Miljevci MILJEVAČKI SABOR- Miljevci- Miljevci
29.03.2008., subota
KRATKA OBAVIJEST
Termini za korištenje športske dvorane u Drinovcima će biti ukinuti te zadnji dan održani 04.04.2008 u petak. Razlog tome jest produženje dana i pomicanje sata .Međutim to ne znači da postojeći termini ne mogu biti održavani i dalje, naprotiv bilo bi ljiepo da naše termine i dalje održavamo u isto vrijeme ali pod reflektorima na vanjskom igralištu s naglaskom na mali nogomet i sve popularniji basket.U slučaju da imate kakve prijedloge slobodno ih iznesite putem komentara na ovom blogu. Tajnik Športskog rekreativnog društva Miljevci A.G. |
- 09:02 - Komentari (2) - Isprintaj - #
15.03.2008., subota
Gradsko vijeće Grada Drniša - nema pitanja vijećnika, tek rijetke rasprave na odluke poglavarstva
|
Drniš, 07. ožujka 2008. Gradsko vijeće Drniša održano je bez uobičajenog Aktualnog sata jer vijećnici nisu imali pitanja za gradske čelnike. Bez ikakve rasprave potom su dodijeljena i sredstva za kulturu i sport u tekućoj godini. Za program javnih potreba u sportu Grada Drniša u 2008. godini u proračunu je osigurano 930 tisuća kuna. Pola tog novca dobio je NK DOŠK i to 480 tisuća kuna dok je ostalih 450 tisuća kuna raspodijeljeno na 7 sportskih društava. KK DOŠK koji se prošle godine plasirao u viši rang natjecanja i sada igra A 2 ligu dobio je 200 tisuća kuna, NK Rudar Siverić 120 tisuća kuna. Najtrofejniji drniški sportski klub Karate klub Drniš dobio je od gradskih vijećnika 80 tisuća kuna. ŠRD Radonić i Miljevci kao i Kick Boxing klub Drniš dobili su po 10 tisuća kuna a Planinarsko društvo 20 tisuća kuna. Za program javnih potreba u kulturi ove godine iz gradske blagajne Drniša izdvojeno je 550 tisuća kuna. Najviše novca vijećnici su dali Gradskom puhačkom orkestru Drniš 250 tisuća kuna. Tamburaški orkestar Krste Odaka dobio je 200 tisuća kuna, KUD Miljevci 40 tisuća kuna, a Mažoretkinje i Vokalno instrumentalni sastav Drniš po 30 tisuća kuna. Na sjednici koja je potrajala svega 20- tak minuta ostale tri točke dnevnog reda bile su iz komunalnog resora. U svezi raspodjele novca u komunalnoj djelatnosti za raspravu se javio jedino vijećnik DC-a Ante Kosor koji je zatražio racionalniju potrošnju javne rasvjete naglašavajući da se za javnu rasvjetu potroši milijun i pol od dva i pol milijuna komunalnih kuna. Kosor je istaknuo kako postoje cijeli zaseoci u kojima nitko neživi a javna rasvjeta radi. Primjedbu je uvažio gradonačelnik Drniša Ante Dželalija koji je kazao kako je na ovu temu već razgovarao s čelnicima Elektre pogona Drniš koja održava javnu rasvjetu. Vijećnici su sinoć usvojili i Odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana a izmijenjena je i Odluka o komunalnoj naknadi. Tražeći načina kao stimulirati nove investitore i gospodarska ulaganja usvojili su mogućnosti da Poglavarstvo pojedine ulagače oslobodi plaćanja komunalne naknade na rok od pet godina. Ujedno je usvojen i Socijalni program kojim se utvrđuju prava iz socijalne skrbi koje osigurava Grad Drniš, uvjeti i način ostvarivanja, te korisnici socijalne skrbi. Piše: Matilda Jelčić |
- 22:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #
08.03.2008., subota
Kako su Miljevci dobili ime?
|
Po usmenoj predaji starih Miljevčana sačuvala se ova legenda sve do naših dana. Evo kako glasi: U davna vremena Miljevci bijahu pokriveni neprohodnom hrastovom šumom. Bila je tako gusta da se moglo prijeći s jednoga hrasta na drugi bez silaženja na tlo i to od desne obale Čikole do lijeve obale Krke. U toj bogatoj šumi živjele su srne, vukovi i druga mnogobrojna divljač. Dva kilometra južno od današnjega sela Ključa, na ravni iznad klisure Orlovače, sjao se grad Ključ. Na sjevernoj strani Miljevaca na lijevoj obali rijeke Krke, na strmoj klisuri, kod današnjeg sela Bogatića, blistao je Bogov-grad (Bogočin).Grad Ključ je pripadao jednoj hrvatskoj plemićkoj porodici, a član te porodice Andrija bijaše oženjen Čikom, sestrom hrvatskog kralja Krešimira. Andrija i Čika imali su dvije kćeri: Većenegu i Miljevu. Većenega je bila pobožna i stupila je u redovnice, a Miljeva je bila lijepa kao vila iz čikolske klisure. Pošto bijaše gospodskoga roda a ni po ljepoti joj nadaleko ne bijaše ravne, za ruku su joj se otimali plemićki sinovi. Pošto roditelji nisu imali muškoga potomka, nisu htjeli dati Miljevu ni za jednoga prosca koji nije bio voljan priženiti se u grad Ključ. Nisu htjeli ni čuti da se grad Ključ poslije njihove smrti proda ili još gore, da opusti. Vrijeme je prolazilo a nijedan se prosac nije htio priženiti te su Miljevini roditelji morali pristati na pogodbu s gospodarom Bogov-grada Bogomirom koji je bio posljednji izdanak svoje porodice. Pogodba je ovako glasila. Ako u braku Bogomira i Miljeve bude blagoslova i sinova, jedan će od njih nasljediti grad Ključ i u njemu izroditi potomstvo. Kada su se složili o ženidbi i nasljedstvu valjalo je prokrčiti šumu između Ključa i Bogov-grada da bi svatovi mogli doći na konjima po djevojku. U ono vrijeme na Miljevcima nije bilo naselja pa su roditelji mladenaca morali sakupljati drvosječe po drniškoj i skradinskoj krajini da prokrče šumu između Ključa i Bogov-grada kako bi svatovi mogli doći na konjima po djevojku. Prosjecanje šume trajalo je 33 dana. Kada je šuma bila prosječena, roditelji mladenaca dogovorili su se i za dan vjenčanja. Odmah nakon toga Bogomir je sakupljao ugledne svatove, a roditelji djevojke rođake i prijatelje. Među Bogomirovim svatovima bilo je i onih koji su prosili Miljevu, ali se nisu htjeli Miljevi priženiti. Kada su čuli za Bogomirovu ženidbenu pogodbu, uzdizali su i pitali se kako nisu došli na takvu pametnu misao. Ali je bilo prekasno. Sakupljeni svatovi su na dogovoreni dan krenuli iz Bogov-grada u grad Ključ po lijepu Miljevu. Pred Ključem su ih dočekali Miljevini roditelji, rođaci, prijatelji i uzvanici, a Miljeva je bila u odajama sa sestrom i drugim djevojkama plemićkoga roda. Po ondašnjem običaju mlada se morala otkupiti zlatom, a to je bila dužnost starog svata, koji je bio iz roda mladoženjina. Kada je stari svat "otkupio" mladu i izveo je pred svatove, tek onda su svatovi mogli ući u djevojačke dvore. Poslije pjesme, šale i svatovskih doskočica vjenčanje je obavljeno u obiteljskoj kapelici grada Ključa. Vjenčao ih je neki Zadranin, rođak mladin. Nakon vjenčanja priređena je gozba, a poslije gozbe pjesma i šala kao u svakim svatovima još i danas u našem kraju. A kada je došlo vrijeme da svatovi s mladom krenu k dvorima mladoženjinim, tiha je tuga obuzela srca Miljevinih roditelja. Da bi svatovi stigli u sumrak Bogov-gradu, izveli su mladu, pozdravili njezine roditelje, rođake i prijatelje te pojahali konje i zavidjela se uputili Bogov-gradu udarajući u bubnjeve, frule i svirale, poigravajući dobre konje i pocikujući. Takvog veselja nisu Miljevci doživjeli ni prije ni poslije jer su bubnjanje i pjesma trajali sve do Bogov-grada. Kada su svatovi s lijepom Miljevom stigli pred Bogov-grad, bila je već mrkla noć a veselje nije popuštalo. No, nekoliko koraka prije ulaska u Bogov-grad mladenkin se konj poplašio od orla i s mladom se niz klisuru strmoglavio u duboku provaliju Krke. Kada to vidje mladoženja, natjera konja i na njemu se za lijepom Miljevom baci u provaliju. Roditelje obuze velika tuga te se u svom jadu obraćahu Bogu, a narod taj kraj između Bogov-grada i Ključa prozva Mijevcima u spomen lijepe Miljeve. (Ps. Po drugoj verziji legende, Miljevu je povukao zmaj niz klisuru.) Posudio iz Lista Miljevci:Galić Mate |
- 19:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #
07.03.2008., petak
TEMELJNA ORGANIZACIJA HDZ-a MILJEVCI
- KRATAK IZVJEŠTAJ - Izborna skupština T.O. HDZ-a Miljevci održana je dana 24.02.2008. godine u prostorijama OŠ Drinovci s početkom u 15.30 sati. Od ukupno 165 upisanih članova s pravom sudjelovanja u radu Izborne skupštine na sjednici je bilo nazočno 91 član tj. natpolovičan broj od ukupno upisanih članova. Odluke donijete na Izbornoj skupštini su pravovaljane. Sjednicu je otvorio dosadašnji predsjednik T.O. HDZ-a Miljevci gosp. Ivan Bačić. Nakon provedenog tajnog glasovanja Izborne skupštine T.O. HDZ-a Miljevci izabran je novi predsjednikT.O. HDZ-a Miljevci, novi izvršni odbor te izaslanici za gradsku izbornu skupštinu HDZ-a Drniš. Novi predsjednik T.O. HDZ-a Miljevci je ANTE GALIĆ koji je ostvario 59 od mogućih 89 glasova. Izvršni odbor je sastavljen od 8 novih članova. Vodeći računa o zastupljenosti svih miljevačkih sela izabrani su: 1. JAKELIĆ RINALDO 2. SKELIN ANTE 3. GALIĆ ZDRAVKO 4. LOVRIĆ NIKICA 5. SAMAC NEDILJKO 6. PULIĆ BRANKO 7. DUILO MARKO 8. IVIĆ FRANE Izaslanici za gradsku izbornu skupštinu su: 1. GALIĆ ANTE (ANTE) 2. LOVRIĆ ŽELJKO 3. GALIĆ ANTE (MILE) 4. BAČIĆ MATE 5. SKELIN ANTE 6. PULJIĆ BRANKO 7. VLAIĆ NEDILJKO 8. IVIĆ STIPAN 9. VLAIĆ NINO 10. KULUŠIĆ HRVOJE 11. DŽELALIJA MATE 12. GALIĆ IVAN (MILE) 13. MALENICA MATE 14. VRANJKOVIĆ DUJE 15. SAMAC JOSO 16. VLAIĆ ANTE 17. VLAIĆ KREŠIMIR Predsjednik T.O. HDZ-a Miljevci Ante Galić |
- 17:18 - Komentari (3) - Isprintaj - #
05.03.2008., srijeda
Hrvatska domovina
Vrimena su prošla puna jada uz velike prolivene suze Rušila se svaka naša nada puno nam se od života uze. Koliko je krvi prolivene koliko se uložilo truda za slobodu svoje domovine za Hrvatsku ginulo se svuda. Smetalo je nekom što smo živi sjetimo se samo Vukovara. Ginuli su a nizašto krivi bol i tuga naša srca para. Vratimo se malo do Škabrnje Borova se prisjetimo Sela. Diljem zemlje više ili manje svuda nam se činila zlodjela. Tko se samo još ne sjeća onih gorkih muka na kninskoj tvrđavi, sudbonosnih dana i žalosnih i kako da se to zaboravi? Kome nisu još suze potekle za sudbinu naših štićenika kad su horde zločinačke rekle vaši nisu ni Knin ni Vrlika. I onako bolešću shrvani napuštaju to dinarsko gorje i panikom silnom zahvaćeni sklanjaju se niže u primorje. Stižu tako do Kaštel Lukšića pod progonstvom zloglasnog Mladića i krvnika Milana Babića te Martića i Miloševića. Gađana je svjetska ljepotica danju, noću padale granate. Sa zemaljskog da nestanu lica Dubrovnik su tukli i Hrvate. Takve ili teže neprilike redale se širom Slavonije, diljem naše krševite Like, kud sve Hrvat stradava nije? Palili su grad i selo svako klali su nas i pljačkali svuda. Ništili su sve što je hrvatsko nek prokleta bude neman luda. Što sve nisi, moja zemljo mila, pripatila dugim vjekovima al ipak si svemu odolila nedavnim i davnim zločinima. Kolike su majke uplakane zauvijek u crno zavijene za sinove svoje izgubljene u te strašne zločinačke dane. Zli barbari ostali su isti mrski, zlobni kakvi su i bili. Zvali su nas ustaše, fašisti bezdušno nas posvuda ništili. Kud sve nisi naš hrvatski puče stradavao tijekom onog vijeka i dan - danas po tebi se tuče sve cinički, al to se nijeka. U grudima još su bol i tuga i oni će biti beskonačni, tragedija ona iz Bleiburga taj masakr neljudski i strašni o kojem se govorilo nije u vrijeme onog komunizma, i danas se želi da prikrije, kakvoga li još samo cinizma? I danas je takvih ulizica a što im se karaktera tiče isti su im obraz i guzica nitko na njih u zemlji ne viče. Koliko je i u inozemstvu samo naših ubijeno ljudi, ne bi kraja takvome prokletstvu ili onoj zločinačkoj Udbi. Što se tiče muzičke estrade u pjesmi se veličalo Tita. Sjetimo se samo Novkovića i pjevača ponekih iz Splita. Većina ih sad u dijaspori zarađuju veliku monetu. Poneka se domoljubna ori nek ne shvate ovo za klevetu. Na grobove svih koji su pali i svoj život za Hrvatsku dali položimo cvijeće, zapalimo svijeće. Dok u nama krv hrvatska teče i hrvatsko hrabro srce bije, duh hrvatski posustati neće i nitko nam nikad ravan nije. Mirko i Misečina Sićam te se draga misečino svitlija si noću neprekidno iznad mojih lipih Miljevaca čobanima uz stada ovaca. Obasjava onaj kamen goli za kojim me i sad srce boli svitlija si iznad moga sela nad bunarom i iznad koštela. Na rastanku s mojim rodnim krajem svitlija si meni punim sjajem pratija me na putu dalekom neumorno sa zvizdom ponekom. Umiljato s menom razgovara srcem punim vedrine i žara i napokon nekud mi se gubiš nekog tražiš i ljubav mu nudiš. Daj mi reci di si se sakrija? Zašto si me sama ostavija? Daleko od moga rodnog mista tu di sasvim druga gora lista. Druga rijeka i veliko more sasvim druge večeri i zore. Misečino dragi prijatelju ispuni mi još ponekad želju. Miljevačku obasjaj ravnicu onu uvik lipu, legendarnu kamen, smriku, škrtu oranicu nek se vidi noću ki po danu. Obasjaj mi ali bez pakosti i samostan Gospe od Milosti onaj lipi Visovac maleni hladnu Krku što i noću pjeni. Nad Imenom svitli Isusovim obasjaj ga uvik sjajem svojim istim sjajem, onom istom snagom svitli dalje i nad Svetim Pavlom. Svitlom svojim na svakom koraku umornome pomogni težaku osvitli mu vrata i škure kad se kreće i u noćne ure. piše: |
- 21:54 - Komentari (13) - Isprintaj - #
Budi uz anđele
Maleni anđeli oko tebe poredali se mirno u krug i ne daju ti nigdje od sebe i put je njihov svet i dug. Svet je i dug, na tebe paze, krilima svojim lebde u nebesima i malenim nogama zemlju gaze, i ti si anđel i živiš s njima. Jutrom te bude, s tobom se igraju, lice ti bistrom vodom umivaju, u svoje tople ruke te primaju, svoju i Božju ljubav ti darivaju. Uvijek ostani tu, svaki anđel je tvoj i ti si dio anđela svih, malih nebeskih, u njima imaš mir i spokoj. Anđelima i tebi, od mene i svih svetih pozdrava puno toplih i šesnih. piše: |
- 21:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Bura
Kad zapuše prema visoravni s Velebita ili sa Dinare bura, onaj jaki vitar ladni od leda se trese i magare. Istom snagom i iz istog smjera nekad znade sve prid sobom gurat ne jenjava danima ni zera pa je teško sve ovo izdurat. Budi noću iz sna u krevetu bezdušna je kad pravo poludi zavuče se tako u pojetu zanoveta kravi i teletu. Nepriliku svakojaku stvara il puvala noću il po danu i starome mačku kraj ambara koji lovi miša na tavanu. I tako ta jaka buretina dobro znade prkositi svima zimi, onim brižnim čobanima i njihovim umornim stadima. Puši dalje i sa više snage priko krša miljevačkog sivog zarumeni Miljevčane drage uz čašicu bevande il cilog. Puni jače sve do plavog mora i razvedri cilu okolinu ispod mojih zapivaj prozora i vrati se na istu planinu. Miša sa Goriša Stiga Miša sa Goriša s magaricom do Drniša. Nasred mosta Čikolskoga prijatelja sretne svoga. Prijatelj je sa Brnjice, goni dvije magarice. Obe je natovarija, što sve nije još kupija. Po dvi pune nose vriće, mora da je ima sriće pa velike količine nakupova ispod cine. Pita Miša, otkud lova? toliko si nakupova. Brnjičanin samo šuti i počinje da se ljuti. Sunce peče, nema šale, Miša stavlja naočale. Prave tamne sunčanice, žuri dalje do piace da ulovi barem štogod jeftinije i od ovog sa Brnjice malo prije samo ako kasno nije. I Miša je sa Goriša danas ima neku sriću i za sasvim malo šoldi nakupova cilu vriću. Povelika tri čantruna za desetak, petanestak kuna i krumpira skoro džabe kupija u neke babe. A neki mu opet gazda jeftin kupus nudi vazda. Piva Miša, sve se trese, i kupusom puni kese. Malo dalje i iz hlada gospođa mu nudi mlada frišku blitvu i fažole, i ona je sa Čikole. Čisti šudar joj na glavi i ugođaj daje pravi. Stoji pored nekog lole, lipe na njoj i postole. Opet Miša sa Goriša sve jeftino namiriša pa kupuje od gospođe i opet mu dobro dođe. Sve dobija skoro mukti od radosti šinjor bukti. Sada šinjor sa Goriša gospođi je blizu priša. Oće da je zafrkaje pa je pita od kuda je. A ona ga k vragu šalje, kaže mu da ide dalje. Gorišanin oštro gari, magaricu natovari. Nikad bolje proša nije, pune vriće obadvije. Magarica jedva miče od tereta, on još viče. Pošten i još junačina ne virujen daj linčina da bi tija da beštija još i njega kući šlepa. Baš ga briga što će biti pa beštija da i krepa. Sunce žeže sve to vruće, Brnjičanin već kod kuće. S obadvije magarice hvala Bogu sritno stiga. Što je s onim sa Goriša nimalo ga nije briga. piše |
- 21:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Ćaćino ditinjstvo
U malenom selu kraj debelog hrasta moj ćaća se i rodija i tu je odrasta. Tog hrasta više nema, ukloni ga bez milosti duša grešna i pakostna. Kako da joj se oprosti? Ovako su Širitovci mali u sićanju njegovu ostali: kad bi bilo litno doba i jake vrućine, sidilo bi se u hladu i pivalo od miline. Kraj njegove rodne kuće stare i malene, još su žive sve koštele, liti se zelene. Ostale su legendarne jer nekad se znalo tu siditi do večeri i rado se ćakulalo. Tu bi mlada čobanica navraćala rado, grabeć vodu iz bunara pojila bi stado. Grabila bi ladnu vodu iz Repca i iz Starca, te po dvije vučije bi tovarila na magarca. Malo dalje u velikom gaju po imenu Gajić ga poznaju, cure su se rado sastajale prele, plele i blago čuvale. Ako bi ih lugar uhvatija lašun, uže bi im otuđija. Jer svaka je tila biti prva prikupiti barem brime drva. Čulo bi se kako panje para plašila se seoskog lugara. Da se ćaći sada kao prije na kampanel visoko popeti, ništa lipše, ništa radosnije sa zvonima gordo zaslaviti. Kratak pogled s tolike visine pruža sliku cilih Miljevaca, još jasnije lipotu Promine te pastira i stada ovaca. Jasan pogled stiže i udara priko krša do ravnog Oklaja crkve male Gospe kod Lukara milina je koja ne zamara. Eto to su zgode i nezgode koje natrag u sjećanje vode. I veliki ponos je za mene miljevačke što imam korijene. Zato uvik tugujem i patim ako u njih nikad ne navratim. Mada nisam na Miljevcima rođen dragi su mi i rado im dođem. Iz Gelsenkirchena u Njemačkoj: |
- 21:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #
ŠIJAVICA
|
|
- 13:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Siječanj 2012 (3) Prosinac 2011 (2) Studeni 2011 (1) Lipanj 2011 (2) Siječanj 2011 (1) Rujan 2010 (2) Kolovoz 2010 (2) Srpanj 2010 (3) Lipanj 2010 (2) Veljača 2010 (1) Listopad 2009 (1) Srpanj 2009 (1) Lipanj 2009 (4) Svibanj 2009 (6) Travanj 2009 (4) Ožujak 2009 (4) Veljača 2009 (2) Studeni 2008 (1) Srpanj 2008 (2) Lipanj 2008 (1) Svibanj 2008 (2) Travanj 2008 (1) Ožujak 2008 (9) Siječanj 2008 (3) Studeni 2007 (6) Listopad 2007 (13) Kolovoz 2007 (3) Lipanj 2007 (3) Svibanj 2007 (6) Travanj 2007 (11) Ožujak 2007 (19) Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
UREDNIK - dipl.iur. ANTE GALIĆ, Miljevački Bogatići
email- Ante.Galic@gmail.com - Športsko rekreativno društvo Miljevci, žiro račun (donacije)-2330003-1100355852 Opis bloga - Miljevački sabor - krovna udruga na Miljevcima - KUD Miljevci - oslobođenje Miljevaca 21.06.1992., - iznošenje novosti koje se događaju na miljevačkom platou, - mladi na Miljevcima, - sport na Miljevcima, - prosperitet Miljevaca neposredno vezan uz grad Drniš, - nacionalni park Krka,Roški slap i Visovac - razvoj turizma, a posebno seoskog turizma na Miljevcima, - miljevačka povjest i tradicija Probudi se majko! Probudi se majko,ja te molim! Zli mi hoće tijelo otet, duh moj sve to gleda, u strahu te molim opet. Probudi se majko,hoću živjet, svijet ovaj upoznat želim, oca svoga smiješeći gledat, Mama!Tata! da vam velim. Probudi se majko,život mi spasi! Hladna kliješta već me guše. bespomoćno nijemo vičem, Tijelo moje malo ruše. Kada budeš pokraj mora ili bistre rijeke, u vodi ćeš ugledati moje oči i u snove majko uvijek ću ti doći. Dijete tvoje ja sam malo, tebe molim,molim jako, ljubav tvoja nek prevlada. Probudi se majko! Ljiljana Galić KLJUČ ZA RAJ Grešan sam čovjek priznajem Ti sada Al želim ući u odaje Tvoje Ti si moja vječna nada Za tobom žudi srce moje. U tvojim stanovima mjesta ima Stoji straža ispred svakih vrata Kako ući i živjet u njima? Drhtim i strah me hvata. Kakvim ključem otvoriti mogu Srebro, zlato.. Što će mi sve to! Vrata i dalje zatvorena stoje. Pogledom tražim ključ Koji odgovara vratima raja Da pomoću njega svi mogu ući jer Srce mi kaže:“Ljubav je jedini ključ“! Ljiljana Galić ISUS JE SVUDA OKO NAS U zvjezdanoj noći Osluškujem te u tišini U bijelim pahuljama Primam te na dlan. U kapima kiše Dočekujem Ti suze U mjesecu Tražim osmjeh Tvoj. U suncu Gledam lice sveto U plaču ljudi Osjećam muku Tvoju. U smijehu djece Vidim ljubav neizmjernu U šumu vjetra Slušam Tvoj glas. O Isuse, Posvuda si oko nas! Ljiljana Galić VELIČANSTVENA TIŠINA S tihom radošću u srcu Očekujem svog Spasitelja Dok snijeg vani pada I mraz se cakli U tišini noćnoj sada. U dubini srca tišina nježna Govori puno o Isusu mom Ljubavi jednoj Kakvu svijet ne pozna O rođenju , Isuse dragi Tvom! Veličanstvena tišina Nazaretom, Prostire se ove noći Tihe noći u beskraju tom Djeva svog sina rodi Za spas ljudi u štalici skromnoj. Tiha pjesma anđela se čuje Slave oni Boga svog Kraljevi u pohode stižu Darove noseći Znaju i oni Isus će doći! Govori se mnogo u tišini bez riječi, Osluškujem Isuse mili U veličanstvenoj tišini Što ćeš mi reći. Ljil
Miljevačke užance
PISMO TATI Srce moje tata plače Zahvaća ga tuga jače Kad pomislim što me čeka Trese tijelo gorka jeka Dragi tata ja te molim Ti znaš da te jako volim Nemoj mamu ostaviti Neće dobro to ti biti Mamu samu zar ostavljaš Bracu, mene zapostavljaš Teško će nam bit bez tebe Nemoj gledat samo sebe Dragi tata tebi što je? Da ostvljaš djece svoje Gdje je srce sada tvoje Nas ljubilo uvijek što je Tata dragi jel moguće Da ćeš ići ti iz kuće Nedostajat ti ćeš nama Proć kako će mama s nama Zar je tebi to svejedno To bi bilo tata bijedno Da rzbijaš našu slogu To vjerovat ja nemogu Ne može te mijenjat mama Stog ostani tata s nama Mi smo tata tvoja djeca Srce tata moje jeca Zar odlaziš drugoj sada A ostvljaš nama jada Miran biti tata nećeš Krivim putem ti se krećeš Budit će se svjest tvoja Gonit će te suza moja Meni tata biti tko će? Srce tebi uvijek po će Nećeš tata imat radost Kakva bit će moja mladost Za školu ću volju gubit Tvoja savjest će te sudit De razmisli tata malo Zar ti nije do nas stalo De promijeni tu odluku Ne pravi mi gorku muku Bez svog tate ja ne mogu Kako poći ti ćeš Bogu? Što ćeš tata Bogu reći Tim putem se ti ne kreći Fra Stojan Damjanović GOSPI VISOVAČKOJ Na suhoj litici bez ijedne travke stojim i gledam lice Tvoje. Prekrasnim sjajem odiše ono i srce puno ljubavi je moje. Dajem ga Tebi i molim Te žarko čuvaj ga Majko i brani. Krvari ono, ranjeno je jako zacijeli ga premila Majko. A Ti mi nježno pružaš ruke i uzimaš sve moje boli. "Ne plači dijete, ne tuguj tako sa tobom je Majka koja te voli". V.B. SIMBOL KRŠĆANSTVA Jednog dana sunce je sijalo i šaptalo mi je hebrejskim jezikom! Nisam razumio, tko je to, što je to da nas ljubi i voli kao naša mati. Samo sam osjetio u duši Znak kršćanstva koji me je odveo do njega. Shvatio sam tad da mi se javlja Isus Krist, ali ga nisam razumio. Počeo sam moliti kako bi razgovarao s njim. U trenutku molitve,osjetio sam duboko u duši riječi njegove: “ Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti bude dobro na zemlji.“ Nakon tih riječi pala je noć. Utonuo sam u dubok, dubok san. MATEO GALIĆ 5.RAZRED Miljevački težak Trajao je život, Oko njega mriža. Težaka sa sela, Motika i njiva. Ni kiša, ni sunce, Ni ružna vrimena. Prkosi on tome, Ništa mu ne smeta. Pocrnu mu lice, Od umora i znoja. Žuljevi na ruci, Lice puno bora. Miljevački težak, Kao tvrda stina, S crvenom kapom, Suskom punog vina. Kod komina sidi, Kao glava kuće, A njegova čeljad Poštuju mu trude. Njegova pisma Uši probija, Osamdeset proša, Dugo mi živija! Branko Šarac .... Miljevci Iz Ključa je moja mate, a i moja baba Ana. Dok sam kod nje moga ići, o sritni' li mojih dana! Uvik bi mi znala reći: Srićo mila babe svoje Voli dite ovo selo, kakvo takvo, al je tvoje! A sitim se i svog dida, naših šetnji svud po gaju. Njega sada više nema, al njegove riči traju: Voli dite ovu zemlju, voli ovu škrtu grudu. Mnogi su je tili imat, al sve bilo im zaludu. Bog je baš ovako htio, Bog je uvik uz nas bio. U zemaljskom ovom raju, Miljevačkom zavičaju! Đuro Perlić ČUJTE I POČUJTE! Miljevčani moja braćo draga, nešto ću vam ispričati sada. Kako j' bilo u davna vrimena, znalo se je 'ko je kome žena. Sada mlada žena mužu kaže: "Ko te j… ja mogu bez tebe!" Možda ona ima ljubavnika, nek joj bude to ponos i dika. Ona može tako dok je mlada, kad ostari bit će puno jada. Ja sam bio najmlađi u ćaće, sa tri sestre i četvero braće. Nisam bio ni previše mali, moji su me za čobana dali. Ja sam tako čuva svoje ovce, penja ploče, 'vatao drozgovce. Sada nema koza ni ovaca a kamoli konja, magaraca. Mladi neće a stari nemogu, to je tako hvala dragom Bogu. Ima Boga neka dobro znate, i za Srbe, Rome i Hrvate. Mi Hrvati čuvajmo slobodu, Bog da zdravlje Hrvatskom narodu! Ante Galić-Major ..... Moj život Mladost je moja prošla, sada me starost tuče. Noga za nogom ide, život se jedva vuče. Bolove svuda čujem, kako me muče i stežu, a moje ruke i noge, kao da ljudi vežu. Ne mogu, više ne mogu, Život je došao kraju, Tko zna da li ću tamo Imati mjesta u raju. Šime Kulušić (Ćima) ..... Navijeke dide moj Pokrila ti brada lice, Bili zubi iz nje vire. Obrve ti do očiju, Ko u starog mačka vire. Kalvarije mnoge proša, Smrskana je tebi kože. U ruci ti drhće čaša, Ti si dide pavi dasa. Kraj kamina, di obiva, Na suniji susak vina. Puši lulu, lipo mu je, Kroz prozorčić dim se čuje. Na leđima kaban nosiš, Kapa ti na sidoj kosi. U bilim si čarapama, S opancima na nogama. Naočale on ne nosi, Ni novine on ne čita. Osamdeset davno proša, Pisma mu je za to kriva. Kud god poša uvik piva, Ravno mu je sve do Knina. Maloj stvari veseli se, To ga drži, i moli se. Ujutro kad ustaje, Žmulj rakije on popije. Dvi, tri smokve on pojide, Do marende nema zime. Deset sati, marenda je, A na stolu – kiselina, Sa purom je pomišana, Za mog dida prava hrana. A za ručak malo mrsa, Još i prisnoga kupusa, Jedna boca crnog vina, Valjala bi doktorima. To je recept od mog dida, Za dug život svim mladima. Da navike priokrenu, Jer, nestat ćemo u jednom trenu. Branko Šarac MILJEVA Po legendi u davna vremena, živjela je djevojka Miljeva. I ona je svoga dragog srela i za njega udati se htjela. Miljeva je grada Ključa djeva, nedaleko današnjega sela. Mladoženja iz Bogočina grada, mjesta blizu Bogatića sada. Bogomir se on zvaše i gospodar Bogočina bijaše. I oni se mladi zavolješe i vjenčanje svoje zakazaše. Tako oni svadbu odrediše po Miljevu konjima pođoše. Na konjima svatovi hodili i Miljevu dragome vodili. Nije bilo ceste kao sada već se išlo duž kanjona tada. Povrh strane i Krke kanjona od Miljeve konj ugleda orla. Od orla se konj poplašio i s Miljevom niz klisuru strmoglavio. Miljeva je niz klisuru pala i mjestu mrtva je ostala. Kad je to mladoženja vidio na konju se za mladom u provaliju bacio. Legenda kaže da Miljevce naše, Po Miljevi djevojci nazvaše. GALIĆ MATE-Majorov Štoper Čikola me inspirira, Tiho šumi, u srce me dira. Teci krška moja ljepotice, Sve do Krke, do svoje sekice. Ti u Krku, ona će u more, Slušaj ovo moj čestiti rode. Upita me tad Čikola moja: "Koja'j tebi omiljena boja?" to je boja meštra sa mora, to je boja našega Hajduka, i kad umrem ja bi za njeg druka. Od Kotala, do Cigića grede, Lipotica opet pita mene. Koliko je Anta za Hajduk igralo, Bi li meni ti odgovor dao? Tri golmana, tri su Anta, Svaki dobro lopte vata. Ante Jurić, golman stari, Za Hajduka srcem brani. Kad Beara biži iz Hajduka, Ante Vulić tad je dres navuka. Treći golman Ante Sirkoviću, Dobar golman, ali nema sriću. A u polju Ante Žaja, Ljudi moji britva prava. Još je igra Ante Ivkoviću, Pozdrav tebi sivi sokoliću. Zar ću ovog zaboravit tića, Legendarnog Antu Žanetića. Za Dinamo on prozbori, Kontra zvizde Hajdučki se bori. To je reka u kriva vrimena, Pogan pajdo polomi mu rebra. Sad je prilaz s Placa do Poljuda, Ante Miše igrao je svuda, A sad doša Ante Rukavina Drago mi je šta za Hajduk igra. Odgovor je moj vama potpuni, Žuborite, nikom se ne žuri. Sa Promine puše jaka bura, Miljevčana brate ima svuda! Oni nose svoje slavne gene, Tako čvrsto ko naše kamenje. Ili tvrdo ko naša litica, Poznaju se Miljevačka dica. Takav jedan za Šibenik igra, Ante Kulušić, moram kazat svima. Stopostotnih Miljevačkih gena, Prid njime je sad karijera. Nema treme Miljevačka stina, A još kad bi za Hajduk zaigra. Znam ja njega, neće odstupiti, Veliki štoper on će bili biti. Obraduje Ante roditelje, Dres kockasti, znam da čeka tebe. Did je Stipe odoru nosija, Tvoj ga ćaća Mirko nasljedija, Na braniku domovine svoje, Ti u športu igraj šta moš bolje! Pozdrav!!! Ante Kulušić - Godina ZEMLJO MOJA Kažu da je tuđe slađe . Najslađe je meni moje . Ne budite srca tvrda , najslađa je moja gruda ! Hrvatska je zemlja moja zemlja sreće i spokoja. Iznad svega ja je volim i za nju se snažno borim ! U sreći i tuzi života svoga molim za Hrvatsku imena mi moga ! Molim za sunce , more , masline i stine , molim za njeno predivno ime ! Zemlju svoju volim i ponosne njene ljude . Blagoslovi dragi Bože , neka sretna vječno bude ! LJILJANA GALIĆ SLIJEDI ME Iz ničeg sam te stvorio Ljubav sam ti svoju dao A ti , ti si me izdao. O, čovječe, kako si nisko pao ! Sam si , jadan i bez mene nitko Ostat ćeš u pustinji samoće Vrati se još uvijek te čekam Znaj da sam taj koji te hoće ! Slijedi me, put sam ti pokazao Okreni se suncu i bit ćeš osvijetljen Zlo ostavi i mrak kojim si puzao Ja ti obećajem , nećeš biti ostavljen ! Moj put je istina i život Samo ga otkrij i pronađi Vječno ćeš sa mnom uživat Još uvijek te molim , dođi ! Živjet ćemo zajedno Nedostajat ti ništa neće Ja te molim , samo jedno Prihvati put do sreće ! LJILJANA GALIĆ POGLED PREMA IZVORU Promatram rijeku u odsjaju sunca. Modrozelena boja mami poglede . Val huči, bjesni, valja se. Kuda plivati ? Niz rijeku, lakše je . Ali kako do izvora stići? O , Bože daj mi snage samo plivanjem uz vodu mogu stići do izvora ! LJILJANA GALIĆ PIVAM I ŽIVIM Oj , Hrvati moja braćo draga Nešto ću vam otpivati sada Pivam pismu di se duša liči Miljevčancu to pravom sliči Zapivat ću pismu Kristu Kralju mome Dat oduška cilom srcu svome. Moj Isuse tebi slavu dajem S Miljevaca i hvalu Ti šaljem Oj, Isuse čuješ pismu moju Pruži nad nas milu ruku svoju Ruke pružam prema nebu plavom Mi slobodu platili smo glavom . Krunica je bila oružje naše Svakodnevno molili smo očenaše Kud “ oluja“ hrvatska nam prođe Tu sloboda i mir svima dođe. -------------------------------------- Ime Isusovo, a i Pava sveti Uvik su nam bili na pameti Gospe od Milosti naša draga I tebi šaljem toplu hvalu sada Ti si bila mila majka naša I u trenu kad nas rat je snaša Molitve smo slali majko Tebi Pa kako ti zahvalni bili ne bi . Hvala svima što slobodu daše A i onima koji tu ostadoše. --------------------------------------- Vidi gospe ovu svoju dicu I miljevačku škrtu nam ravnicu Ravnica je mome srcu draga Nema lipše od kućnoga praga . Svud po svitu ima naše dice Koja uvik misle na Miljevce Zaboravit neće korjene svoje Tu se stabla već odavno broje. -------------------------------------- Hrvatska je domovina moja Miljevčanko i moja i tvoja Hrvat jesam i hrvatsko dite Hrvat jesam od glave do pete Volim svoje i toga se ne stidim Sretan sam i kad prijatelje vidim . ------------------------------------------ Visovac je naš ponos i dika Svakom koji je na Miljevcima nika Miljevci su među rijeke dvije Krke i Čikole kom poznato nije Gospe Visovačka naša zaštitnice Ti oduvik čuvaš svoje Miljevce Visovac je nasrid Krke vode Tu je kolivka kršćana , moj narode. Volim pivat i pisma mi godi Pivam , živim jer sam na slobodi !!! LJILJANA GALIĆ HVALA Miljevčani , Prominjani, Zagorani , Drnišani, a i oni malo šire što bi da vas bilo nije . Hvala svima, dobri ljudi neka vas sreća uvijek prati , sunce zlatno neka vas grije jutrom rosa mije . Sreću svima ja vam želim Iz dna srca vam to velim. U domovini uživajte Hrvatskom se ponosite . LJILJANA GALIĆ POVRATIH SE Povratih se na Miljevce, Nitko više ne zna za me. Težakinje sad su dame, Ni govorit' neće sa mnom, Izgleda mi da se srame. Kad pogledam na sve strane Vinogradi zapušteni. Plodne njive neorane. Kudgod okom prostim sežeš, Pustoš vidiš,pamet stane. Nekad sela k'o ulišta Puna djece i mladosti. Svakud dječja skrika bila, A stasita mladost naša Naokolo kolo vila, Pjesmom,smijehom ga pratila. Bijelih stada više nema, Nestali su voli gojni, Iščeznuli konji vrani. Niti bleke,niti kmeke, Niti rike,niti buke, Nit' vihora,nit' rzanje, Niti bronze,nit' praporca. Dječje skrike,niti vike Nigdje čuti više nije. Niti kola,niti pjesme, Ne čuje se nigdje više ni da diše. Ne pjeva nam vitka mladost Nit' se smije. Vedrog glasa nigdje čuti nije . Rijetko dijete da zaplače, Ali staro svakud kašlje. Uz ognjište broji dane Čekajući na povratak svojih Iz tuđine da se vrate. Vraćajte se, Miljevčani, Vraćajte se domu svome I ognjištu djedovskom. Čekaju vas polja pusta, Zapušteni vinogradi. Bit će blaga božjega, Samo dođi i obradi. Pa će opet biti priče, Orit će se pjesma živa. U klisure opet naše Vratit' će se svaka vila. VI , MILJEVCI Vi ,Miljevci,sela krševita Iz šale vas zovu republika. Neka zovu ,vi ste moja dika, U jednom od njih ja sam nika. Krka modra podnožje vam kupa, S Velebita hladan vjetar lupa. Jugo s južne strane pothlađuje, Maještral vas s mora osvižuje. Momci su vam plemenita soja. Cure vam ko vile vitke, Jedna od njih biše draga moja. U mladosti zatajih joj ljubav, Plašio se da uzvratit neće. Ljubav moja ostala je tajna Za obadvoj ne bijaše sreće. Sela naša,dvi vas rike miju Vitrovi vas sa svih strana biju. Stipe Skelin Radnić |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||