO BARNJAK Uskoplje 100,00 KM
15. BOŠKO REZO I NIKO MILIĆ Trnovača 297,5, KM
16. MARKO PERIĆ Ždrimci 100,00 KM
17. SLAVKO ZEKO Uskoplje 20,00 KM
18. DAVID SIĆAJA Pidriš 50,00 KM
19. BRANKO ZEKO Uskoplje 20,00 KM
20. STIPO KRIŠTO Trnovača 40,00 KM
21. GORAN JURINA Dobrošin 50,00 KM
22. BRANKO BIKIĆ Ždrimci 50,00 KM
23. TOMO KOMARAC Ždrimci 50,00 KM
24. IVČO AREŽINA Trnovača 50,00 KM
25. MATO AREŽINA Uskoplje 20,00 KM
26. STIPO PRSKALO Uskoplje 50,00 KM
27. MIRO KUSTURA Vilić polje 20,00 KM
28. MILENKO ŠEKERIJA Uskoplje 20,00 KM
29. MATO KRAJINA Uskoplje 50,00 KM
30. IVICA BILIĆ Pajić polje 50,00 KM
31. INKO KVESIĆ Trnovaća 19,50 KM
32. IVAN ŽULJEVIĆ Ždrimci 50,00 KM
33. ĐOĐO ELEZ Dobrošin 97,50 KM
34. TVRTKO KRAJINA Uskoplje 50,00 KM
35. MARKO CRNOV MIŠ Uskoplje 20,00 KM
36. LJUBAN BOŠKIĆ Uskoplje 20,00 KM
37. MARINKO ŠIMIĆ Trnovaća 50,00 KM
38. MARKO LUKETINA Uskoplje 50,00 KM
39. MIRO KVASINA Bistrica 50,00 KM
40. IVO KVASINA Bistrica 38,00 KM
41. BLAŠKO ŠKRABA Bistrica 20,00 KM
42. MATO SUBAŠIĆ Krupa 100,00 KM
43. ILIJA PRSKALO Uskoplje 50,00 KM
44. PAVO SIĆAJA Trnovaća 50,00 KM
45. «KORAK» Uskoplje 1 200,00 KM
46. MARKO ŠANDRO Uskoplje 1 500,00 KM
47. MARINKO ŽULJEVIĆ Ždrimci 100,00 KM
48. MARKO VUKADIN Ždrimci 1 000,00 KM
49. MARKO KATUŠIĆ Ždrimci 97,50 KM
50. MATO PERIĆ STIPE Ždrimci 50,00 KM
51. MARKO ŽIVKO Kandija 50,00 KM
52. STIPO ĐONO Neum 195,00 KM
53. ILIJA PILIĆ Vilić polje 98,00 KM
54. TOMO NIKOLIĆ Uskoplje 60,00 KM
55. SLAVKO PERIĆ Ždrimci 300,00 KM
56. IVICA KATUŠIĆ Ždrimci 20,00 KM
57. TOMKO VUKADIN Ždrimci 40,00 KM
58. «ZVEĆEVO» ZDRAVKO ALVIR 1000,00
59. “TOM“ Uskoplje 500,00 KM
60. «PALOČ» Uskoplje 300,00 KM
61. MOTO KLUB «JASTREBOVI» Uskoplje 500,00 KM
62. ILIJA PRSKALO Trnovaća 50,00 KM
63. MARKO BATINIĆ Trnovaća 195,00 KM
64. STIPO TOKIĆ Ploča 100,00 KM
65. KARLO ŽULJEVIĆ Vilić Polje 100,00 KM
66. IVICA ŠEKERIJA Zagreb 97,50 KM
67. PAVO ŠEKERIJA Ždrimci 100,00 KM
68. IVICA JURIČEVIĆ Uskoplje 50,00 KM
69. IVO JURIČEVIĆ Ploča 50,00 KM
70. NIKO PERIĆ Ždrimci 300,00 KM
71. KARLO LUKETINA Pidriš 100,00 KM
72. ANTE ŽULJEVIĆ Ždrimci 200,00 KM
73. NEDJELJKO ŽULJEVIĆ Ždrimci 97,50 KM
74. ANTE LUKETINA JARO Uskoplje 100,00 KM
75. ZDRAVKO GAĐA Uskoplje 100,00 KM
76. TADIJA KUNKIĆ Uskoplje 50,00 KM
77. BRANE STOJANOVIĆ Trnovača 100,00 KM
78. GORAN PERIĆ Ždrimci 400,00 KM
79. TOMO KATOVIĆ Ždrimci 97,50 KM
80. MIRKO MALOTA Bugojno 50,00 KM
81. ANTE BANDIĆ Bistrica 50,00 KM
82. VINKO PERIĆ Ždrimci 50,00 KM
83. MATO PERIĆ Bjelovar 195,00 KM
84. ČIMBO ŠEKERIJA Ždrimci 40,00 KM
85. FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
10 000,00 KM
86. IVO SUBAŠIĆ Krupa 60,00 KM
87. UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA HVO PODRUŽNICA USKOPLJE


2300,00 KM

88. AUTOCOMMERCE Trnovača 100,00 KM
89. CROATIA OSIGURANJE 100,00 KM
90. SUNCE OSIGURANJE 200,00 KM
91. JOSIP MEJDANĐIĆ Ždrimci 50,00 KM
92. MINISTARSTVO ZNANOSTI KULTURE I SPORTA ŽSB
2 000,00 KM
93. LOVAČKO DRUŠTVO Uskoplje 500,00 KM
94. « VEKO « ŠIROKI BRIJEG Široki Brijeg 1 000,00 KM
95. MARKO ŽULJEVIĆ FRANE 195,00 KM
96. Općina Gornji Vakuf – Uskoplje Gornji Vakuf – Uskoplje 2.000,00 KM
97. STIPO VUKADIN (PIPUKA) Uskoplje 50,00 KM
98. NIKOLA BOŠNJAK Batuša 100,00 KM
99. HKD NAPREDAK Uskoplje 200,00 KM
100. VINE GRUBEŠA Linz 100,00 Eura
101. ZDRAVKO NIKOLIĆ Linz 50,00 Eura
102. SLAVKO NIKOLIĆ Linz 50,00 Eura
103. NIKO IVOŠ Linz 100,00 Eura
104. MARIO IVOŠ Linz 100,00 Eura
105. MARTIN IVOŠ Linz 100,00 Eura
106. DRAGAN KRIŠTO Linz 100,00 Eura
107. BOŽO PILIĆ Linz 50,00 Eura
108. IVICA PILIĆ Linz 50,00 Eura
109. DOMA KREŠIĆ Linz 50,00 Eura
110. MIĆA VUKADIN Linz 50,00 Eura
111. PD „ŠUMAR“
- RUDOLF RUKAVINA
- ILIJA PETOVAR
- VLADIMIR KRUPA
- DRAGOMIR PFIFER
20,00 Eura
20,00 Eura
20,00 Eura
20,00 Eura
112. HPD „PRPA BAŠKE OŠTARIJE“
- GORAN LIPOVŠĆAK
- MISLAV LIPOŠĆAK
20,00 Eura
20,00 Era


Gornji Vakuf – Uskoplje; 23. lipnja 2011. godine


- 13:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.06.2011., utorak

Doktorirao fra Ivo Pavić

Tema doktorske disertacije bivšeg uskopaljskog vikara je Krštenje u Duhu Svetom u Crkvi s posebnim osvrtom na kontekst u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini


Mr. sc. fra Ivo Pavić, član franjevačke provincije Bosne Srebrene i bivši uskopaljski vikar, 8. lipnja obranio je doktorsku disertaciju pri Institutu za duhovnost na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu na talijanskom jeziku pod naslovom "Il Battesimo nello Spirito Santo nella Chiesa con riferimento particolare al contesto della Croazia e Bosnia ed Erzegovina" (Krštenje u Duhu Svetom u Crkvi s posebnim osvrtom na kontekst u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini) i time stekao akademski stupanj doktora znanosti. Fra Ivo je doktorat radio kod profesora dr. Fabrizija Pieria, a u komisiji su bili i dr. Anton Witwer i dr. Mihaly Szentmartoni, predstojnik Instituta za duhovnost Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu.
Fra Ivo Pavić, OFM, rođen je 1965. godine u Hrvatskoj Tišini kraj Bosanskog Šamca gdje je pohađao srednju školu. U 24. godini života čuo je Gospodinov glas: Bit ćeš moj svećenik. Odmah se odazvao i javio u Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu, iako je već radio u tvornici i nije razmišljao o duhovnom zvanju. Stupio je u postulaturu u franjevačku gimnaziju u Visokom 1988., i u novicijat u Sarajevu 1989.
- 15:05 - Komentari (8) - Isprintaj - #

20.06.2011., ponedjeljak

DANI VRANICE 2011.

S radošću objavljujemo poziv Udruge planinara "Raduša"


Udruga planinara „Raduša“ i ove godine organizira tradicionalno okupljanje planinara za „Dane Vranice“. Dvodnevno druženje na jednoj od najljepših planina u Bosni i Hercegovini zakazano je za naredni vikend, 25. i 26. lipnja 2011. godine.
Za subotu je planiran dolazak na Radovinu, podizanje kamp naselja te natjecateljski dio i druženje uz logorsku vatru.
U nedjelju su organizirani pohodi na :
- Ločiku (2109 metara) - oko 4 sata pješačenja
- Prokoško jezero - oko 5 sati pješačenja,
- Nadkrstac (2112 metara) – oko 4 sata pješačenja,
- Vrljiku – Velika vrata – lakša staza oko 2 sata pješačenja

Polazak na sve destinacije je u 900 sati sa certificiranim vodičima.

Sveta misa je kod Koliba u 1300 sati.

Planinarski ručak u 1400 sati.

Planinari trebaju ponijeti vreće za spavanje i pribor za jelo.

Dodane informacije na 063 352 624
063 822 987



- 14:15 - Komentari (8) - Isprintaj - #

I ministri, sudjelujući u radu nelegalne Vlade ŽSB, uviđaju da i sami krše temeljne zakone zemlje u koju se zaklinju

Svi su ministri jednaki, samo je Milanović jednakiji


Nelegalna Vlada ŽSB nastavlja svoj rad, no već nakon druge sjednice, na kojoj su usvojeni programi rada ministarstava za ovu godinu, naziru se pukotine u tom na brzu ruku skupljenom društvu. Čini se, naime, da i neki članovi Vlade - uz brojne dužnosnike u ministarstvima, čak i pojedini ministri - uviđaju da se nalaze u slijepoj ulici i da sudjelujući u radu ove neustavne Vlade, i sami krše temeljne zakone zemlje u koju se zaklinju.
Bivši ministar unutrašnjih poslova, a sada ministar gospodarstva, Privorak Sedžad Milanović, čiji je mandat na čelu policije obilježio niz afera, za koje je on, nagrađen, prema izvješćima sa sjednica uopće ne dolazi na sjednice i ne sudjeluje u radu Valde. Nelegalni predsjednik Tahir Lendo izjavio je, čak, da će tražiti Milanovićevo pismeno izjašnjavanje, a drugi ministri ukazali su i na neprihvatljivu Milanovićevu praksu da bez znanja Vlade raspisuje natječaje za prijam novih zaposlenika, dok su ostali ministri tražili prethodnu suglasnost.
Dakako, teško je povjerovati da je upravo Milanović, uz kojega se veže niz afera s mafijaškim backgroundom, uvidio nezakonitost svoje i pozicije Vlade čiji je član. Prije će biti ono što se već dugo zna: ministar gospodarstva tzv. Vlade ŽSB nezadovoljan je koalicijom sa strankama članicama platforme, a njegova pozicija u strukturama SDA i IZ daje mu za pravo da nastavi sa šerifskim ponašanjem i da, imenujući bez natječaja nove zaposlenike, jača vlastitu poziciju i utjecaj, budući da je, sada je to svima postalo očito, nelegalna Vlada ŽSB kratka vijeka.


- 08:30 - Komentari (17) - Isprintaj - #

19.06.2011., nedjelja

Sporije punjenje općinskog proračuna

Ipak ostvaren višak: smanjeni su i rashodi


Ukupni prihodi i primici općinskog proračuna u prvom kvartalu ove godine iznose 777.491 KM, što je za 39.346 KM ili 5 % manje nego u istom razdoblju 2010. godine.

Unatoč toj činjenici Općina u I. kvartalu nije ostvaren manjak budući da su u prva tri mjeseca i rashodi bili manji nego u 2010. godini, ali samo za 14.817 KM ili tek 2 %.
- 23:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #

16.06.2011., četvrtak

Kutariši ovu jednačinu: zašto se, jednostavno, sva bošnjačka djeca ne upišu u školu s hrvatskim programom i tako dokinu dvije škole pod jednim krovom, ako jezik i sve ostalo nije bitno?

Nakon što je SDP, između ostalog, preko svog federalnog ministra obrazovanja, čije je ministarstvo, vrlo važno, ukinuo Ustavni sud, ponovo aktualizirao problem tzv. dviju škola odaslavši prijetnje o njihovu zatvaranju, nije trebalo dugo čekati da se u medijima, elektronskim i tiskanim, pođe pojavljivati serija tekstova, koji, iako ne zadovoljavaju ni minimalne norme novinarskog zanata, tendenciozno i, čak, bezobrazno, na najgrublji način zamjenjujući teze glorificiraju tobožnju multikulturalnost, a demoniziraju osnovno ljudsko i civilizacijsko pravo da se djeca školuju na meterinjem jeziku. Takav tekst bez sumnje je i opširna reportaža stanovite Branke Mrkić Radević, objavljena na žurnal.info, iz dviju škola u G.V. - Uskoplju. I u njenom tekstu, sve je unaprijed poznato: zna se što je ispravno, a što neispravno, što je napredno, a što nazadno, zna se, na kraju, naravno i tko su dobri, a tko loši momci u ovom obrazovnom vesternu, pa ostaje pitanje: zašto je ova reportaža uopće i pisana?
Na prednjem zidu Srednje škole Uskoplje razlikuje se naknadno obojen dio. Učenici ove škole kažu kako je prefarban uvredljivi grafit koji su im uputili učenici Mješovite srednje škole Gornji Vakuf. Pisalo je – Ustaše.
Ove dvije škole funkcionišu po principu dviju pod jednim krovom već osam godina. Rukovodioci škola, direktor i ravnatelj, kažu kako je “saradnja dobra i nema problema nacionalnog predznaka”, ali se njihovi stavovi razlikuju kada je riječ o mogućnosti objedinjavanja škola. Josip Jurina, direktor Srednje škole Uskoplje, čiji učenici nastavu pohađaju po hrvatskom programu i na hrvatskom jeziku, kaže kako objedinjavanje ne bi donijelo “ničega prosperitetnog za školstvo u BiH”:

-Koliko god mi tvrdili da iz škole treba izbaciti politiku, iako se slažem s tim, treba priznati i da se politika vodi i kroz školovanje. Najava novih stranaka o mijenjanju školskih odbora znači postavljanje njihovih ljudi na mjesta ravnatelja, što znači da se politika direktno miješa u struku, a škole će voditi podobni ljudi.

Na pitanje zar nije i do sada bila takva praksa, direktor Jurina kaže:

-Bilo je, neću da kažem da nije.

Dva metra bez "giometra"


Za vrijeme velikog odmora učenici obje škole nalaze se u istom dvorištu. Dio njih komunicira sa vršnjacima iz druge škole, ali većina uopšte ne želi. Jedan od učenika je treći razred srednje škole. Sa “drugom stranom” ne želi imati ništa. Tvrdi kako je sedam dana prije toga završio na sudu zbog toga što je, van škole, udario vršnjaka zbog nacionalnog vrijeđanja. Na kraju su oštećeni ipak odlučili da neće pokrenuti tužbu:

-I sad mi više ne prilazi, nisu me tužili. A da su tužili...

Njegov prijatelj dodaje:

-Bilo bi mu dva metra bez giometra. Ilovače.

Djeca iz Srednje škole Uskoplje vrlo su odrješita u izražavanju vlastitih stavova. Jedna učenica tvrdi kako slobodno može govoriti u ime svih kada kaže kako ne želi sjediti u školskoj klupi sa učenicima iz druge škole. Nijedno od djece iz ove škole koje smo susreli taj dan nije imalo pozitivan stav o objedinjavanju.

-Nije samo ja, nego svi Hrvati, ne želimo ići sa njima u školu. Razlikujemo se od davnina. Odmah bih se ispisala iz škole kada bi došlo do spajanja. Ko zna šta bi se dogodilo, možda bi se i škola zapalila – kaže jedna učenica. Njene tvrdnje nailaze na odobravanje:

-Oni imaju svoje, mi svoje, ne miješamo se. Da je škola na njihovoj strani grada, poviš fontane, ja nikada ne bih ni išla u nju.

Van škole, dio njih se druži sa Bošnjacima. Jedan učenik kaže kako zajedno igraju fudbal u klubu, ali da je “velika razlika” između toga i zajedničkog pohađanja nastave. Odgovore na sva pitanja koja ga muče pronalazi sam:

- Nema potrebe da idemo sa njima u školu. Na kojem bismo jeziku učili? Postoji li univerzalni bosanski jezik? Ne. Po kom programu oni idu u školu? Po nikakvom. Kakva je ovo država, ima tri predsjednika i 150 ministara?! Jedan razvijeni Japan ima devet a BiH 150? Sve je nakaradno, pa bi i to spajanje bilo. Bilo bi možda i fizičkih obračuna jer jednostavno se ne može sa njima. Oni izlaze u naše kafiće, ali riskiraš život.

Ono što ovim učenicima posebno smeta, kaže, jeste činjenica da su u javnosti uvijek predstavljeni kao oni koji mrze i žele podjelu:

- Ne mrzim ih, nemam razloga, nikoga ne mrzim, ali ne želim da idem sa njima u školu. Oni vrlo često govore kako žele sa nama, ja ne znam zašto, mislim ipak da oni žele Bosnu i Hercegovinu za sebe.

Neki od njih nisu tako oprezni u izjavama. Učenica koja od početka razgovora sa dosta gnijeva govori o vršnjacima iz druge škole, između dva zalogaja užine dobacuje:

-Žele zato što su ljige. Ali ja imam svoje a oni svoje. Ne želim da idem sa njima u školu nakon svega što su nam uradili u ratu.

A o tome kako oni vide odnos između profesora dviju škola, kaže:

-Ovdje nema odnosa.

-I tačka, je li? - pitam.

-Nije tačka, nego točka – ispravlja me jedan učenik.

-Kako ti znaš po kom sam ja programu učila – pokušavam se našaliti.

-Mogu samo da pretpostavim – odgovara.

Pokazuje se da su tvrdnje ove djece kako učenici druge škole jesu za spajanje – tačne. Većina učenika Mješovite srednje škole Gornji Vakuf s kojima smo razgovarali reći će kako im je “svejedno” ili kako nemaju ništa protiv objedinjavanja škola. Dio njih ima i drugačije mišljenje – ne žele “u školu sa njima, Hrvatima”, ne žele ih viđati i ne žele se družiti sa njima ni izvan škole:

-Nismo za to, ljepše nam je ovako – kaže jedna učenica. U svojim stavovima su ipak blaži od vršnjaka iz susjedne škole. Jedan profesor kasnije će reći da je to zbog toga što “bošnjačka djeca nemaju strah od asimilacije”.



Čije zvono zvoni?

Stav svojih učenika o objedinjavanju škola uglavnom dijele i direktori. Josip Jurina, direktor SŠ Uskoplje, napominje kako 88% budžetskih sredstava ide na izdvajanja za plate a samo četiri posto za opremanje i obnovu škola. To je, napominje, veći problem od odvojenih škola:

-Mi ovdje u Gornjem Vakufu imamo dvije škole koje funkcioniraju već osam godina. Tih osam godina ja i kolega imamo izuzetno dobru suradnju, a imamo i nekoliko zajedničkih prostora.

Problema nije bilo, napominje, i dodaje:

-Mogu sa zadovoljstvom konstatirati da imamo zajedničko zvono i zajedničke odmore za učenike. Dakle, u isto vrijeme zvoni zvono za hrvatsku i za bošnjačku djecu.

Pravo na odvojeno školovanje brani činjenicom da u Ustavu BiH postoje kategorije tri jezika:

-Ne znam zašto bi nekome smetalo da svi imamo nastavu na svom jeziku, to je težnja tih naroda da svoju djecu školuju na svom jeziku i mislim da to nije segregacija. Ako uzmemo za primjer Švicarsku, vidjet ćemo da ima tako strukturiran sistem obrazovanja da sva tri naroda imaju svoje škole sa nastavnim planom, a znamo koliko je Švicarska napredna zemlja.

Ukoliko bi se prisililo jedan narod da pristane na objedinjavanje škola, smatra, a pogotovo ako se radi o hrvatskom narodu, bila bi to diskriminacija:

-Znate da je sad BiH upala u jednu političku krizu zahvaljujući velikim dijelom majorizaciji Hrvata ili nedemokratskom pristupu formiranja vlasti, tako da se hrvatski narod kao najmalobrojniji osjeća ugroženim kroz jedno dulje vrijeme... ukoliko bi došlo do prisilnog spajanja hrvatski narod se boji asimilacije i to bi na jedan način bila diskriminacija Hrvata u BiH.

Jezik je, kaže, osnovna odrednica svakog naroda, pa tako ne dolazi u obzir ni to da djeca odvojeno pohađaju nastavu samo iz nacionalne grupe predmeta:

-Taj jezik je i u fizici i u kemiji... ako jedan predavač predaje na hrvatskom jeziku, nije to fizika na bosanskom jeziku, razumijete šta hoću da kažem? Tačno je da se razumijem, ali se razumijemo i sa Makedoncima i sa Slovacima, čak i sa Rusima, ali književni jezik je nešto drugo. Ukoliko se djeca odgajaju na pravi način, postojanje ovakvih škola nije nikakva smetnja suživotu.

Vahid ŠehićNjegov kolega, direktor Mješovite srednje škole Gornji Vakuf Vahid Šehić, za ujedinjenje je škola:

- Ako nema drugog rješenja mora ovako, ali ja sam za objedinjavanje škola po principu u Brčkom. Trenutno, mislim da je ipak u pitanju segregacija djece. Ovi ljudi 1.000 godina žive ovdje i školovani su zajedno. Ne razlikujemo se ni po čemu osim po vjeri, a jezik nam se drugačije zove. Razumijemo se. Svako može ostati ono što jeste a da budemo zajedno.

Direktor Šehić upozorava na činjenicu da nisu samo prava Bošnjaka i Hrvata u pitanju:

-Nisu samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, već ima i četvrti i peti i deseti, šta ćemo sa pravima manjina?

O tome za sada ne treba brinuti jer u ovim školama nema nijednog djeteta srpske nacionalnosti ili manjine. Nema ih, kažu profesori, u Gornjem Vakufu.

-A šta kad bi se kojim slučajem pojavilo? - pitam.

-Pa ništa, moralo bi se prilagoditi.

Direktor Šehić kaže kako se nada da se djeca “barem pomalo druže”:

-Možete čuti različita mišljenja. U ovoj mojoj školi učenici su većinom za zajedničko pohađanje. Ne znam baš koliko, ali mislim da se barem pomalo druže.

Šta znači kutarisati?

U filmu SHL-a “Dvije škole pod jednim krovom”, čiji su autori Zoran Ćatić i Enes Zlatar, profesorica bosanskog jezika i književnosti Jasminka Drino-Kirlić rekla je kako joj je rad u ovoj školi (predaje u Mješovitoj srednjoj školi Gornji Vakuf) najveća mrlja u karijeri:

-I još uvijek mislim tako – kaže za Žurnal:

-I grozno mi je što mi svi, kolektivno, kao društvo učestvujemo u ovome što se radi ovoj djeci.

Svake dvije ili tri godine, prisjeća se, pokreće se pitanje u vezi sa radom ovih škola:

-Nije rješenje sada donijeti dekret i zabraniti, ukinuti, ne može sad nakon 15 godina. Treba vidjeti šta je pogubno u ovom sistemu školovanja, kako se sad boriti s tim, šta je to što tjera mlade da se boje drugačijeg, treba biti jako oprezan. Ne možeš jednostavno ukinuti segregaciju. Ovo je postalo dio naslijeđa.

Prema podacima Omladinskog centra u Gornjem Vakufu koji vodi, većina djece ne želi slušati predavanja profesora druge nacije.

Njena kolegica iz iste škole Halima Crnica također je za spajanje škola:

- Svim srcem sam za zajedničku školu. Spremni smo za to, odavno. Ovo nije rješenje, produbljuje se jaz, djecu ispočetka učimo da ne možemo zajedno, što nije tačno. Malo djeca, a malo i roditelji, iskorištavaju se u političke svrhe. Djecu nikada nisam dijelila. Primorana sam da radim ovdje a iskreno bih voljela da je drugačije.

Djeca se, kaže, ipak druže:

-Nije istina da se ne druže, ali nije ni da se pretjerano druže. Druže se djeca roditelja koji su spremni na to.

U zbornici SŠ Uskoplje na donjem spratu značajno drugačija atmosfera. Dio profesora nakon pitanja za komentar za Žurnal ustaje i izlazi. Mlada profesorica kaže:

-Neka, hvala lijepo, prošli put sam dobila ukor, neću opet – odlazi iz prostorije.

Profesor povijesti Ratko Kolovrat objašnjava da je to zbog toga što ih mediji uglavnom predstavljaju na negativan način:

-Do sada smo imali intervjue i bilo je pogrešno protumačeno, tendenciozno... svaka druga riječ je izokrenuta i drugačije prikazana, zlonamjerno smo prikazivani kao rasisti. A nismo to. Radi se o tome da ovdje imate slobodu upisa i neka svako upiše svoje dijete u školu na jeziku na kojem želi da ono uči i govori. Ako želi da dijete pohađa školu na hrvatskom, bosanskom ili bošnjačkom, kako god želite, ima mogućnost izbora.

Profesor Kolovrat ne smatra da je postojanje ovih škola segregacija:

-Šta je segregacija? Ovo je slobodan izbor, niko nikoga ne tjera i ne razdvaja, svako može birati. Ako neko ovo zove segregacijom, pitam šta je Sarajevo? Nema nijedne hrvatske škole, eto to je segregacija prema hrvatskom narodu. Ima Katolički centar koji je privatna škola. A školu na hrvatskom nema ni Travnik, ni Tuzla, ta demokratska Tuzla.

Srećom, kaže Kolovrat, u Uskoplju je stanje drugačije:

-Ovdje ima državna škola, a ako ne bude bilo državne, imat ćemo privatnu.

Njegova kolegica Lucija Milišić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, slaže se sa navedenim:

-Objedinjavanje dviju škola zagovara federalni ministar čije je ministarstvo ukinuo Ustavni sud. Apsurdno. I sad toj ukinutoj instituciji kantonalna ministarstva treba da polažu račune. Sve je to uticaj nove vlasti, SDP-a koji se samo prodaje da je građanska stranka.

Profesorica Milišić navodi kako je pravo svakog djeteta da pohađa školu na vlastitom jeziku jer, u ovom slučaju, na stavu na bosanskom jeziku ne bi razumjeli:

-Iako ja ne znam šta je bosanski. Ali, navest ću samo jedan primjer. Na Sveučilištu u Sarajevu na prijemnom ispitu bio je zadatak: Kutariši ovu jednačinu. Naša djeca stvarno ne znaju šta znači kutarisati, a vi smatrate da bi mogla slušati neki predmet na zajedničkom jeziku?

Više...
- 19:30 - Komentari (73) - Isprintaj - #

10.06.2011., petak

Sretno Pograđani i uživajte!

POZIV PODGRAĐANIMA MA GDJE BILI


Tradiciju druženja domicilnih stanovnika i onih koji, nadamo se, zaista samo privremeno, borave izvan Uskoplja najbolje nastavljaju u MZ Podgrađe koji već dugi niz godina organiziraju, sada već tradicionalna, ljetna i zimska druženja, svih onih kojima je ovaj kraj duboko u srcu.
Tako iz MZ Podgrađe pozivaju sve Podgrađane ma gdje bili na jednodnevni, ljetni izlet u Šugine Bare. Izlet je planiran za nedjelju, 26. lipnja 2011. godine. Uz obilan roštilj i piće predviđeno je i odigravanje zanimljive nogometne utakmice između Podgrađa i novoformiranog naselja u MZ Podgrađe – Trnovače.
Iz Savjeta MZ Podgrađe nadaju se velikom odzivu, naročito onih Podgrađana koji trenutno ne žive na području ove Mjesne zajednice. Prijevoz do Šugih Bara, kao i svake godine, je osiguran – pješice, a za povratak će zasigurno biti zadužen „Jelenko“, s čim su pravi Podgrađani sigurno već upoznati i dobro znaju o čemu se radi.
Pa, sretno Podgrađani i uživajte!!!

- 11:00 - Komentari (15) - Isprintaj - #

07.06.2011., utorak

Barišićev prijatelj iz Uskoplja

Današnji Večernji list piše o Pavi Batiniću


Današnji zagrebački Večernji list na naslovnoj stranici donosi vijest o Uskopljaninu Pavi Batiniću, kojega prema pisanju tog zagrebačkog dnevnika, navodno istražuje USKOK. Batinić je donedavno bio šefa protokola Carinske uprave i blizak je prijatelj Mladena Barišića. Istražitelji sumnjaju da je Barišić preko njega izvukao novac koji je preko Fimi medije ulagao u nekretnine. Batinić, koji je u Carini radio za plaću između 10 i 15 tisuća kuna, ima pravo malo carstvo nekretnina.
Večernji list piše kako posjeduje stan od 59 'kvadrata' u Kalinovici, stambenu zgradu u centru Zagreba u suvlasništvu sa suprugom s kojom dijeli i kuću te gospodarsku zgradu od 384 'kvadrata' u Ogrizovićevoj ulici. Uz to sve Batinić je vlasnik i dviju četvrtina kuće i dvorišta u Heinzlovoj te triju stanova u zagrebačkoj Trakošćanskoj ulici. Batinić se uz posao u Carini bavio i građevinom. Pojavljuje se i kao investitor u gradnji stambeno-poslovnih zgrada.
Batinić je na poslu u Carini napredovao upravo uz pomoć Barišića, koji je za njega smislio i novo radno mjesto, načelnik Odjela za protokol Carinske uprave. Batinić je svog prijatelja Barišića dočekao ispred zatvora u Remetincu gdje je bio u pritvoru zbog afere Fimi medija.


- 08:20 - Komentari (17) - Isprintaj - #

06.06.2011., ponedjeljak

Marku Pavloviću kazna zatvora od jedne i pol godine

Presuda Županijskog suda...


Sudsko vijeće Županijskog suda u Novom Travniku, na čijem je čelu bio predsjednik vijeća, sudac Slavko Marić 30. je svibnja o.g. u kaznenom predmetu protiv optuženika Marka Pavlovića, zbog kaznenog djela teška djela protiv sigurnosti javnog prometa, donijelo je presudu kojom se Marko Pavlović osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od jedne /1/ godine i šest /6/ mjeseci. Također, optuženiku je izrečena i mjera sigurnosti zabrana upravljanja motornim vozilom, konkretno mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od jedne godine koja se ima računati od momenta pravomoćnosti presude, a vrijeme izvršenja kazne zatvora se ne uračunava u vrijeme trajanja izrečene mjere.
Inače, Pavlović je, kako stoji u obrazloženju presude, "noću 04.10.2010. godine, oko 00,20 sati, upravljajući putničkim vozilom marke VW Passat, hrvatskih registarskih oznaka ZG 8039O, na magistralnoj cesti Gornji Vakuf/Uskoplje – Bugojno kroz naseljeno mjesto Gornji Vakuf/Uskoplje, u pravcu Bugojna, postupio protivno odredbama čl. 44 i čl. 184 Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, tako što je umjesto dopuštenom brzinom od 50 km/h vozio nedopuštenom brzinom od 97 km/h, u uvjetima noćne vožnje i oštećenog kolnika i pod uticajem alkohola sa koncentracijom alkohola u krvi od 1,73 promila, svjestan da time može izazvati opasnost za sudionike u prometu i pristajući na tu opasnost, pa je zbog brzine i stanja u kojem se nalazio zbog alkoholiziranosti u ulici Vrbaska u blizini Poljoapoteke vlasništvo I. Arežina vozilom nekontrolirano prešao na lijevu kolovoznu traku i uz lijevu ivicu kolovoza ostvario kontakt sa pješakom – oštećenim Pavom Protuđerom, koji se kretao u istom pravcu, koji je od udara i odbačaja te pada na tlo zadobio povrede u vidu otvorenog prijeloma kostiju obje potkoljenice na prednjeunutarnjim stranama istih na granici gornje i donje dvije trečine sa djelomičnim prodiranjem ulomaka ka vani (naprijed); rane – razderine kože stražnje strane lijevog lakta, vanjske strane srednje trećine desne nadlaktice, desne strane čela, te nekoliko manjih lijeve i više plitkih reznih rana, razderina kože u području vanjskog ugla lijevog oka, desne sljepoočnice i na granici desnog tjemenog i zatiljnog dijela glave, kao i prednje gornjeg dijela vrata; velke oguljotine kože prednje – bočne strane grudnog koša lijevo, unutrašnje strane lijeve nadlaktice te lijeve bočne strane trbuha prijeloma tijela donje vilice desno u predjelu izmeńu III i IV-og zuba; blage krvne podlivenosti tkiva mekog oglavka lijevo čeono i u predjelu oba sljepoočna mišića i oguljotine kože stražnje strane desnog lakta i vanjske strane donje trećine desne podlaktice, lijeve sljopoočnice, lijevog obraznog dijela lica i lijeve strane nosa; prijeloma XI-og grudnog kralješka sa pomjeranjem ulomaka ka naprijed, sa krvnom podlivenošću okolne porebrice lijevo; rascjepa zida silaznog dijela grudne aorte sa obimnom krvnom podlivenošću okolnog
tkiva stražnjeg srednogruńa i komunikacijom sa lijevom grudnom dupljom i obimnim izljevom krvi u zjap iste, te manim u desnu; nagnječenja plućnice (tkiva) stražnje strane oba pluća, brojne poprečne rascjepi čahure i tkiva gornje strane oba i donje strane
desnog režnja jetre sa izlivom krvi u trbušnu duplju, od kojih povreda je usljed jakog i naglog izliva krvi u obje (pretežno lijevo) grudnu duplju, manjim dijelo i u trbušnu (iz rascjepa čahure i tkiva jetre), a iz rascjepa zida silazne grudne aorte, u nivou prelomljenog donjeg dijela grudne kralježnice, došlo do nastupanja smrti oštećenog Pave Protuđera na licu mjesta, čime je počinio kazneno djelo teška kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa iz čl. 336 st. 2 KZ F BiH u svezi sa čl. 332 st. 1 istog zakona".

- 09:45 - Komentari (3) - Isprintaj - #

05.06.2011., nedjelja

Uručenje čekova i potpisivanje ugovora Omladinske banke

U srijedu, 8. lipnja....


Fondacija Mozaik je uz podršku donatora Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Balkanskog fonda za demokraciju (BTD) i 17 općina osigurala fond Omladinskih banaka u vrijednosti od 318.194,69 KM. Iz fonda će se financirati 193 projekata mladih iz Uskoplja te još šesnaest bh općina. Ukupna vrijednost odobrenih projekata će kroz mobilizaciju lokalnih resursa iznositi 721.605,36 KM.
Neformalne grupe mladih su nakon javnog poziva, prijedloge svojih projekata slali na odobrenje Odborima Omladinske banke, koje u navedenim općtinama također čine mladi, pripremljeni i educirani da vode program Omladinske banke. Program ima za cilj da poveća sudjelovanje mladih u razvoju lokalnih zajednica kroz aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka, te pružanje podrške aktivnostima mladih u njihovim zajednicama kroz dodjelu bespovratnih novčanih sredstava upravo projektima neformalnih grupa mladih.
Ceremonija uručenja čekova i potpisivanja ugovora u Uskoplju održat će se u srijedu, 8. lipnja u 12.00 sati u sali Općine.

- 22:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.06.2011., petak

Uskoplje na Poljudu

Uvijek vjerni Uskopljani


Večeras je hrvatska reprezentacija na Poljudu odigrala jednu blijedu utakmicu, a jedino za pamćenje ostat će rezultat i nova tri boda, koja vatrene guraju bliže Poljskoj i Ukrajini.

Pobjedu Hrvatskoj donijeli su u drugom poluvremenu igrači s klupe, a za njima nikako nije zaostajao ni onaj dvanaesti igrač - publika.

Vrijedno je zabilježiti da su gledatelji na Poljudu, uz transparente navijača iz Županje, Rovinja, Karlovca, Mostara, Čakovca, Nove Gradiške, Busovače, Krka.... mogli vidjeti i veeeliki transparent uvijek vjernih navijača iz Uskoplja!
Nije prvi put!
A ni posljednji!
Foto: www.uvijekvjerni.hr (arhiva)
- 23:15 - Komentari (17) - Isprintaj - #

01.06.2011., srijeda

Džalto Lidiji Butković iz Zagreba

Prosudbeno povjerenstvo književne nagrade Stjepana Džalte odlučilo...


Književna nagrada Stjepan Džalto za 2011. godinu pripada priči Nezamislivi cirkus Gospodina K. (kako počinju smrti najvećih), pristigloj pod šifrom ATTD 1234, autorice Lidije Butković iz Zagreba.
Tako glasi jednoglasna odluka Prosudbenog povjerenstva književne nagrade Stjepan Džalto, čiji je predsjednik književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić.
Autorici će uz prigodnu plaketu, biti dodijeljen i iznos od 500 KM.
Povjerenstvo je u travnju iz mnoštva pristiglih radova na Natječaj za Džaltu nominiralo i istaknulo sedam ostvaraja, za koje je, uz pobjedničku priču Lidije Butković, organizatoru natječaja, Hrvatskoj uzdanici, dalo preporuku za tiskanje u zasebnoj knjizi s tekstovima s prvog i drugog natječaja. To su sljedeće priče:
- Zapali iz hrvatske ruke, autora Miljenka Stojića, pristigla pod šifrom Milj-Emin,
- Pijetao, autorice Tine Laco iz Mostara, pristigla pod šifrom Lady Mercury
- Epilog, autora Abida Jarića iz Zenice, pristigla pod šifrom Podgradina,
- Suho zlato, autora Krunoslava Šetke iz Mostara, pristigla pod šifrom Dom,
- Dom, autorice Jasmine Sertić iz Slavonskog Broda, pristigla pod šifrom Stranac, te
- Dokaži, autora Rajka Glibe iz Zadra, pristigla pod šifrom Dirlija.


Cjelovit tekst Odluke i obrazloženja Prosudbenog povjerenstva:

Prema raspisanome Natječaju za dodjelu književne nagrade Stjepan Džalto, od 27. rujna 2010. godine, a u cilju popularizacije književnoga stvaranja te u počast “uskopaljskome Rabelaisu”, preminulome književniku Stjepanu Džalti, kulturna udruga Hrvatska uzdanica Uskoplje i Prosudbeno povjerenstvo za izbor najboljega književnog rada, nakon u travnju sedam nominiranih i istaknutih ostvaraja, donosi jednoglasnu


O d l u k u
Književna nagrada Stjepan Džalto za 2011. godinu pripada priči Nezamislivi cirkus Gospodina K. (kako počinju smrti najvećih), pristigloj pod šifrom ATTD 1234, autorice Lidije Butković iz Zagreba.


O b r a z l o ž e nj e
Stvarateljica i ujedno sustvarataljica, oblikovateljica unosnih slova, riječi i rečenica u malome a prostranom, kreirajući bitne prozne stavake u smišljenu narativno-dramatsku cjelinu, kroz priču Nezamislivi cirkus Gospodina K. postigla je umjetnički mozaične ulomke; oni su na razboju proznoga kazivanja i animirane tehnike, osobito lutkarskih preinaka i crtanoga filma. Pritom je uočljiva kultivirana i obrazovana vokacija koju gibljivo i raskošno iznosi potpisnica naslovljene priče.
Zamjećuje se prevrednovanje dosadanjih gledanja na prikaze zbilje, izgrađen polazni jezični supstrat ali i smisao za stupnjevite oblikovnosti. Pronicljivost i umnost oplemenjuju izraz pripovjednoga subjekta i daju na vrijednosti rečenoga kroz “svojevrsnu kemiju”, rastakanje ranije sviknutih proznih postupaka. Na tom području dohvaćena je ironična pa i treperava humoristična vještina i funkcionalni obrati u iznošenju gradiva. Sreću se usto paradoksi, “nazalne gravitacije sna” što se mogu pripisati urbanome načinu pripovijedanja, posebno uporabljenome leksiku koji utvrđuje autoričine poglede i ovjerava ih u diskretno probranim latinizmima, čime se priklanja provjeri baštine a odustaje od senzacionalističkih pogleda.
Priča se sastoji od svoje “preambule”, naslova Nezamislivi cirkus Gospodina K. i podnaslova kako počinju smrti najvećih, zatim maloga uvodnika i kompozicijskih dijelova u slijedu: Život (Scena broj 1: buđenje), Sjećanje (Scena broj 2: Seciranje “ljuda” u gostionici), Djetinjstvo (Scena 3: moram oprati), Smrt (Scena 4 – koja nema dva sementa kao ni posljednje dvije. Gospodin K. – raj) i Raj (Nema više scena, nastupilo je bescenje), a naposlijetku su dva međunaslova: Citiraju najvećeg, a ne znaju glumiti cinizam te podjednake kakvoće U međuvremenu, planet Zemlja diše.
Uprizorena proza je na tragu jezgrovite Ivanove radosne vijesti, ali i nikada presušenih, otvorenih hamletovskih pitanja. Namaknuta je i opreznost spram religioznoga, a kafkijanska, uliksovska pa i šimićevska preobrazba dali su ovome “nezamislovom cirkusu” punoću značenja, izoštrene estetske i etičke protege u kojima se oglašava ovodobni postmoderni duh.
Vrijedi zapamtiti da je ovo isprepleteno djelo navlastito po animacijskim sklonostima, susretištu “materije s jeziviom idejom o materiji”. Ono se zahtjevno prepustilo udijevanju i utkivanju duše u tvarno, udahnuću životnosti u stvari, prikrite likove, situacije i pojave koje određuju pojedinca današnjice i nude neogodivo samozastupanje percepcije kroz dolazeće vrijeme.


Gornji Vakuf – Uskoplje, 30. svibnja 2011. Prosudbeno povjerenstvo

Antun Lučić, predsjednik


Foto: Grob Stjepana Džalte na groblju u Voljicu
- 13:25 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Načelnici: poništiti natječaj za imenovanje upravnih odbora u školama!

Sastanak općinskih načelnika ŽSB u N. Travniku


Na sastanku načelnika općina s područja ŽSB koji je održan u utorak, 31.5.2011. godine u općini Novi Travnik, nakon razmatranja natječaja za imenovanje upravnih odbora u školama na području ŽSB, donesen je slijedeći zaključak: Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izboru, organiziranju i radu upravnih odbora nije u skladu sa Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju ŽSB, te se na temelju takvog Pravilnika ne može provesti procedura imenovanja upravnih odbora.
S tim u vezi tražimo da se poništi natječaj za imenovanje upravnih odbora u školama koji je objavljen 28.5.2011. godine u dnevnom listu Dnevni avaz, te da se održi zajednički sastanak premijera Vlade ŽSB i resornog ministra obrazovanja sa načelnicima općina u cilju zakonitog postupanja pri izboru i imenovanju Upravnih odbora u školama ŽSB.
U potpisu zaključka su načelnici općina ŽSB: Novi Travnik, Donji Vakuf, Dobretići, Vitez, Bugojno, Fojnica, Jajce, G.V.-Uskoplje, Kiseljak, Travnik, Kreševo i Busovača.


- 13:00 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Šumarijada 2011.

Kratka vijest


Protekloga tjedna na Vlašiću održana je prva Šumarijada, natjecanje u športskim i šumarskim disciplinama zaposlenika Šumskogospodarskog društva "Šume središnje Bosne", na kojoj su nastupili i zaposlenici Šumarije G.V. - Uskoplje.
Na ovom natjecanju Uskopljani su ostvarili zapažena dva treća mjesta: jedno u disciplini "Trčanje na 800 metara - muškarci" i jedno u šumarskim natjecateljskim disciplinama.
- 08:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Opis bloga

Linkovi

Lektira

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se