ODABIR TEKSTOVA O NEKAŽNJENIM KRIMINALIMA HR. POLITIČARA
B]Tko vam pada na pamet kada pročitate ovaj naslov ako ste gledali milijune kilometara tzv. lobiranja našim novcem…
Samo dno HR politickog sluganstva [/B]
Ova vijest je ocito krajnje dno jedne bijedne sluganske politike. Evo jadnici idu prosjaciti za primanje u EU. Rade "tulum" u Bruxellessu bez obzira sto nas nitko ne zeli tamo.
Neka cudna vrsta mazohizma ili politicka groteska.
Izvor: Forum.hr
Tko vam pada na pamet kada pročitate ovaj naslov ako ste gledali milijune kilometara tzv. lobiranja našim novcem…
Samo dno HR politickog sluganstva
Ova vijest je ocito krajnje dno jedne bijedne sluganske politike. Evo jadnici idu prosjaciti za primanje u EU. Rade "tulum" u Bruxellessu bez obzira sto nas nitko ne zeli tamo.
Neka cudna vrsta mazohizma ili politicka groteska.
Izvor: Forum.hr
Je li su to oni isti koji kažu da živimo bolje, samo da mi to ne vidimo. Ali vidimo druge stvari…
ODJECI ŠOKANTNOG ŠKREBOVA PRIZNANJA: SABORSKI ODBOR ZA GOSPODARSTVO TRAŽI OD VLADE HITNU ISTRAGU 0 NOVCU IZNESENOM IZ ZEMLJE
BANKARI I POLITIČARI OPLJAČKALI HRVATSKU
“Tragači za novcem” otkrili su kanale odlijevanja novca, a zna se i gdje se novac nalazi. Ti podaci zasad stoje u ladicama u MUP-u. “Zbog toga preporučujemo Vladi da nastavi posao traganja kako bi se dio novca vratio u zemlju”, rekla je Dragica Zgrebec (Novi list)
Parlamentarni Odbor za gospodarstvo odlučio je preporučiti Vladi da pojača rad svog međuresornog tijela koje već oko dvije godine traga za stotinama milijuna njemačkih maraka, iznesenih u inozemstvo iz hrvatskih banaka, izjavila je jučer za naš list Dragica Zgrebec, predsjednica Odbora za gospodarstvo Zastupničkog doma. Rekla je da su članovi tog odbora bili šokirani kad su prekjučer čuli od guvernera HNB-a dr. Marka Škreba da je država u prošlih nekoliko godina uložila čak 50 milijardi kuna u sanaciju domaćih banaka, nakon što je prethodno dio novca iz njih iznesen u inozemstvo. Još 1998. godine, u doba ministra policije Ivana Penića formirana je međuresorna grupa u koju su uključeni MUP i Ministarstvo financija, popularno nazvana “tragači za novcem”. Prema podacima Škreba, samo iz Glumina, Dubrovačke i Komercijalne banke izneseno je u inozemstvo gotovo sto milijuna DEM. “Tragači za novcem” otkrili su kanale odlijevanja novca, a zna se i gdje se novac nalazi. Međutim, ti podaci zasad stoje u ladicama u MUP-u. “Zbog toga preporučujemo Vladi da nastavi posao traganja kako bi se dio novca vratio u zemlju”, rekla je Dragica Zgrebec.
Kako vratiti hrvatski novac iz stranih banaka? Član odbora za gospodarstvo Damir Kajin smatra da će sama hrvatska država morati pokrenuti neke sudske postupke protiv odgovornih, jer samo na temelju sudskih zahtjeva strane države mogu vratiti nestali novac. Logično je pitanje kako se moglo dogoditi da bivša vlast nije spriječila iznošenje novca iz banaka, kako ih ne bi morala naknadno sanirati novcem svih poreznih obveznika. “Do toga je došlo zato što nije bilo unutarnje kontrole u bankama, a dovoljnu kontrolu nije provodila ni središnja banka, HNB”, objašnjava Dragica Zgrebec. Iz njezinih riječi može se zaključiti da je nadzor u bankama vođen kao i u slučaju kada se kozu zaduži da čuva zelje. “Najveći dioničari u bankama istodobno su bili i najveći dužnici tih banaka, a za to vrijeme njihovi predstavnici sjedili su u njihovim nadzornim odborima. Po srijedi je bila i sprega bankarskih i političkih krugova”, objašnjava Zgrebec.
Od ukupno 50 milijardi kuna uloženih u sanaciju banaka, oko 25 milijardi su dugovi naslijeđeni iz doba Jugoslavije. HDZ-ova vlast, čuje se u parlamentarnim krugovima, odgovorna je samo za 25 milijardi, ali ni to nije malo.
Forumski tekstovi koji udaraju tamo gdje je najbolnije, u Panorinu kutiju mistifikacije medjunarodnih organizacija…. A SADA PROČTAJTE IZBOR IZ TEKSTOVEA KORISNIKA VIŠE FORUMA NAZIVA 'LUDA VERUDA' KOJI OPŠIRNO I CJELOVITO OPISUJE GOSPODARSKE PLJAČKE U ZEMLJI I SVIJETU:
« HRVATSKA PREZADUZENOST:Teorija zavjere ostvarena do savršenstva
NOVA SNIMKA HNB-a O VANJSKOM DUGU ZEMLJE: NA OTPLATU DOSPIJEVA GLAVNICA OD 3,7 MILIJARDI EURA
Hrvatska zbog stranih banaka - korak do bankrota
Hrvatska, koju su do prezaduženosti dovele strane banke, bez bankrota može izdržati još koju godinu, do 2007., ali je pitanje kako to izdržavaju tisuće prezaduženih građana i njihovih naivnih jamaca
Zadnja snimka Hrvatske narodne banke (izvedena prema metodologiji Svjetske banke) o vanjskoj zaduženosti zemlje pokazuje da je na prijelazu iz 2004. u 2005. godinu, zahvaljujući rastućem inozemnom zaduživanju ovdašnjih banaka (koje su u većinskom vlasništvu nekolicine velikih EU-banaka!) Hrvatska postala visoko zaduženom te najzaduženijom u skupini 26 tranzicijskih zemalja sjeverne, istočne, srednje i južne Europe.
Prema najsvježijim podacima, početkom ožujka je bruto inozemni dug (što je nova, i po obuhvatu šira definicija vanjskoga duga od dosadašnje) iznosio 22,5 milijardi eura, što je protuvrijednost od 81 posto bruto domaćeg proizvoda, ostvarena prošle godine. A kada vanjska zaduženost, mjerena tim pokazateljem, prijeđe - prema obračunu Svjetske banke - protuvrijednost od 80 posto BDP-a, tada se zemlja smatra visokozaduženom, a zapravo prezaduženom. No, zbog tog neveselog saznanja još se ne pale alarmna svjetla, ni u Hrvatskoj, niti u sjedištima Svjetske banke i MMF-a, jer je najnoviji hrvatski slučaj vrlo specifičan
.
Panika trese samo građane-dužnike
Trenutačno su u Hrvatskoj, prema inozemnim vjerovnicima, najzaduženija poduzeća, koja ukupno duguju blizu osam milijardi dolara, ali znatan dio toga duga (više od 40 posto) otpada na kompanije u pretežnom ili u strateškom inozemnom vlasništvu. Za tim vodećim dužničkim sektorom slijede banke (s trenutačnim vanjskih dugom od 7,3 milijarde eura), preko kojih su čak 93 posto ukupnog bankarskog i gotovo sav nacionalni štedni potencijal prepušteni nekolicini velikih EU-banaka, većinskih vlasnika nekadašnjih hrvatskih državnih, i na teret poreznih obveznika, saniranih banaka. Hrvatska je država, preko Ministarstva financija i HNB-a, najmanje zaduženi sektor (7,1 milijarda eura).
Za što se koji od tih ključnih dužničkih sektora i dalje zadužuju? Država to čini najviše radi otplate dospjeli starih zajmova, jer nema dovoljno izvornih fiskalnih prihoda, a i dalje podržava rastuću državnu potrošnju. Uz to se značajno zadužuje radi financiranja investicija u modernizaciju cestovne i željezničke mreže, te svih vrsta infrastrukturnih radova širom zemlje, jer za takve projekte strani bankari u Hrvatskoj nemaju interesa. Samo se kompanije zadužuju da bi preživjele na tržištu, da bi uglavnom nešto uvezle, pa nakon dorade preprodale, ili da bi - osobito ako su u većinskom stranom vlasništvu - proširile svoje portfelje u Hrvatskoj i u široj jugoistočnoj Evropi. Ovdašnje se banke, koje su u većinskom vlasništvu nekolicine velikih EU-banaka, međutim, zadužuju kod svojih matičnih, inozemnih adresa, da bi jeftiniji EU-kapital preprodavale u Hrvatskoj (gdje su kamatne stope na zajmove više nego u EU-u), i tako, u kombinaciji s hrvatskim štednim potencijalom financirale izvoz EU-robe u Hrvatsku, kreditirajući građane-kupce (osobito automobila i ostale skuplje robe).
Uz takvu strukturu vanjskoga duga Hrvatska bez bankrota može izdržati još koju godinu, ali je otvoreno pitanje koliko i kako to izdržavaju tisuće i tisuće građana, koji su se osobno prezadužili i preračunali, kao i mnogi njihovi naivni jamci i sudužnici. Bez straha od bankrota može izdržati i hrvatska država, točnije Ministarstvo financija, sve dok će moći računati na jednokratne prihode od privatizacije državne imovine. Prema aktualnom stand-by sporazumu s MMF-om, privatizacija se mora dovršiti kroz godinu i dva mjeseca, što znači da bi se Vlada i Ministarstvo financija, ne dogodi li se neko gospodarsko čudo (poput irskog ili norveškog) baš u Hrvatskoj, već početkom 2007. mogli naći pred nesavladivom proračunskom provalijom.
Strane banke u Hrvatskoj i za taj crni, kao i za još vitalni ružičasti razvoj događaja, imaju podjednako moćne odgovore, i ne strahuju od bankrota. U sve zajmove su ugradile čvrste (jamstvene i hipotekarne) osigurače, a mogu se povući, bar privremeno, čim na to budu prisiljene. Naposljetku, mogu dijelom hrvatske štednje, koja im je u gotovo potpunom posjedu, financirati izvoz svojih kompanija iz Njemačke, Austrije i Italije u Bosnu i Hercegovinu ili u Srbiju i Crnu Goru, jer i tamo, iste banke, postaju dugoročni gospodari financija i biznisa.
Tijekom 2005. godine - prema zadnjim podacima HNB-a, na otplatu dospijeva glavnica od 3,7 milijardi eura, što je 12 posto BDP-a te kamate od 0,5 milijardi eura! Tim će otplatama najviše biti opterećene banke, kojima dospijeva obrok od 1,4 milijarde eura, s najvećim iznosima u prvom i trećem tromjesečju. Kompanije će otplatiti glavnicu od 1,2 milijardi, a hrvatska država od jedne milijarde eura. U prvom je tromjesečju državi na naplatu dospjela emisija euroobveznica od 500 milijuna eura, dok u siječnju i srpnju dospijevaju na naplatu uobičajene tranše duga prema Londonskom klubu, od po 60 milijuna eura. Prijelaz obračuna vanjskoga duga s dolara na euro HNB s razlogom opravdava činjenicom što čak 78 posto hrvatskoga vanjskog duga glasi u eurima, dok ih je u američkim dolarima samo 11 posto, a ostalo u švicarskim francima i japanskim jenima.
Šest godina nakon početka predaje cjelokupnog bankarskog sustava (plus telekoma i farmaceutskoga monopola, većine trgovačkog i medijskog prostora i desetaka tisuća najkvalitetnijih nekretnina) i na djelu se pokazuje da se najturobnije procjene iz 1999. ostvariše gotovo sto posto: dugoročna strategija stranih banaka i vodećih kompanija - preuzmi, prezaduži, pa vladaj - uspjela je do savršenstva.
Ante Marković, koji je bio predsjednik vlade SFRJ od ožujka 1989. do ostavke u prosincu 1991., rekao je da u haškoj sudnici prvi put nakon 12 godina iznosi svoja stajališta o tim zbivanjima.
Govorio je o formiranju svoje vlade, programu stabilizacije i ekonomskih i političkih reformi koje su vodile uvođenju višestranačkog sustava. Objasnio je protivljenje Miloševića i Srbije tim reformama koje su brzo dale uspjeha, inflacija je svedena na nulu, devizne rezerve su porasle na 11 milijardi dolara, vanjski dug je smanjen s 21 na 12 milijardi dolara. DAKLE,VANJSKI DUG JE BIO 12 MILIJARDI DOLARA.Usporedba: ex yugoslavia(20-ak milijuna stanovnika. Vanjski dug=12 milijardi dolara >> Republika Hrvatska-4-5 milijuna stanovnika. Vanjskidug=30 milijardi dolara
Italija-investicijski fondovi:
u zadnjih 5 godina,talijanski investicijski fondovi su izgubili na vrijednosti 19,2%.to konkretno znaci 90 MILIJARDI EURA,ta je lova nepovratno izgubljena,spaljena,sa tom lovom,500 000 talijana je moglo kupiti stan od 90metara kvadratnih,BEZ IKAKVIH KREDITA.
Treba dobru paznju posvetiti i cinjenici da stranci vise ne kupuju americke dionice i ostale financijske
instrumente kao nekad.vec 4 mjeseca njihova je kupovina u stalnom padu,oni vise ne kupuju-oni prodaju.
TREBA ZNATI DA SU KUPOVINE STRANACA BILE TE KOJE SU U VELIKOJ MJERI ODRZAVALE TRZISTE NOVCA I OMOGUCILE TAKO NISKE INTERESNE TAKSE I CIJENU NOVCA(NIKAD NIZE).
statistike kazu da se rijetko vidjelo da dow jones toliko gubi u preizbornom razdoblju.u ovom mjesecu(7),S&P je izgubio vise od 4%,sto je jako interesantno,JER OD 1928 GODINE,S&P 500 NIJE IZGUBIO VISE OD 3,4% U PERIODU OD SADA PA DO IZBORA.
-------------------------------------------------------------------------------
OVAJ TEKST I RAZMIŠLJANJA KORISNIKA FORUMA VRLO SU BITNI ZA EKONOMSKI NEOBRAZOVANU ŠIRU JAVNOST (HRVATE I REPUBLIKU HRVATSKU), JER OBJAŠNJAVA 'RAST' HRVATSKE REKONOMIJE NAKON ŠTOSU OD 2001-2003 NADOŠLE BANKE I STRANI VLASNICI (UZ 'VLASNIKE') UPUMPALI KREDITNE KARTICE HRVATIMA KOJI SU OPČINJENI PLASTIČNIM NOVCEM I INSUFINIJENCIJOM KUPOVANJA U SFRJ KUPOVALI, KUPOVALI, KUPOVALI…VEĆINOM UVOZNO, PA ODAKLE I DANAŠNJA SITUaCIJA BEZIZLAZJA U HRVATSKOJ, KOJE JE UVJETOVANO NEZNANJEM, NESPOSOBNOŠČU, KATASTROFALNIM KADROVSKIM RJEŠENJIMA,KORISTOLJUBLJEM, NERIJETKO O OTVORENIM NEHRVATSTVOM (U ODNOSU NA STVARNE NACIONALNE INTERESE), POLITIČARA.
!!!
Kao i njihovim očevima, i njima je sve dozvoljeno.Nekažnjeni kriminal poglavito. Ma gadi mi se uopće pisat o tim debilima, moram dati kompjuter na kemijsko čišćenje…
POTOMCI TAJKUNA Pod statusnom zaštitom juniori preduboka džepa skupljaju policijske dosjee, ali ne i - kazne
Bogati i obijesni - svi grijesi sinova tajkuna (Večernji list)H. Dečak, I. Jakelić, A. Kasanić, Dr. Miljuš, M. Rilović-Koprivec, M. Rosić-Zrinski
Crne su kronike ispunili tuđim tragedijama koje su izazvali nogom na gasu bijesnog automobila ili prstom na okidaču. Ni pred sudovima, ni pred javnošću svi nisu bili isti kao ostali izgrednici, jer ih je prezime štitilo od pravednih kazni
Većina bi ljudi poželjela njihov položaj. Biti (opet) mlad i imati bogate roditelje. Što bi se sve dobrog i vrijednog moglo napraviti. Putovati, raditi, ljubiti... Ali ne, oni su odabrali tamnu stranu. Psiholozi kažu da u svojim obiteljima nisu imali emocionalnu potporu. No, to se ne tiče nas običnih građana, koji želimo da nas država zaštiti od izgreda mladih bogataša. A država u većini slučajeva to nije učinila. Sudstvo bi i nama i tim mladićima napravilo uslugu da je brže i strože. Adekvatno je kažnjen najžešći izgrednik: Josip Nikić (22), sin bivšega načelnika bjelovarske policije Blage, već treću godinu izdržava šestogodišnju kaznu zatvora u maloljetničkoj kaznionici požeškog Okružnog zatvora zbog dva pokušaja teškog ubojstva.
Bjelovarski se susjedi sjećaju vremena neimaštine obitelji Nikić, kada su jedni drugima dolazili posuditi šalicu brašna ili šećera. Ali godine 1990. B. Nikić postavljen je na dužnost načelnika PU bjelovarsko-bilogorske te je ubrzo postao vlasnikom tvrtke "Duhan". Poslovni je uzlet pak okrunjen i pripadajućim statusnim simbolima: dobrim automobilima i materijalnom sigurnošću djece. Ali tada 19-godišnji Josip Nikić nije imao mira.
Ubrzo je osuđen za pokušaj teškog ubojstva ročnika Miroslava Longina, kojega je ilegalnim pištoljem prostrijelio u noćnom baru Millenium, te pravosudnog policajca bjelovarskog Okružnog zatvora Denisa Majureca, kojega je teško ozlijedio za neuspjela pokušaja bijega iz zatvorskog pritvora. Napao je pravosudnog policajca dok je vraćao posuđe od večere, srušio ga na tlo i silovito udarao po glavi metalnom šipkom koja je inače sastavni dio zatvorskoga garderobnog metalnog ormara. S Nikićem se na bijeg pripremalo još četiri pritvorenika, ali spriječeni su. Majurec danas kaže da je sve proteklo strelovito, da je zamalo izbjegao smrt. Nikića čeka ponovljeno suđenje za napad nožem na Stipu Jolića.
Od teškoga kriminala nije prezao ni Leon Šprlje, sin župana dubrovačko-neretvanskog. Nakon što je optužen za krijumčarenje automobila, Šprlje mlađi odsjedio je deset mjeseci u zatvoru. Za razliku od ostalih obitelji, Hrvoje i Novica Petrač u hrvatskim tajkunskim dinastijama rijedak su primjer oca i sina koji su zajedno osuđeni za isto djelo. Obojicu se optuživalo za otmicu maloljetnoga sina generala Vladimira Zagorca i obojica su nedavno nepravomoćno osuđena. Ali, mlađi dio obitelji Petrač time nije zaključio svoje posjete sudovima. Novici se sudi i zbog premlaćivanja redara hotela Esplanade 2001., a njegov mlađi brat Nikola nedavno je zaradio kaznenu i prekršajnu prijavu jer je naoružan pokušao ući u zrakoplov.
Je li čakovečki pjevač Josip Katalenić (24) bio adekvatno kažnjen nakon što je skrivio tri prometne nesreće u kojima je čak ozlijedio pješakinju, napravio 18 prekršaja u prometu, prijetio pištoljem maloljetniku, prijetio novinarima te se skandalozno ponašao u TV emisiji? Nije. Naplaćene su mu prekršajne kazne, ali i dalje luduje gradom svojim novim BMW-om i krši prometne propise.
Njegov je otac Dragutin, član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, u vrijeme najveće Josipove "slave" bio doministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Katalenić je zapamćen kao član žirija Super-Nova Juniors. Uvredljivo se ponašao prema djeci, pa je čak jednoj 14-godišnjoj sudionici dobacio broj svoje sobe. Na njegovo ponašanje reagirala je tada i pravobraniteljica za djecu. Ali, niz se nastavlja, jer je lani u Čakovcu, iživciran maloljetnicima koji su prelazili cestu, mladi Katalenić pred brojnim svjedocima izvukao pištolj.
Prema pisanju međimurskih medija, policija je o incidentu napravila zabilješku te je pretražila kuću Katalenićevih. Našli su oružje, među kojim i ono za čije držanje nisu imali dozvolu. Ali roditelji maloljetnika kojima je Katalenić prijetio nisu podnijeli privatnu tužbu. Kazali su da se ne usude. Slično je bilo i nakon prometne nesreće u kojoj je ozlijeđena Sidonija Veble. Franjo Veble, Sidonijin suprug, rekao je:
Mislim da postoje debele veze i zato Katalenića nismo tužili, nismo se htjeli oko toga dalje uzrujavati. Bilo bi bilo ljudski da nam se taj mladić došao barem ispričati za prometnu nesreću, ali to se nije dogodilo podsjeća F.Veble.
"Onaj divljak", kažu Dubrovčani za Mara Kljunka (23), sina dubrovačkog dogradonačelnika, koji je u svojoj "karijeri" zaradio desetke prekršajnih prijava za tučnjave, vožnje u pijanstvu, divljanje na motociklu i prepirke. Maro Kljunak platio je prekršajne kazne, ali kazneni postupci za njegove najžešće incidente u Radovčićima i Cavtatu još miruju. M. Kljunak pijan je (1,20 promila) 24. srpnja lani oko 2.30 sata "fiatom puntom" gurao zaštitnu ogradu na posjetitelje koncerta Jasmina Stavrosa u konavoskom mjestu Radovčićima. Uhićen je, a nije bilo ozbiljnije ozlijeđenih. Nasilničko ponašanje iskazao je mlađi Kljunak i u svibnju lani, kad je s prijateljima demolirao kafić "Eve" u Cavtatu.
Iako stariji, u sinove bogatog oca ubrajaju se i Gucićevi. U mutne poslove dinastije Gucić, osim oca Josipa, koji je višestruko prijavljivan zbog gospodarskog kriminala, a u tijeku su mu i neka suđenja, bili su umiješani i njegovi sinovi Zvonimir i Ante. Stariji sin Zvonimir uhićen je 2000. zbog gospodarskog kriminala, pa pušten, dok je mlađi Ante iste godine uvjetno osuđen zbog prikrivanja vlasništva nad dionicama Slavonije osiguranja. Sumnjičilo ga se i da je zajedno sa suprugom u Brodomerkuru počinio štetu od 100 milijuna ondašnjih DEM, a sudski postupak još traje. Gucićevi sinovi poznati su i po svom prijateljstvu s ubijenim Zlatkom Bagarićem. S njim su bili u društvu i one noći kada je neokrunjeni kralj podzemlja ubijen.
I za kraj: Branimir Štulić pjeva kako je sreća u "ženi, gitari i bogatom tati". Neki od onih koji imaju bogatog tatu još nisu shvatili kako gitara znači stvaralaštvo i dobrotu prema drugima.
!!!
Pravosudje u Hrvatskoj jedna je od najvećih kočnica pravim ulaganjima i razvoju. Moga bratića Gorana i njegovu djevojku u Zagrebu autom je divljački ubio jedan maloljetni 'majmun' koji je prošao kroz crveno, vozio dvostruko brže od dozvoljenog, nije imao vozačku dozvolu, a auto tehničku. No, taj je valjda iz 'ugledne obitelji', pa mislim da nije ni osudjen. Kao ni onaj maloljetnik koji je s 'bijesnim' sportskim autom ubio dvije djevojke u Makarskoj. Vozio je bez brzo, dozvole. Jedva je nešto osudjen, jer je iz 'ugledne obitelji trgovca duhanom' u BiH. Eto kriterija poslovnog uspjeha i morala u Hrvatskoj…
JEDNA OD SUDSKIH SRAMOTA BEZ PRESEDANA U RAZVIJENOM SVIJETU
Privilegij iznad smrti
I Marijana Primorca, zvanog Prndelj, "rese" osobine karakteristične za novouspostavljeni bogataški stalež 90-ih. Koristeći se slabašnom zakonskom regulativom, kao povjerljiv igrač hercegovačkih vlastodržaca trgovinom cigareta stekao je zavidan imetak, koji se procjenjuje na nekoliko stotina milijuna eura. Sina Ivana poslao je u američki internat u Švicarskoj, na naobrazbu iz menadžmenta. Ivan je pak prije tri godine u Makarskoj, jureći brzinom od 90 kilometara na sat BMW-ovim ultrasportskim dvosjedom kabrio Z3, s nepunih 18 godina, usmrtio 16-godišnjakinje Anu Andrijašević i Katu Erceg.
Otkrilo se tada da je Ivan Primorac stari "klijent" prometne policije, što ne bi bio da mu tata nije davao voziti. Slijedio je sudski postupak, iznimno traumatičan za obitelji Andrijašević i Erceg. Mutilo se s ograničenjem brzine, procesnim zavrzlamama... Za sol na rane obiteljima Erceg i Andrijašević pobrinuli se suci splitskog Županijskog suda. Ivanu su zatvorsku kaznu smanjili za pola godine, pa mu ostaje odležati dvije. Obrazloženje: niži je sud precijenio posljedice (!), a zanemario činjenicu da je riječ o obitelji društveno prihvatljiva ponašanja, koja je djetetu omogućila školovanje u inozemstvu, u čemu se Ivan iskazao!?
!!!
TKO JE OPLJAČKAO HRVATSKU
Politiziranje najvažnijih gospodarskih odluka u svoju korist; privatizacija,pretvorba, nepotizam osvajanje vlasti i javne imovinom van zakona ili u zakonskom vakuumu; raspolaganje s (našim) novcima bez kontrole; korupcija na svakoj razini; privatni interesi (tzv.tajkuna i političkih sponzora definirani kao nacionalni interesi.Kriminal i nepravičnost na svakom koraku…
Ugledni profesor Filozofskog fakulteta, prof. dr. Danilo Pejović, u svom intervjuu za Večernji list izjavljuje "Tko je slijedio SSSR po ideologiji, danas slijedi Rusiju po kriminalu". Bivša oporba, a današnja vlast u Hrvatskoj (NAPOMENA: TEKST JE PISAN ZA VRIJEME VLADAVINE TZV. KOALICIJE OD 2000- 2004), kontinuirano nekoliko godina tvrdi da je HDZ opljačkao Hrvatsku. S obzirom na to da se radi o pljački, kriminalu, konkretnim događajima, pravna struka će postaviti pitanje, tko je izvršio pljačku ili tko je počinio kriminal. Takve općenite političke tvrdnje današnje vlasti, automatski se odnose na članove HDZ-a i njihove simpatizere, da su počinili navedena kaznena djela. Po ovom ispada da u Hrvatskoj u vrijeme vlasti HDZ-a nije nitko drugi živio, radio i djelovao, osim HDZ-ovaca, da nije bilo oporbe, da nije bilo nesklonih Hrvatskoj državi i narodu itd. Sada kada je šestorka, petorka-petokraka na vlasti, jasno se vidi da su svi ovi uz HDZ-ovce živjeli, radili i djelovali, pridonosili općem negativnom stanju u Hrvatskoj. Svaka oporba ima pravo kritizirati vlast da nije dovoljno učinila da spriječi pljačku, kriminal u gospodarstvu, da nije dovoljno učinila u pospremanju države itd., ali nema pravo općenito politički optužiti cjelokupan HDZ zajedno s njegovim biračkim tijelom, u to vrijeme oko 40% naroda, da su lopovi i kriminalci, a da oni drugi nisu. Takve optužbe su karakteristične za bivše boljševičke države u kojima se jedan dio vlastitog naroda optužuje kao klasnog neprijatelja. Bivša oporba, a današnja vlast u svojim javnim istupima tvrdila je da će ispitati pretvorbu i privatizaciju i evo skoro dvije godine na vlasti, osim dva-tri slučaja hapšenja, koji se već brane sa slobode, nije učinila ništa, osim što i danas povremeno optuži HDZ da je opljačkao Hrvatsku, pa eto iz tog razloga oni ne mogu popraviti stanje, kao da je HDZ silom osvojio vlast, pljačkao državu i provodio diktaturu u ovih 10 godina, a ne nekoliko puta dobivao apsolutnu većinu na izborima. Vlada nije izvršila odluku Sabora da napravi popis od 200 najbogatijih ljudi (obitelji) u Hrvatskoj sa smiješnim i žalosnim izgovorom da to nije moguće. Svima je poznato da je to moguće u drugim demokratskim državama. Postavlja se pitanje, tko su onda ljudi koji su izvršili "pljačku Hrvatske" ili kako oni to vole često reći "pljačku stoljeća". Da li su to isti oni ljudi i njihovi sljedbenici po ideologiji koji su već jednom prije izvršili "pljačku stoljeća" 1945. godine i odmah nakon Drugog svjetskog rata, oduzimajući ljudima (obiteljima) tvornice, kuće, stanove, auta, oranice itd. Ako se uzme u obzir da današnja vlast nije učinila ništa u rješavanju gospodarskog kriminala, osim malo čambanja po površini zbog javnosti, da taji imena najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, onda se može pretpostaviti da ova vlast štiti one koje je optuživala za pljačku Hrvatske i da su djelovali zajedno da preuzmu vlast. Da to nije tako, po naravi vladanja ove vlasti, ona bi ih sve pohapsila kao što hapsi i progoni hrvatske branitelje. U svim društvenim poduzećima u bivšoj državi na rukovodećim položajima bili su isključivo komunisti - tvrdo povezani sa starim obavještajnim aparatom. Dolaskom HDZ-a na vlast u većini poduzeća su ostale stare rukovodeće komunističke garniture iz razloga nerevanšizma i nemogućnosti pronalaska dovoljnog broja sposobnih, stručnih i politički neobojenih ljudi. Takvo gospodarstvo gdje je komunizam proizveo masu "komunističkih stručnjaka" zadesio je rat. Vlast HDZ-a u takvom ratnom stanju nije imala vremena, snage pa ni znanja da se uhvati u koštac s naslijeđenim komunističkim kadrovima po poduzećima koji su bili vrlo brojni i financijski moćni i da riješi nagomilane probleme naslijeđene uglavnom iz prošlog sustava. Dok se običan narod, uključivao u vojne postrojbe, žrtvovao za domovinu, većina starih komunističkih kadrova po poduzećima su smišljali kako se dočepati materijalnog bogatstva i kako jeftino ili na prijevaru dobiti poduzeće. Ako se danas analizira, svak u svom mjestu, i u čitavoj Hrvatskoj, tko su vlasnici poduzeća i kako su došli do kapitala, tko su najbogatiji ljudi, vidjet će se da su to većinom ljudi s jakim komunističkim referencama iz prošlog sustava. Njih nije zanimao rat, nestalo im je partijske stege i straha, a ostale im stare obavještajne veze, nisu imali kršćanskog morala i nisu se bojali Boga, a u ratu normalno pravna država nije dovoljno djelovala da ih zaustavi. Tako su se dogodile mnoge neželjene pojave koje su opteretile današnju Hrvatsku. Dio međunarodne zajednice nesklone hrvatskoj državi čak je i financijski pomagao one rukovodeće komunističke garniture po poduzećima koje bi namjerno unosile rasulo u gospodarski i bankarski sustav. Pljačku Hrvatske nisu učinili vojnici na prvoj crti, pljačku Hrvatske nije učinila vlast HDZ-a, jer "materijalni ovisnici u politici nisu dosljedni borci za ideju", u suprotnom kako bi stvorili, obranili i oslobodili hrvatsku državu zajedno s većinom hrvatskog naroda. Pljačku Hrvatske učinila je ona manjina kojoj nije bilo stalo do sudbine vlastita naroda i države, oni koji Hrvatsku nikad nisu htjeli, što se danas jasno vidi u njihovu odnosu prema braniteljima, Domovinskom ratu i Haagu. I da nije bilo rata slično bi se dogodilo kao i u ostalim bivšim komunističkim državama što se tiče gospodarstva. I na kraju da se zaključiti: tko je izvršio pljačku stoljeća poslije II. svjetskog rata, izvršio je pljačku stoljeća poslije Domovinskog rata i zbog toga današnja vlast petorke - petokrake nije učinila ništa u rješavanju gospodarskog kriminala i zbog toga je vrlo znakovita izjava uglednog profesora "Tko je slijedio SSSR po ideologiji, danas slijedi Rusiju po kriminalu". (Vinko Željko, Široki Brijeg
!!!
Stravično negativna platna bilanca koje se i za danb au dan pogoršava, nepodstojanje ikakove relevantne ekonomske politike osim klečanja pred nižerazrednim eurokratčićima…Je li Hrvatska zapravo funkcionalno bankrotirala?....
Je li hrvatska Država bankrotirala? I
Izvor: Iskon Forum
Hrvatska drzava je bankrotirala financijski, u potpunosti, pa je vladajucima i opoziciji vazno da se gradjani zabavljaju oko EU i prijema u istu, kako se intelektualna ostrica, ne bi usmjerila na one, koji su do bankrota doveli, vodeci brigu izuzetno o osobnoj koristi svojoj i svojih najblizih. Drzava i narod su ne bitni, ali izboriti ulazak u EU, osigurati stolicu, za sebe i svoju obitelj u administraciji evropskoj, i biti cinovnicic za 50.000,00 eura mjesecno je jedina briga pozicije i opozicije, ali ako se nesto jos moze zgrabiti i zamesti trag dobro je. Radi toga pravna drzava nesmije se uspostaviti, to je jedina istina o danasnjoj Hrvatskoj.
To je trenutna situacija oko hrvatske financijske moci u svijetu. Sve smo rasprodali, jedino nam smetaju jos penzioneri, koje treba potamaniti i branitelji da im se zecepe usta, a ostala stoka sitnog zuba, nabijte ih na kolac kako rece Milosevic za Srbe iz Hrvatske. (IVL)
STRANE BANKE S LOPOVSKOM STRATEGIJOM VLASNICI NAŠIH BANAKA
2005.03. Iskon Forum
Kako je poznato:talijanska banka INTESO-vlasnik je Privredne Banke, nekada velikog giganta.Talijanska banka UNICREDO- vlasnik je Zagrebaćke banke, takodjer nekaad giganta.Sada se naše financije kao i investicije kao i razvoj itd. odvija preko tih banaka, te je interesantno čuti kako su te talijanske baanke optužene i kažnjene u svojoj domicilnoj državi ITALIJI za nemoralno i gangstersko ponašanje. Ako se tako ponašaju u svojoj kući,moš misliti kako se ponašaju u kupleraju koji pretstavlja hrvatska financijska sfera.
Naime društvo CONSOB (ili slično) koje obavlje nadzor tržišne utakmice na burzama u koje spada i nadzor vrednosni papira optužio je ove dvije banke da su svijesno prevarile svoje štediše uvaljujuću im kao perspektivno ulaganje kupnju Argentinskih državnih obaveznica iako su znali da Argeentina neće biti u stanju udovoljiti svojim obavezama.Tako su prevarili oko 450.000 štediša-Talijana prodavši im obaveznica za 15 milijardi dolara. Bez tih 15 milijardi ostali su svi koji su te obveznnice kupili jer su one sada bezvredni papir-kupus
Argentina je jasno i glasno izjavila da neće u potpunosti ispunjavati svoje obaveze i ponudila je vlasnicima obaveznica dogovor da će im isplati tek jednu ćevrtinu nominalne vrednosti a ako na to ne pristaju neće dobiti ništa.
I sada tko im šta može? Argentina neće da plati a te banke su digle gadne pare u ime provizije prodavajući te za koje su znali da ne vrede ništa obaveznice.
I SVAKI PAMETAN ČOVJEK MOŽE VIDITI KAKVI SPECIJALIZIRANI LOPOVI SADA VLADAJU NAŠIM BANKAMA (for-a)
!!!
Sanirali smo banke, oteta su nam poduzeća i profitabilne mogućnost,poduzetnici stjerani u civilizacijsku kanalizaciju. Sredstva za investicije otišla su na uvoz,uvoz,uvoz…A još uvijek plaćamo cijenu koristoljublja i neznanja drugih ...
CEH OPET PLAĆAJU PLAĆAJU POREZNI OBVEZNICI
Visoki trgovački sud donio je sasvim drukčiju odluku od rješenja Ustavnog suda, a na temelju koje bi porezni obveznici trebali nadoknaditi štetu malim dioničarima Croatia banke, uz to što su sanirali banku
Nakon što je zagrebački Visoki trgovački sud donio pravomoćnu presudu prema kojoj je država dužna Ankici Kolobarić vratiti njezine dionice Croatia banke u vrijednosti od 303 tisuće kuna, Udruga dioničara Croatia banke podnijela je, u ime vlasnika 60 posto kapitala (iz 1999.) te banke, skupnu tužbu kojom traži povrat dionica koje su im "uzete" u sanaciji banke 1999. godine. Podsjetimo, Croatia banka imala je 5723 dioničara koji su raspolagali dionicama banke vrijednim ukupno 68,5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Međutim, zbog gubitaka od 348,9 milijuna kuna, a na temelju Zakona o restrukturiranju i sanaciji banaka iz 1999., u banku je imenovan prisilni upravitelj koji je automatski dobio funkcije uprave i skupštine dioničara.
Na temelju zakona i Vladine odluke o sanaciji, bivši dioničari su razvlašteni, a država je u sanaciju banke utrošila ukupno 570 milijuna kuna. Od 348 milijuna kuna gubitaka prenesenih na Agenciju za sanaciju banaka, u dvije godine saniranja naplaćeno je samo 19 milijuna kuna, iako je u svim slučajevima provedena prisilna naplata. Mali dioničari Croatia banke svojedobno su uputili tužbu Ustavnom sudu zbog ocjene ustavnosti Vladine odluke o sanaciji, ali je Ustavni sud odbio tu tužbu priklonivši se, među ostalim, mišljenju Hrvatske narodne banke da su dionice bivših dioničara bile bezvrijedne. Dioničari su, naime, tvrdili kako su krivo procijenjeni i prenapuhani njihovi gubici i da bi uz dobru volju HNB-a sve moglo biti dobro sređeno, ali Ustavni sud nije uvažio njihove analize. Tužitelji su navodili i kako bi dioničari bolje prošli u stečaju, ali je Ustavni sud odbacio i takve tvrdnje i prihvatio analizu HNB-a prema kojoj su se u Croatia banci stekli svi uvjeti za pokretanje sanacije jer su gubici banke bili za 216 milijuna kuna veći od njezina temeljnog kapitala.
"HNB smatra nespornom činjenicu da ni u slučaju stečaja banke dioničari ne bi mogli ostvariti nikakvu naplatu po dioničkom kapitalu jer su obveze Croatia banke bile daleko veće od moguće naplate potraživanja i imovine. HNB nadalje smatra da nije postojala pravna osnova za uključivanje dioničara u postupak donošenja odluke o sanaciji, a što proizlazi iz činjenice da se postupak sanacije i restrukturiranja banke ne provodi radi zaštite interesa dioničara, već radi zaštite posebnog državnog interesa. Stoga smatra da su i prijedlog HNB-a upućen Vladi i osporena Odluka opravdani i utemeljeni na zakonskim razlozima predviđenim odredbom članka 90. Zakona o bankama, to jest na posebnom državnom interesu i na utvrđenju da su iscrpljene druge mogućnosti sprječavanja narušavanja stabilnosti ukupnog financijskog sustava države", stoji, među ostalim, u rješenju Ustavnog suda, uz dodatak kako "Uprava Croatia banke više godina uzastopno nije vodila poslove banke pažnjom dobrog gospodarstvenika, te u tom poslovanju nije poštovala zakone i druge propise". Za to vrijeme dioničari Croatia banke, tvrdi se, godinama su izglasavali raskide ugovora s revizorima koji su upozoravali na probleme u poslovanju, te izglasavali ugovore s novim revizorima.
Sada je, međutim, Visoki trgovački sud donio sasvim drukčiju odluku od rješenja Ustavnog suda, a na temelju koje bi porezni obveznici trebali nadoknaditi štetu malim dioničarima Croatia banke, uz to što su sanirali banku. Osokoljena tom presudom, Udruga malih dioničara je zatražila povrat dionica većine ostalih dioničara, a Croatia banka i DAB su najavili žalbene postupke u povodu presude Visokog trgovačkog suda. I sada se doista postavlja pitanje kako Ustavni sud može donijeti negativnu presudu, a Visoki trgovački sud pozitivnu presudu za male dioničare Croatia banke, a radi se o gotovo istom sporu. Čudna je ovo država, a čini se kako će u slučaju da mali dioničari Croatia banke "pobijede" u ovom slučaju, ceh platiti samo porezni obveznici. No, tek treba vidjeti, u sudskim postupcima što slijede, je li Matešina vlada doista napravila tako krupnu "grešku u koracima" koja bi mogla rezultirati odštetnim zahtjevima i u slučajevima sanacije Slavonske, Splitske, Privredne i Dubrovačke banke (tamo gdje su "postojali" privatni dioničari), ili su se suci Visokog trgovačkog suda malo "zaigrali"? Izvor: Frenki LAUŠIĆ, Slobodna Dalmacija
!!!
Ljudska, povijesna, nacionalna i gospodaraska šteta je počinjena, pa se narod, pondao da će netko od obogaćenih političara, koji su krivci zasve što se dogodilo, i naglo ogobaćeni tzv. tajkuni odgovarati pred sudom, zakonski i imovinom. A što se dogodilo? Ako javnosti i političarima ukažete na pljačku u pretvorbenom poduzeću, idete na ulicu
Samo da se ne zaboravi: 100 MILIJARDI KUNA ŠTETE OD PRIVATIZACIJE I PRETVORBE
« Saborska rasprava o izvješću državnih revizora o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije, izazvala je međusobna vrijeđanja HSS-ovih i HDZ-ovih zastupnika te kraću stanku.
Nastavljajući jučer započetu raspravu, Zlatko Tomčić (HSS) optužio je HDZ za lošu pretvorbu i privatizaciju koja je, kaže, državi načinila štetu od 100 milijardi kuna i potjerala 400 tisuća radnika na ulicu. Bila je to najveća pljačka, katastrofa i moralno srozavanje od nastanka države i sve to je proizvod iz HDZ-ova vrta, kazao je Tomčić. «
« Završnim Izvješćem obuhvaćeno je ukupno 1556 revidiranih trgovačkih društava, od kojih je, kako se navodi, tek 241 društvo (15,4 posto) ostvarilo ciljeve navedene u razvojnim programima, a 319 privatiziranih tvrtki ciljeve je ostvarilo samo djelomično.
Temeljni kapital tih 1556 društava u trenutku revizije iznosio je oko 480 milijuna eura manje nego prije njihove privatizacije.
U izvješću se upozorava i na znatno smanjenje broja zaposlenih u procesu pretvorbe. Naime, na početku tog procesa u revidiranim je tvrtkama bilo 635.373 zaposlenih, a u trenutku revizije ostalo ih je samo 248.698.
Državni revizori utvrdili su ukupno 1936 nepravilnosti, od kojih njih 271 ima obilježje kaznenih djela, deset je privrednih prijestupa, a 237 prekršaja.
Podignuta je 71 kaznena prijava, a od 78 prekršaja čak njih 75 'palo' je u zastaru.
Kao i kod ranijih rasprava o izvješćima Državnog ureda za reviziju, većina saborskih klubova pohvalila je rad Ureda, ali i upozorila da njihovi nalazi, koji su, kažu, pokazali porazne posljedice privatizacije iz 1990-ih, nisu naišli na odgovor pravosuđa koje bi sankcioniralo odgovorne za propast brojnih hrvatskih poduzeća.
'Krađa i pljačka nema zastare, to su djela koja se ne mogu tek tako zaboraviti i oprostiti', rekao je Pero Kovačević (HSP), najavivši inicijativu da se zakonom propiše da ulagatelji mogu postati vlasnici tvrtke tek kada u cijelosti izvrše predviđena ulaganja.
Porazni rezultati revizije pretvorbe (1):
Svi ekonomski stručnjaci se slažu da je proces privatizacije nanio hrvatskom gospodarstvu nenadoknadive štete, prije svega zbog načina provođenja i zbog manjkave kontrole u procesu iza same pretvorbe. Ovih je dana Državna revizija izašla u Sabor sa svojim šestim izvještajem, koji je u stvari samo nastavak nepovoljnih saznanja iz ranijih izvještaja.
Revizija je obuhvatila 250 poduzeća. Rezultat: u većini slučajeva smanjen je temeljni kapital poduzeća, broj radnika je prepolovljen, a razvojni programi ako ih je i bilo ostalim su mrtvo slovo na papiru. Konkretno, vrijednost tih poduzeća u vrijeme pretvorbe i privatizacije iznosila je 3,5 milijardi kuna. Danas jer ona umanjena za 13 posto i jedva dosiže tri milijarde. Ukupni broj radnika smanjen je sa 93.194 na 33.270. Čak 76 poduzeća otišlo je u stečaj. Dodatno valja spomenuti da je u 200 poduzeća utvrđeno gotovo 500 nepravilnosti u od čega u 84 poduzeća postoji opravdana sumnja u kaznena djela, a 91 imaju karakter prekršaja.
...je samo u prerađivačkoj industriji izgubljeno više od 300.000 radnih mjesta, što je više no što ih danas uopće ima u tom dijelu industrije.
Svi pokušaji da dođe do preispitivanja cijeloga toga procesa, koji je ozbilkjno ugrozio samu bit hrvatskoga gospodarstva, prije svega njen industrijski dio, nikada nisu nailazili na plodno tlo i uvijek se pronašlo neke 'razloge' zbog kojih do takve stručne i argumentirane rasprave nije došlo. Pa i sadašnja revizija je pokazala da je u 45 uočenih nepravilnosti u 36 društava za koje se opravdano sumnjalo da imaju obilježja prekršaja nastupila zastara…..
TKO UPOZORI NA KORUPCIJU, MORA BITI SPREMAN I NA OTKAZ
Vlada ne mari za zaštitu ’zviždača’
ZAGREB - "Zviždači" će u Hrvatskoj još neko vrijeme ostati potpuno nezaštićenom kategorijom zaposlenika. U Sabor je ovih dana pristiglo negativno Vladino mišljenje o HSP-ovu prijedlogu izmjene radnoga zakonodavstva, kojom bi zabranu davanja otkaza zaposlenicima državnih tvrtki koji upozore na korupciju pratile i sankcije. U obrazloženju se navodi kako se "instituti opravdanosti sumnje u moguću korupciju, kao institut opravdanog ili neopravdanog razloga za otkaz, ne mogu prepustiti diskrecijskog ocjeni, već se imaju utvrđivati u odgovarajućim sudskim postupcima, što znači da će se opravdanost ili neopravdanost otkaznog razloga ocjenjivati prema pokrenutom ili završenom kaznenom postupku, a nezakonitost otkaza sudskom odlukom".
— Sudski postupci u pravilu traju pet, šest ili više godina, i sve to vrijeme svi zaposlenici koji prijave korupciju nemaju nikakva prava: mogu biti šikanirani na poslu ili otpušteni, a da tvrtka zbog toga ne snosi nikakve posljedice, upozorava HSP-ov zastupnik Tonči Tadić, procjenjujući da Vladi u ovome trenutku, očito, iz razloga o kojima možemo samo nagađati, nije u interesu zaštititi "zviždače".
Vesna Balenović, koja je u Ini dobila otkaz nakon što je upozorila na niz nepravilnosti u poslovanju, ovakav rasplet naziva "sramotnim".
- Poruka vlasti je jasna: onaj koji se od 4 i pol milijuna građana usudi upozoriti na korupciju u startu mora biti spreman na izvanredni otkaz, život bez kune mjesečnih primanja, prodaju svoje imovine, teške zdravstvene tegobe, strah od likvidacije, ukupno 50 ili 60 ročišta i presudu zbog klevete na dvije, a vjerojatno i četiri godine zatvora. Ako bude dovoljno hrabar da sve to podnese, tek onda može javno iznijeti svoja saznanja, upozorava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Vesna Balenović, koja za ovakvo stanje odgovornim drži jednako Ivu Sanadera, kao i Ivicu Račana.
-Oboje su zaslužili čisti crveni karton: Račan je 2000. godine pozvao građane da prijave korupciju. Ja sam se javila, a zauzvrat sam dobila otkaz. Sanader je uoči izbora mahao jamstvenom karticom i obećavao obračun s korupcijom, a sada odbija zaštitu "zviždača", tvrdi ona, napominjući da idućeg tjedna ide na ukupno 33. sudsko ročište, na kojemu je Slavko Linić tuži za klevetu.M..K. SABOLIĆ, Slobodna Dalmacija
OVAKO IZGLEDA LEGALIZACIJA POLITIČKOG JAVNOG KRIMINALA KRIMINALA NAKON DESET I VIŠE GODINA:
'Da' Izvješću o reviziji pretvorbe i privatizacije
Završnim Izvješćem obuhvaćeno je ukupno 1556 revidiranih trgovačkih društava, od kojih je, kako se navodi, tek 241 društvo (15,4 posto) ostvarilo ciljeve navedene u razvojnim programima, a 319 privatiziranih tvrtki ciljeve je ostvarilo samo djelomično.
Temeljni kapital tih 1556 društava u trenutku revizije iznosio je oko 480 milijuna eura manje nego prije njihove privatizacije.
U izvješću se upozorava i na znatno smanjenje broja zaposlenih u procesu pretvorbe. Naime, na početku tog procesa u revidiranim je tvrtkama bilo 635.373 zaposlenih, a u trenutku revizije ostalo ih je samo 248.698.
Državni revizori utvrdili su ukupno 1936 nepravilnosti, od kojih njih 271 ima obilježje kaznenih djela, deset je privrednih prijestupa, a 237 prekršaja.
Podignuta je 71 kaznena prijava, a od 78 prekršaja čak njih 75 'palo' je u zastaru.
Kao i kod ranijih rasprava o izvješćima Državnog ureda za reviziju, većina saborskih klubova pohvalila je rad Ureda, ali i upozorila da njihovi nalazi, koji su, kažu, pokazali porazne posljedice privatizacije iz 1990-ih, nisu naišli na odgovor pravosuđa koje bi sankcioniralo odgovorne za propast brojnih hrvatskih poduzeća.
'Krađa i pljačka nema zastare, to su djela koja se ne mogu tek tako zaboraviti i oprostiti', rekao je Pero Kovačević (HSP), najavivši inicijativu da se zakonom propiše da ulagatelji mogu postati vlasnici tvrtke tek kada u cijelosti izvrše predviđena ulaganja.Kao i SDP-ovac Mato Arlović, Kovačević smatra da treba izmijeniti Zakon o pretvorbi i privatizaciji, po kojemu bi Državni ured za reviziju revidirao i banke, koje su, kaže, često upropaštavale privatizirana poduzeća.
'Tko ima pravo ozakoniti nezakonito stečenu imovinu, Sabor to ne smije priznati', naglasio je Arlović, pozvavši zastupnike da pokrenu inicijativu kojom bi se, na temelju Izvješća, procesuirali odgovorni za propast hrvatskog gospodarstva.
Frano Piplović (HSLS/DC) Saboru je predložio da od MUP-a i Državnog odvjetništva zatraži izvješća o aktivnostima koja su poduzeli protiv fizičkih i pravnih osoba koje se sumnjiče za nezakonitosti u privatizaciji.
HINA
!!!
Mein lieber Gott!!
Kutle: Sve sam radio pravno i moralno
-Sve sam radio pravno i moralno!Tako je ustvrdio najpoznatiji hrvatski tajkun Miroslav Kutle iznoseći danas svoju obranu na suđenju za malverzacije pri kupnji dionica u tvrtkama "Diona" i "Univerzal". Kutle je iznoseći obranu ponovio kako, unatoč ekonomskom obrazovanju, ne može točno odgovoriti za što ga se tereti u ovom slučaju koji će nepravomoćno završiti sutra u 13 sati. Tada bi sudac zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šovanj trebao pročitati presudu. Kutle je sudu objasnio svoje viđenje privatizacije koje je započeo pričom o izgradnji svog poslovnog carstva, nekoć najvećeg u državi. Uključivanje svog "Globus holdinga" u privatizaciju društvenih poduzeća početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Kutle je nazvao "pitanjem nacionalne svijesti" u vrijeme mlade i nesigurne države. Rekao je da je svoje poslovno carstvo osnovao svojim kapitalom te novcem rodbine, poslovnih partnera ali i kreditima banaka. Ugovor o stjecanju kontrolnog paketa u "Dioni" potpisao je u travnju 1994. s povratnikom iz inozemstva Božom Čulom. Prva se transakcija dogodila mjesec dana kasnije kada je na zagrebačkoj burzi Čulino poduzeće "Partner invest" kupilo 31.500 dionica "Dione" po cijeni od osam tadašnjih milijuna njemačkih maraka, kazao je Kutle. Odbacio je tvrdnje da je svoje radnike ostavljao bez posla, rekavši da je po ekspertizi Ekonomskog instituta čak 4.500 radnika Globus holdinga bilo višak. - Taj višak je holding koštao 350-400 milijuna kuna godišnje, a vlasnici i dioničari su se svjesno odrekli te dobiti da bi radnici ostali zaposleni - kazao je prototip hrvatskog tajkuna.
(OSLOBADJAJUĆU PRESUDU DAN KASNIJE ZA KUTLU, NE BIH KOMENTIRAO)
-Sve sam radio pravno i moralno!Tako je ustvrdio najpoznatiji hrvatski tajkun Miroslav Kutle iznoseći danas svoju obranu na suđenju za malverzacije pri kupnji dionica u tvrtkama "Diona" i "Univerzal". Kutle je iznoseći obranu ponovio kako, unatoč ekonomskom obrazovanju, ne može točno odgovoriti za što ga se tereti u ovom slučaju koji će nepravomoćno završiti sutra u 13 sati. Tada bi sudac zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šovanj trebao pročitati presudu. Kutle je sudu objasnio svoje viđenje privatizacije koje je započeo pričom o izgradnji svog poslovnog carstva, nekoć najvećeg u državi. Uključivanje svog "Globus holdinga" u privatizaciju društvenih poduzeća početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Kutle je nazvao "pitanjem nacionalne svijesti" u vrijeme mlade i nesigurne države. Rekao je da je svoje poslovno carstvo osnovao svojim kapitalom te novcem rodbine, poslovnih partnera ali i kreditima banaka. Ugovor o stjecanju kontrolnog paketa u "Dioni" potpisao je u travnju 1994. s povratnikom iz inozemstva Božom Čulom. Prva se transakcija dogodila mjesec dana kasnije kada je na zagrebačkoj burzi Čulino poduzeće "Partner invest" kupilo 31.500 dionica "Dione" po cijeni od osam tadašnjih milijuna njemačkih maraka, kazao je Kutle. Odbacio je tvrdnje da je svoje radnike ostavljao bez posla, rekavši da je po ekspertizi Ekonomskog instituta čak 4.500 radnika Globus holdinga bilo višak. - Taj višak je holding koštao 350-400 milijuna kuna godišnje, a vlasnici i dioničari su se svjesno odrekli te dobiti da bi radnici ostali zaposleni - kazao je prototip hrvatskog tajkuna. Oni koji nestpljivo čekaju
« Saborska rasprava o izvješću državnih revizora o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije, izazvala je međusobna vrijeđanja HSS-ovih i HDZ-ovih zastupnika te kraću stanku.Zlatko Tomčić !!!
ODJECI ŠOKANTNOG ŠKREBOVA PRIZNANJA: SABORSKI ODBOR ZA GOSPODARSTVO TRAŽI OD VLADE HITNU ISTRAGU 0 NOVCU IZNESENOM IZ ZEMLJE[
|