subota, 20.01.2018.

VJEČNI ELIKSIR MLADOSTI

Pa to su čiste budalaštine, da stari ljudi iskorištavaju mlade žene kao svoj eliksir mladosti. Zato su oni uvijek u snazi i uvijek prilično mladi pa onda prilično su dugovječni, jer tobože svijet ne može bez njih, međutim, istine su negdje sasvim drugdje.

Ukoliko doista život shvatimo kao propadanje, onda nam sex dođe unekoliko kao životna sila koja se tom propadanju opire.

Već je u samoj biti ljubavi sadržana osnovna ideja kretanja u drugačijem poretku koji se opire propadljivosti materije i to sve zajedno čini ono što bismo mogli nazvati životnim ciklusom kao redom prirode i Boga.

Prema tome, htjeti pored toga još neke eliksire, čini se čistom budalaštinom.

iz knjige:




http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php


14:59 | Komentari (2) | Print | ^ |

ponedjeljak, 15.01.2018.

NEBO MAKOVIMA OBASUTO


Image and video hosting by TinyPic

Htio bih još jednom,
da vidim lice tvoje
samo ja, luče moje,
daj da zavirim
ispod čaše crna vina
nije li ispod nje
mjera moga truda i možda
kakav zlatni dukat?

Htio bih još jednom,
da te ljubim
samo ja, luče moje,
progledao sam dolje
u morske dubine
i vidjeh noćni val na zemlji
ostasmo krvavim pijanstvom zaliveni.

Htio bih još jednom
biti ugodan,
jer ljubim te
kao medaljon sa bojišta
s onih mojih besprijekornih maršruta
gdje je ostatak noći
probdjeven u krvavoj agoniji.

Što je to tako daleko,
što je to tako usamljeno,
tako drugo, tako divno
i tako jednostavno
što me ljubi neprimjetno
i stihove sklada
o neproživljenoj ljepoti?

Htio bih još jednom
dušu liječit’,
jer samo je, luče moje,
duša neutješnoj ptici
što za ljubav svijeta
osta' polomljenih krila,
da nije moga sjećanja
o, boli, bez vremena.





http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=72365


19:11 | Komentari (8) | Print | ^ |

subota, 13.01.2018.

ONA LOPTICA KOJA JE SKUPLJA


slika: internet

Postoji u britanskom subjectu dosta stvari koje nam se čine nejasnima i nelogičnima i može se onda reći, da ni samim Australcima nije sasvim jasno što je fundamentalna poruka kapitalizma ili što je to što tvori njegovu esenciju.

O tome je prije nekih stotinjak godina jako uvjerljivo pisao Max Weber u svojoj knjizi „Protestantska etika i duh kapitalizma“ kada je na primjeru Benjamina Franklina tumačio, da je esencija kapitalizma štednja za razliku od uobičajene predstave o kapitalizmu kao društvu obilja i bezgranične potrošnje. Dakle, postoji kao velika vrijednost individualni rad, štednja koja stvara kapital i konačno oplodnja tog kapitala kroz nove investicije. To je, dakle, sva esencija kapitalizma za razliku od uobičajene slike tog društva kao društva bezgranične potrošnje, zadovoljstva i ugode, masovne kulture Coca-cole i hamburgera, krimi filmova i sporta, a i ovo sve navedeno je produktivno i stvara novu vrijednost, ako je na kapitalski način.

Da bih ilustrirao koliko su ljudi današnjice i u ovoj velikoj i bogatoj zemlji kao što je Australija daleko od ovih Weberovih istina, neka posluže ovi primjeri:

I tako sam ja jednom igrao tenis na jednom gradskom igralištu pa mi teniska loptica nezgodno padne na jednu stranu igrališta, ali je slučaj htio da i iz susjednog igrališta također padne lopitica i to baš također na tu stranu pa ja pokupim obje i obratim se jednom od igrača:

„Poštovani prijatelju, koja je vaša lopica?“, jer one su bile nešto različite, ali se ne malo iznenadih kada dobijem ovakav odgovor:

„Ona koja je skuplja.“, jer je tom igraču svakako bilo stalo do toga, da dokaže kako je puno bolji i puno vrijedniji od drugih bar svojim skupim teniskim lopticama, iako niti one jeftinije nisu bile ništa gore od tih skupih.

A drugi primjer je primjer jednog adelaidskog mladića koji mi se potužio da predsjednik Trump jede samo junck food kao što su hamburgeri, chips i diet Coca-cola.

Ja sam tada pomislio: „Pa što je problem sa tom hranom, ako nam je poznato, da se jedan prosječni McDonald's sastoji od salate, kolutova paradajza, kečapa, finog prženog mljevenog mesa i prvoklasnih kruščića sa mrvicama kima?“

Po čemu bi se, dakle, ta hrana trebala zvati „smeće hrana“, jer je svakako istina da se ona naziva tako, budući je relativno jeftina, dok bi ručak u ekskluzivnom restoranu koji košta nekoliko desetaka puta više bio tzv. „zdrava ishrana“. Također je istina, da postoje ljetne majice za 2 dolara na primjer kao i za 200 dolara, ali nam ništa ne garantira, da su ove skuplje također i bolje.

Tako da ja danas mislim kako je svakako važno ponovo se vratiti izvornom kapitalizmu i njegovoj izvornoj etici koja osuđuje rasipništvo i raskalašenost, a svu svoju misiju vidi u individualnom radu i trudu oko vlastitog boljitka, boljitka obitelji i države, štednji i konačno, novom radu koji doprinosi vlastitom i opće-društvenom razvoju.


14:11 | Komentari (6) | Print | ^ |

četvrtak, 11.01.2018.

PISMO MAJCI


Image and video hosting by TinyPic
slika: digital art

draga majko,
evo, javljam ti se,
da sam dobro i zdravo
što i tebi želim,
prošla je već godina
otkako sam saznao,
da su se ovdje odužili poslovi
pa mi je ostati,
dok se ne ukažu bolja vremena...

kako si ti, kako tvoje zdravlje
i da li još uvijek moliš za me?

ne brini, staričice moja,
ovaj je svijet okrugli kamen,
ako dovoljno dugo njime hodiš
opet u svojoj kući noćiš,
jedino što je možda sada kuća prazna
i postelja će možda biti
kamena i hladna,
ali ne brini, moja bolna tugo,
ovdje sam već dovoljno dugo,
da znam da je sjećanje
moje bivstvovanje drugo
i životarenje samo privid od biti,
drijemež u labirintu sumornih misli,
ali bit će bolje
sa toplim vjetrovima u rane zore
kada budemo brojali zvijezde
kao bakrene peneze,
u noći koja nije dan
gdje je sunce još uvijek
ispod horizonta,
u noći koja se priprema
za prvi trak sunčevog svjetla
tad će, velim, biti bolje...

nego, majko, čuvaj zdravlje
i ne misli na ove neugodne dane
raspolučenosti i samoće,
imaj vjeru i ufanje,
nade u spokojne mirnoće
gdje je svaka bijela tvoja las
mome srcu iz daljina
božanski o ljubavi glas
majke i njena sina,
a sada mi ostaj zdravo,
ljubi te tvoj jedini sin
i ne brini previše o meni,
meni je sasvim dobro u dobu
koje se još penezima mjeri...


http://www.webstilus.net/content/view/30952/128/

pjesma iz moje zbirke poezije "Bijela golubica"

http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=117671


09:45 | Komentari (3) | Print | ^ |

subota, 06.01.2018.

HUMANA SAPIENTIA


Image and video hosting by TinyPic

O čemu pišem?

Pišem o tome,
da su ubijali ljude
bez ikakvog razloga,
pokušavam pisati o tome
što je čovjek?

I tko bi mi mogao odgovoriti na to pitanje
i čini li se ono suvišnim,
Čini li se sporednim,
čini li se beznačajnim,
čini LI S malim?

Čovjek je konačna duša
u beskonačnom koZmičkom dahu,
a čovjek kao mala konačna duša
stoji sa svojom dušom
između bitka i ništa
ili čovjek sudjeluje u ničemu
i čini mi se
kao da je riječ o filozofiji
kao o jednom iskustvu
i sa koje je strana istina
ili istina u vidu svoje vlastite opreke,
dakle, LAŽ?!

I ja pokušavam pisati o toj laži,
pokušavam istinu očistiti
od onog mogućeg,
vjerojatnog i lažnog,
nego iz ljubavi prema istini,
istinu prenijeti u znanje,
studium sapientiae,
težnja ekstremnom žudnjom
i postignuće svjetlosti u sapientii života
živa istina
živa ljubav
živa nada
živa vjera
volja za životom
snaga, za razliku od laži,
da se čovjeku ne pripisati
bilo kakve granice,
univerzalna mudrost,
odnosno, čovječja istina
koja se ne mijenja
baš kao ni svjetlost Sunca
zbog raznolikosti stvari
koje obasjava
humana sapientia...


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=65706ý


20:14 | Komentari (3) | Print | ^ |

nedjelja, 31.12.2017.

ČESTITKA ZA NOVU 2018. GODINU


12:43 | Komentari (6) | Print | ^ |

petak, 29.12.2017.

DUHOVNI POGLED



slika: digital artist

Klanjati se treba živom,
a mrtve ostaviti da traju sa mirom,
zašto sam se ja klanjao
ženi toj tamnoj
i svjetini okrutnoj
niti sam sada ne znadem,
ali na tren nešto mi skrenu mis'o,
oči njene duboke od crnine
ne mogaše skriti ono drugo,
njenu patnju iz koje sam trg'o
svu tajnu ovoga svijeta
i moje biće pokleknu od težine,
lanci teški i okovi od željeza,
da sva naša istina
mukom zoriti treba,
tvoje oči - tvoja slava
samodovoljan unutrašnji život,
granica između tijela i svijeta
početak i kraj života
koji su međusobno neraskidivo povezani,
njene oči i njeni sni
dva crna oblaka koje sam anđeo ljubi
ili možda neko unutrašnje osjećanje,
molitva i čežnja
neko malo, majušno biće
koje pored surovosti
i sirovosti vremena
ima jedno prirodno duboko srce,
kozmičko srce u kojem se nahode
svi znakovi zodijaka
povezano sa Suncem i zvijezdama,
sobom sav svijet ispunjava
stopljeno sa planinama
rijekama, morima, otocima, kontinentima
i ugledah onda svijetlo vrelo
bijah uveden u središte tajanstvene prirode
i u svjetlost božanske biti,
draga, kažem ti to sada,
sve su forme duševnosti
zapravo naša borba,
a sadržaj te borbe je
najdublja ljubavi ideja,
jedna duševnost duboka
koja opći s onim najskrivenijim
i u njemu vježba
svoju moć i svoju snagu,
zato poslušaj:
ti moraš ovdje podignuti
svoj duhovni pogled
i promatrati kako cjelokupna priroda
sa svim silama koje u njoj postoje,
uz to kako prostranstvo,
dubina, visina, nebo, Zemlja
i sve što se nalazi u njima
i iznad neba,
da promatraš, velim,
kako sve to jest Božje tijelo
i sile zvijezda jesu
žile kucavice u prirodnom tijelu Boga
u svome svijetu,
rekoh joj tiho kao iz knjige,
a to je jezik bića koje plače
i sram me i užas spopade,
plačuć' Bog je u mene prst upir'o
od boli ja sam ljubav snio
svoje suze krvavim dlanovima bris'o


https://www.magicus.info/ostalo/poezija/duhovni-pogled-ii-


15:49 | Komentari (1) | Print | ^ |

subota, 23.12.2017.

STUDENTSKA LJUBAV



slika: digital artist

Jesi li ti moja ljubav
ili si samo pak mašta
nespokojnoga ratnika,
jesi li ti moj san
ili realnost bez obala
i nikako da dospijem do kraja,
jer moja ljubav i dalje ostaje,
ona je kao božanski dar
Kupidova igra plamenih mačeva
ljubav drage i dragoga?

Ljubiti bez vrijednosti,
to je kao stati u potok,
a ne biti mokar,
ljubiti bez strasti,
to je kao pokušati letjeti sa jednim krilom,
ljubiti bez ljepote,
to je kao kušati sirove kestene.

Poljubi me,
daj da kušam sreću
sa tvojih usana,
poslušaj ovu pjesmu,
ja hoću ovu pjesmu
što je bila nježna kao ptica,
ja hoću ovu pjesmu
s usana što je poljubila
pjesmu u dubokoj noćnoj tami
dvoje zagrljenih na kolodvorskoj strani.


https://www.magicus.info/ostalo/poezija/studentska-ljubav


10:21 | Komentari (3) | Print | ^ |

ponedjeljak, 18.12.2017.

ČESTITKA ZA BOŽIĆ


11:57 | Komentari (8) | Print | ^ |

petak, 15.12.2017.

NEKE NEPOZNATE STVARI


Image and video hosting by TinyPic
slika: digital artist

Ne može se reći,
da nisam znao
što je stvarnost Balkana,
ali ipak neke stvari nisam znao,
da je majka protiv oca,
da je otac protiv djeteta,
da je majka protiv kćerke
i kćerka protiv brata
to mi nikako
nije bilo znano
tako da ne znam točno
što su učinili od nas,
jer u prijašnjim vremenima
uglavnom je
brat protiv brata,
ali nikako da je majka
protiv sina kao snaša mala
ili da je otac
sinu kao kolac,
tako da ne znam točno
što su učinili od nas.


09:41 | Komentari (5) | Print | ^ |

srijeda, 13.12.2017.

ČOVJEK - Ivanu Sergejeviču Turgenjevu



slika: digital artist

On je briga starih majki
bez vlastitoga kreveta
i bez vlastitoga imetka
borac protiv smrti i nereda.

On bdije nad malim plotom
i svakim novim trenutkom
ruku staruške svoje miluje
i svagda kaže: "Staruška, baš tako.".

On i suze lije nad dobrodušnošću
braneći ljudsku slobodu
i proklinje nečovječnost
ljudsku prokletu sudbu
potom s dušom svojom krasnom
ne savlađujući se
on staje ljubit' ljubavnom strasti
sve blijede djevojke,
a kada je sazreo od dobi
počinje pisati
o stradanjima naroda i ljudi
pamteći datume i ćudi.

Potom družina je smijenila ljubav
on je postao umoran drugar
i prihvatio je službu i posao
sa velikom strasti,
a onda se oženio
svojom susjedom
i dobio dvoje djece
koje svako jutro vodi u školu
i dugo je tako živio
slavan ovjenčan dobrotom
sa spoznajom da vrijeme
tisučljećima ništa promijenilo nije.


2011.

https://www.magicus.info/alternativci-i-korisnici/predstavite-sebe-i-svoj-rad/covjek-12


15:59 | Komentari (2) | Print | ^ |

četvrtak, 07.12.2017.

TKO NAD NEBOM TVOJIM SADA STOJI?


Image and video hosting by TinyPic

Na Istoku moćnom jutarnja je svjetlost preobilna
kao božanske Istine iskra
tako da mogu jasno spoznati i razlučiti
tko nad Nebom tvojim sada vlada,
je li muževljeva navada blaga
ili plam ljubavnika mlada,
koji vidi samo pjega lice bijelo
što se pod sferom nevino smije,
dok žarko Sunce veliko u zenit stiže
da su sve ljubavnika sjene
kratke i kao male datule meke.

Tko, dakle, nad Nebom tvojim sada stoji,
je li nada što ljubavnike svlada
ili tvoja Duša bezutješna,
kojoj pomoći nikako ne mogu,
jer je i u mene dan kao datulja kratak,
da posred mojih grudi bol ljuta kruli
i sve je od velika, prevelika jada.

Tko nad Nebom tvojim sada stoji,
je li silna zvijezda
što cijelim Nebom danju vlada
kao vrući oganj smjeli,
a noću je Luna svijetla smijeni
kao vladara luda
što božanski zakon kao korov shvaća
ili je opet tvoja Duša bezutješna,
da i ja onda sav svijet bijeli
za sobom vučem
kao tamni hrđavi lanac
što se niz moje hlače suče
i rane bolne za moje gležnjeve veže,
jer ja od slobode te svijetle
vidim danas samo tvoje male, nježne pjege.



09:37 | Komentari (8) | Print | ^ |

ponedjeljak, 04.12.2017.

BOŽIĆNO DRVCE


Image and video hosting by TinyPic


Zahvalan sam ti, Maja,
na ovako lijepom
božićnom drvcu
u prosincu hladnom
kada smo letjeli
i kada smo umirali
kada se svjetla grada u noći
čine kao svjetlosti tvoga drvca,
Bože moj,
zvijezda na njegovom vrhu
još jednom pjesmom sahranih ljubav davnu
i opet sam onemoć'o u prosincu hladnom
ja, bijednik, što skuc'o je solad
koji nije pošteđen prostog glasa
baš kao odraz božićnog svjetla,
gorak sladkor i slad
kao svijetli žuti ukras
tvoga božićnog drvca.

Daleko je sada naše nježno,
naše smjerno,
naše blagotvorno,
sve dalje i dalje
pale se svijeće
za naš kraj,
za našu ljubav
i sada nam je pod suncem spavat'
noći prostirat'
pod suncem letjet'
noćima ljubovat'
i trgne se glas govora pustog,
Bože moj,
umjesto o svjetlosti božićna drvca
govori tiho
o patnji pod zvijezdama.


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=72436


20:39 | Komentari (3) | Print | ^ |

nedjelja, 03.12.2017.

TKO TE BUDI RANIM JUTROM?



slika: digital artist

ranim jutrom
budi te muž
pa te bude djeca
koja idu u školu

ranim jutrom
budi te sat
kojeg si navila prethodne noći
pa te budi televizija
pa te ranim jutrom
budi radio

a mene je pri Kuležima
budio djetlić
tup, tup, tup, tup
pa opet
tup, tup, tup
kroz šumski muk
odzvanjao je
djetlićev kljun
o hrastovo deblo
tup, tup, tup


https://www.magicus.info/alternativci-i-korisnici/predstavite-sebe-i-svoj-rad/tko-te-budi-ranim-jutrom


14:12 | Komentari (2) | Print | ^ |

subota, 02.12.2017.

PRIJATELJ


Image and video hosting by TinyPic
slika: digital artist

Strah me je
što može biti moja sudbina,
zato mi oprosti,
govorim ti kao prijatelj,
jer mi je stalo do Tebe.

Ne bih nikako htio,
da sudbinu gorku
dijelimo na pola
kao da je ona moja
isto što i tvoja,
zato mi oprosti,
jer između jarosti gorske
i tvoga mara
velika je razlika
kao razlika između
neba i vala,
zato mi oprosti
što sam te možda i nehotice
izložio pakosti.


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=63940


09:27 | Komentari (2) | Print | ^ |

četvrtak, 30.11.2017.

MOLITVA I.


Image and video hosting by TinyPic
slika: digital artist

Evo, Bože, na koljena Ti padam
i pred Tvojom sklanjam se slobodom,
pred Tvojim likom suze svoje ronim,
podari mi smis'o za istinom dubokom.

Vjeru moju i um mi osnaži,
učini me jakim,
do bola jakim i smjelim,
srce moje hrabrošću okrijepi.

Spoznajem svoga Boga i zato,
vjeruj očima, da još ljubav tražim
i moju pobjedu Ti sada osnaži,
povjeruj, da je u mome srcu ljubav živa.

Sjeti se, kako bijaše mračna
noć što za ljude posta' beskonačna,
sjeti se i mene, kome plamte želje
kako stupam u dvorce zapaljene.

I krvlju obliven, da pokolj raspiri
među mojom samrtnom braćom,
čuj sada glas pobjednika
i krik nagih umornih gorućih tijela!

Kada mučen i uslijed vatrena ždrijela
vidim Kronida kojega užas koči,
evo, kako me mami sreća
i kako blijeda ludost dođe pred moje oči.

Lud sam, sva je moja mis'o rastočena,
krvav sam od boja nametnuta
i moje srce ispaćeno
luta sada svijetom iz grudi oduzeto.

Moju vjeru ti osnaži,
učini me jakim
do boli jakim i smjelim,
srce moje hrabrošću okrijepi.


http://prokleta-od-daljina.blog.hr/2016/02/1632005729/poruka.html


10:43 | Komentari (5) | Print | ^ |

ponedjeljak, 27.11.2017.

PROŠLA JE KROZ CIJELI MOJ ŽIVOT



slika: digital artist

prošla je kroz cijeli moj život
i ja sam dijelio sa njom
svaki dijelić svoga sjećanja
na svoj Grad,
na svoje prijatelje,
na svoje roditelje,
na svoju nonu,
na svog djeda,
i još koješta,
ali doživjeh jadan,
da nikakvog respekta ne pokaza
prema mojim događajima,
nego se samo tiho iskulja
iz mojih sanja
kao prepredeni kradljivac para


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=66744


16:25 | Komentari (7) | Print | ^ |

subota, 25.11.2017.

TRI GENTLEMANA


objavljeno na portalu Magicus, 7.6.2011.

Image and video hosting by TinyPic

Ove tri male pjesme nastale su nedavno u Adelaideu, a potaknute su tragičnom smrću moga britanskoga prijatelja Kima.

On je, naime, bio moj susjed pa onda bio je dugogodišnji robijaš zbog zloupotrebe droga, a na koncu je i sam okončao zbog drug overdose, doista jedna jako tragična sudbina, a bio je neobično drag čovjek, tako su nastale neke moje pjesme a medu njime i ove :



Tri gentlemana

Još uvijek trebam učiti
mada se čini da sam pozne dobi,
ali kada ugledah tri gentleman,
shvatih,
da sve udarce života
i sudbine gorke
treba stoički dočekati
i izdržati,
zato, izdrži do Sudnjeg dana,
jer je to nama
kao zadatak



Kim

Kim, dušo moja,
kako za tobom ja patim
da je svaka moja koska
kao kamen teška
i od stopala bosa,
ostade svijetli trag
kako patim
to znaju samo smrtni bogovi---

Kim, dušo moja,
tako sve ostade prazno
i čitav moj san
potraje kao
oka treptaj
Kim, dušo moja...



Ne valja da ljudi budu sami

Istina je
ne valja da ljudi budu sami
reče mi jedared Faruk
pa me jos zapita:
"a kakav krevet imaš?",
a ja mu odgovorim
"Imam samački krevet",
a to nikako ne valja,
jer istina je
ne valja da ljudi budu sami...


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=63759t


17:57 | Komentari (4) | Print | ^ |

utorak, 21.11.2017.

MOJEM PRIJATELJU


Image and video hosting by TinyPic
slika: digital artist

htio bih ti reći,
da nema kraja ovoj samoći
prekomjernoj mojoj boli,
da dušu svoju odbacih
bez dubokih riječi,
htio bih ti još preko toga reći,
da noću usnuh
zdenac vode sa tvojih ruku
utvare strašne ne dadoše mi san
i dijete ojađeno uz plač
zorom moje tijelo okupato znojem,
drhti kao vlati trave uzgibane povjetarcem

što hoćeš znati,
da volim djevojke
što noć im je jedina druga
njihova jedina istinska ljubav
njihov jedini dah,
da noć je kao blagoslovljen dan

ti, moj prijatelju,
ti, malčik, moj sa Istoka,
ti, moj mali si heroj
krepka snago
željo moja, neprežaljena
srce moje neljubljeno,
sunce moje neogrijano

nebesa ova svjedoci su teški
sudbe čovječje
neizmjerne ljudske bijede
i nježnu dušu moju
zaboli tijek povijesne mijene

'tiha je večer',
kazah drugu
život je kao put kratak
kamenjar uz čičak dosadan
svijeća na oltaru,
koja dogori za dana
i nada tihe tišine bezvremene,
a miris tvoj kandilo
cijelog mojeg svijeta
zvijezda što u noći polagano gasne


pjesma iz moje zbirke poezije "Bijela golubica"

http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php

http://www.webstilus.net/content/view/29128/128/

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=117850


12:31 | Komentari (6) | Print | ^ |

subota, 18.11.2017.

OKOVANO VRIJEME


Image and video hosting by TinyPic

sumorna jesen je bila
jaki vjetar i jaka kiša
baš neko gorko vrijeme
ćutjeh oštro kao čudo neko
jer skriveni iza zida kamena
skriveni smo i od vjetra snažna
propast svugdje
i destrukcija sama
i svake noći tada tjeskobu osjećah
i potop i beznađe prekri lica naša
i poput oblaka gustih i tamnih
zakri gola tijela vlažna
i valjasmo se u kaljuži
krvi nejači naše
i prasmo ruke do lakata
vjerujući da spiramo
svu krivnju svijeta sjajna

sumorna jesen
baš neko trpko vrijeme
kao vino trpko i tamno
duša se moja stala njihati kao klatno
na nebeskoj velikoj uri
koja svakim novim trenom
broji nove naše smrti
uputih se nekamo
niti sam ne znadoh gdje
i kao da Kairos cilj mi odredi
i ja sjedoh pored nje

vrijeme...
što je vrijeme nego trenutak vječnosti
u kojem se broje sve naše prolaznosti
vrijeme sa kojim se niti smrtni bozi ne bore
vrijeme i oči njene snene
snom su teškim sudbe prekrivene
teški danci pod još teže koprene
san je bremenite živote okov'o
snovima teškim mi smo uspavani
teško se diše pod ovom dobrotom
nikada ne vidjeh oči tako tužne
i ja kažem sada
sve bih zvijezde sa neba skin'o
i jednu po jednu u njene zjene svio
vrijeme, oče Kronoide naš
ti vladaru nad vladarima prvi
s vremenom se niti smrtni bozi ne bore

vrijeme...
što je vrijeme nego vječnost mjere
što zaborav naš kao kudelju prede


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=71128


21:13 | Komentari (4) | Print | ^ |

četvrtak, 16.11.2017.

VAL



slika: digital artist

val za valom:

sunce

sjena od sunca

kao tama i svjetlost

crvena školjka

pijesak

i tvoje stope na lažini

u vječnom poretku

rađanja, života i smrti




http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php


18:06 | Komentari (1) | Print | ^ |

utorak, 14.11.2017.

DEEP GREEN



slika: digital artist

Razmišljam o tvojim očima, Sonja,
quale sono tue occhi Sonja?

Deep green!

...i moj je otac imao zelene oči
ali to nije dovoljan razlog,
da ih volim
sada kad njega nema,
sada kad nikoga nema,
nego je dan kao pjena morskog vala
što raste na Ponti,
a onda nestane u šupljinama žala.




http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php


15:07 | Komentari (1) | Print | ^ |

petak, 10.11.2017.

NJENI TRAGOVI



slika: digital artist

danas sam usisavao po kući

i dok sam spremao usisivač

otkrio sam jedan dolar

svega jedan dolar

i odmah sam znao

da je riječ o njenim tragovima

svega jedan dolar

zbog kojeg sam silno bogat




http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php


10:19 | Komentari (3) | Print | ^ |

ponedjeljak, 30.10.2017.

TITUS LUCRETIUS CARUS



slika: Nenad Grbac


Prvi prijevod djela Titusa Carusa De rerum natura ili O prirodi na hrvatski jezik objavljen je 1938. godine u prijevodu i tumačenjima MarkaTepeša i otada Hrvati imaju svoj prijevod koji je po svim faktorima jedini do sada najkompletniji prijevod Carusa na hrvatski jezik. Zapadni kulturni narodi prijevode ovoga djela imali su relativno rano. Talijani, Francuzi, Nijemci, Englezi kod kojih se Carus čita i naučava već u srednjim školama, dakle imaju taj prijevod još od davnih dana. Međutim je kod Slavenskih naroda drugačije i mogli bismo reći da kod njih nema adekvatnog prijevoda do možda početka dvadesetog stoljeća. Pored svega ostaloga taj slučaj sa Carusom, ali i sa mnogim drugim piscima i filozofima jeste razlogom znatnoga zaostajanja ovih naroda u prosvjetnome, kulturnome i edukativnom smisludakle nam biva ponešto jasnija ta tendencija osiromašivanja kulturnoga i duhovnoga napretka u Slavena.

Želeći da sazna kakovo je stanje u tome pogledu kod Slavena, navedeni prevoditelj Marko Tepeš obratio se 1934. godine pismom na slavenske akademije i to rusku, poljsku, češku i bugarsku sa kojima smo mi tradicionalno bili u jako finim odnosima s molbom da mu jave imaju li na svome jeziku prijevod Lukrecijeva djela i to od koga, kada i gdje je izdan. Prema ovim podacima u Bugara prijevod toga pjesnika u cijelosti do tih kasnih tridesetih godina dvadesetoga stoljeća nije postojao, Poljaci su imali prijevode Lukrecija od A. Krokiewicza iz 1924. godine, ali uglavnom u prozi, a ne u stihu, Česi do tih godina nisu imali ništa osim nekoliko odlomaka iz I,II i nešto iz III pjevanja, svega 436 stihova što ih je preveo Jošef Kolar, a tiskani su u jednom srednjoškolskom izvještaju za godinu 32/33, Rusi ga imaju u više izdanja: prvo jako loše iz godine 1876. u prozi od Klevanova, drugo iz godine 1904. i treće iz 1914. od Račinskog u Moskvi. Oba su ova izdanja bila razgrabljena tako da se dugo Lukrecije nije mogao dobiti u knjižarama.

Četvrto izdanje uslijedilo je 1934godine a izdala ga je Ruska Akademija u prijevodu Petrovskoga, a danas je stanje stvari takvo da nije moguća gotovo nikakova filozofska naobrazba bez poznavanja djela ovoga rimskoga pjesnika.Hrvatski prevodilac i tumač djela De rerumnatura imao je ispred sebe dakle jako zahtjevnu zadaću i to u htijenju svome osobnome kao i nekolicine njegovih kolega da niti hrvatski narod ne bi smio zaostajati za drugim kulturnim narodima u prijevodu Lukrecija pa je prionuo uz rad i nakon punih sedam godina prijevod je ugledao svjetlost dana kako rekosmo 1938. godine u izdanju Tipografije u Zagrebu. Isto tako od tada je moguće ovu knjigu pronaći i u biblioteci psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu kao jedno poučno štivo koje je nadahnjivalo pacijente ove bolnice i to možda generacijama. Jedan takav primjerak ima autor ovih redaka. Međutim valja nam reći, da niti neki drugi jako važni poslovi također nisu bili dovršeni, iako je Hrvatska Akademija imala dužnosti u tom pogledu, neki takoreći domaći poslovi koji su svakako bili preči, nego što je prijevod Titusa Lucretiusa Carusa. Svakako jee istina da je prijevod o kojem je riječ važan sa stajališta znanstvene spoznaje i opće ne duhovne svijesti naroda, ali također je pred našu Akademiju tih godina, a također se čini i danas od velike važnosti bio i posao sakupljanja dokumenata naše duševne kulture i kulture naših naroda kod kojih nalazimo također ne mnoge analogije i znakove i sporadične izraze kao i kod starih europskih filozofa. Unašoj narodnoj poeziji, pričama, pripovijetkama, basnama, doskočicama, zagonetkama, poslovicama i sentecijama može se naći bez ikakve natege posve analognih primjera s ovim gore navedenima – što je i inače posve razumljivo kada imamo na umu, da je komparativna literarna povijest Ietnografija otkrila neke temeljne analognosti u tvorevinama fantazije i intelekta gotovo u svih, a posebno tzv. indoeuropskih narodnih skupina. Stari istok pokazuje analognih crta u tome pogledu sa produktima narodnog duha u Jjužnih Slavena bez obzira na one momente za koje se uzima da su iz orijentalnog blaga u naše narodno presađeni.

Koliko puta nalazimo u toj našoj narodnoj poeziji raznih pričanja o tome kako se nešto zarodilo, kako je nešto nastalo, postalo, mijenjalo se kroz vrijeme ili se pretvaralo. Nalazimo tu pričanja o postanku svijeta i raznih prirodnih pojava i u umjetnoj poeziji nalazimo tragova i spomenika te narodne filozofije. U Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića pripovijeda se kako prosti ribari u čamcu raspravljaju o kosmološkim pitanjima, u Nodilovoj Vjeri Vidovoj našlo bi se analognih momenata s mitologijom antičkih i ostalih naroda, a sve u ovome smjeru. Zbog toga nam je kazati, da bogat dosadašnji pribrani materijal naročito u izdanjima naših akademija nije u vanjskome kao niti u unutrasnjemu pogledu toliko upotpunjen i povezan, da bi se bez velike muke mogao s ovoga našega gledišta koristiti za studije naše nacionalne duše i to upravo u smjeru njenih filozofijskih dispozicija. Kraj nedostatne građe i nepripravljene sinteze počekat će posvemu sudeći ovakvi zadaci još neko vrijeme na svoje obrađivače.

Lukrecije Carus rodio se kako neki kažu u Rimu, dok drugi sudeći prema nadgrobnim napisima izvode, da je to ime keltskog porijekla. Dakle, Lukrecije ne bi bio direktno Romanskog porijekla, jer je keltski element u to vrijeme bio svojstven Ilirskim provincijama. Poznato je da su Kelti našseljavali Balkan za mnoga stoljeća u svojim migracijaiama prema Europi. Tako je po svemu sudeći Lukrecije porijeklom iz Ilirskih provincija kao najbližih Rimu dakle nije izvorno Romanom, jer je poznato da keltski element nikada nije naseljavao Apenine. Niti godina njegovog rođenja nije nam točno poznata. Prema Jeronimovoj Kronici Lukrecije se rodio 94.te, a umro 50-.te godine prije Krista. Vjerojatniji je u učenom svijetu podatak što ga iznosi Donat koji tvrdi, da je Vergilije obukao mušku togu istoga onoga dana kada je Lukrecije umro, a to je bilo za drugog konzulata Pompeja i Krasa 55.-te godine. Prema Jeronimu, Lukrecije je umro u 44.-toj godini života: prema tome, se rodio 99. odnosno 98. godine prije Krista. Kao što vidimo, on jeumro prilično mlad. Da pjesnik radi nagle smrti nije završio niti dotjerao svojeg djela, pokazuje najbolje konac šestog pjevanja kao i mnogi drugi dijelovi u čitavoj pjesmi koju je on posvetio državniku Gaju Memiju Gemelu. Njemu Lukrecije govori kroz čitavu pjesmu kao u dijalogu tumačeći tako svoju nauku. Niti se inače nešto pouzdano o njemu zna, bolje rečeno malo toga je poznato iz njegovog života i rada. Također, ništa se ne zna niti o njegovoj obitelji, niti o njegovom zvanju i položaju kao niti o njegovoj životnoj sudbini. O svemu tome može se tek nekako nagađati vjerujući da smo zadovoljili načelo približnosti. Jedini spomenik Lukrecijeva književnog rada i života svakako je njegova didaktičko –filozofska pjesma De rerum natura, O naravi stvari prevedeno doslovno ili O prirodi u šest pjevanja spjevana u heksametru. Osnovna njegova zamisao je dana jednom mjestu u formi pjesme iznese nauku filozofa Epikura kojemo tkrivanje prirode i njenih zakona kao i tumačenjem pojava u prirodi pomaže kao i mnogim drugim ljudima vlastitom oslobođenju od što smetaju unutrašnjem miru i sreći. Ova nauka o kojoj govori Lukrecije ima zapravo zadaću da oslobodi čovjeka od straha pred bogovima i pred smrću, ona dovodi čovjeka do duševne smirenosti u čemu se i sastoji najveće dobro:


“Njega ne zastraši priča o bozima
niti strijela, niti gromova tutanj što prijeti,
nego mu sve to podiže više i više
još srčanost duha
te prvi zatvorena zaželje
otvoriti prirode vrata.”

(I, 74-75)

Po ovim svojim intencijama Lukrecije neobično podsjeća na Hrvata Hektorovića i to bez obzira da se sada pitamo jesu li utjecaji išli od Lukrecija prema Hektoroviću ili je pak riječ o jednoj jedinstvenoj metafizičkoj osnovi i fantazijskoj slici naroda o kojima se ovdje kao govori, a koja je podjednako primjerena i jednome i drugome piscu, jer i u jednoga i drugoga Zemlja je shvaćena “velikom mati bogova” kao kod Lukrecija, a kod Hektorovića kao “mater našu ovu po kojoj se hodi” kao što je opis porijekla rijeka Ii potoka kod Hektorovića neobično sličan Lukrecijusovim zapisima o vodi u petom pjevanju od stihova 260. do 275. gdje raspravlja o četiri do tada poznata prirodna elementa od kojih je sve sastavljeno.

Međutim, bez obzira na sve ove relacije i bez obzira je li riječ o jedinstvenosti predmeta narodne fantazije ili pak o utjecajima, ostaje za primijetiti da se mnoga kosmološka pitanja oblikuju na naravan način u okvirima narodne duševnosti i njenih filozofskih dispozicija. Vrijednost Lukrecija nije u tome, da je ovdje uspostavljena jedna oštra kritika religije iz čega bi proizilazilo uvjerenje kako je čovječanstvo stenjalo pod teškim jarmom religije koja mu je zadavala samo strah i trepet, a da je onda Epikur iskazao ljudsko duševno zrenje koje je samo povećalo snagu ljudskog duha i promotrivši čitav univerzum došao do spoznaje kako je svakoj sili ograničena moć, a čovjeka izjednačio sa bogovima:


“Stoga religija leži
pod nogama gažena otad,
dok nas, naprotiv, trijumf
izjednačuje sa nebom.”

(I, 78,79)

Nije u tome vrijednost ovoga osnovnog ametafizičkoga stava. Osnovnu vrijednost iskazao je Lukrecije na samom početku pjesme Zazivanjem Venere, jer nam još samo ljubav osta u našim htijenjima spoznaje prirode i svijeta:


“Dirneš ti svakome grudi
i nježnu usađujuć' i ljubav činiš
da požudno svaki rod se razmnožava svijetom.

Kad već jedna ti si
što upravljaš prirodom ovom
i kada ništa bez tebe se ne rađa,
ovo na svjetlo
nit' može išta bez tebe,
da nastaje radosno, ljupko
Tebe ja u pomoć zovem,
da upraviš ovu mi pjesmu…”

( I, 20-25)

Mislim, da se često previđa upravo ovaj momenat o kojemu je riječ pa se vrlo često Lukrecije kao i svi epikurejci poimaju protivnicima religije. Međutim kao što se već na prvi pogled može vidjeti to nije posve točno. Možemo dakle slobodno reći da se nakon začetnika rimske epike Enija i Nevija Lukrecije uzdigao do kulminacije rimske i uopće svjetske didaktičke epike. Mogli bismo isto tako reći da su kasniji stvaraoci didaktičkog epa samo njegovi epigoni. On piše o snazi čovjeka, o titanskom djelu čovjeka i ova teška filozofska građa zaodjenuta je jako lijepom i finom pjesničkom formom koja otkriva veliki pjesnički talenat koji potiče toplim prizvukom osobnoga uvjerenja u ispravnost znanosti, u jakost ljudskog uma , u moć i snagu znanosti uopće. Pjesnik stalno i neprestano naglašava da se samo spoznajom prirode i prirodnih fenomena, spoznajom njenih zakona koji u prirodi vladaju može čovječanstvo osloboditi od straha pred bogovima, a to jeste bila najveća zadaća njegova učitelja Epikura. Ovom svojom pjesmom za koju se nikako ne može reći da je spjevana per intervallainsaniae, dakle, u prekidima ludila kako to neki još i danas pokušavaju samodopadno dokazati postaje Lukrecije začetnik i otac modernizma. Zato i jeste istina da je Lukrecije od svih starih antičkih filozofa najbliži modernome svijetu.





http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php


12:43 | Komentari (1) | Print | ^ |

petak, 27.10.2017.

ALBATROSS


Image and video hosting by TinyPic

Albatross metaforički u nautici znači psihološku žalost, koja se osjeća kao veliko stradanje.

To je jedna aluzija na poemu Samuela Taylora Coleridgea ''The Rime of the Ancient mariner'' iz 1798. godine.

U poemi albatrosi su pratili brod, a biti praćen albatrosima među pomorcima, općenito se uzima kao povoljan znak.

Međutim, jedan mornar je ubio albatrosa nategnutim lukom i strelicom, koji je čin među posadom bio shvaćen kao akt što će dovesti do stradanja broda.

Kako bi ga kaznili, njegovi drugovi natjerali su ga, da mrtvog albatrosa zaveže sebi oko vrata i da ga tako stalno nosi tako dugo, dok svi ne budu izloženi pogibelji kako se i dogodilo.

Od tada se među pomorcima uzima, da je albatros znak dobre i loše sreće i kao metafora za žalost, koju nosi.


ljubav prema albatrosu
bijaše neprocjenjivo zadovoljstvo
stavi zajedno more duboko i ovo nebo
ništa ne može izmjeriti
kolika je to čežnja za slobodom
velika bijela ptica crnih krila
koja kao gospar štap ima
gega se čas na jednu
čas na drugu stranu
iako je nespretna na palubi broda
nebo je njeno nedokučiva visina
na tisuće milja
ona je neumorna ptica
kao veličanstven san mornara
koji ženu i topli kutak sanja
i svaka druga koju vidim
kao presječena prokleta sudba
svaki novi dan koji dolazi
kao sve veća i veća nedohvatljiva iluzija


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=69851


09:59 | Komentari (4) | Print | ^ |

utorak, 24.10.2017.

PITANJA



slika: digital artist


Htio sam te pitati o “zvijezdi”
o Gupčevoj zvijezdi,
htio sam te pitati o Bogu
i ova pitanja moja
pitanja su isključivo
iz nutrine moga žića:
gdje zatičem u sebi
ideju beskonačnog bića,
da bih mogao reći,
da su ljudi zbilja misleća?

Htio sam te pitati o konačnosti
i svojoj nesavršenosti
o svojoj dobrodušnosti
i jesam li ja uzrok
nečega savršenoga,
jer se meni čini da oboje
zahtijeva zbiljski bitak
koji je savršen i beskonačan
istinski beskonačno biće
koje je beskonačno Božje žiće.

Ako se varam, pitaš sada
što ukoliko ljudska moć
ničim nije ograničena,
a tvoja te sloboda
na strašan grijeh tjera
pitam te: što onda
i nije li neki genius malignus
onaj koji me vara
i kakav je Bog onda
kada prijetvorno stvara?

Pitam te, da mi kažeš
što kada bi Bog bio
kakav prevarni duh,
onda ne bih bio najsavršenije biće,
nego bitak slab i jadan
kao kakav mali vrag,
a biće Ovo je isto
što i Istina i Dobrota,
a što, ako se opet varam?

Ako se varam, onda postojim,
jer onaj koji ne postoji,
taj se ne može varati
i tako postoji grešna duša
kojoj su potrebni
unutrašnji svjedoci,
ali i tužitelji i suci,
jer je lako podnijeti
zemaljsku pravdu čistu,
a kako je tek nebesku
ljubav bistro?




http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php


18:11 | Komentari (1) | Print | ^ |

nedjelja, 22.10.2017.

MJERA



Image and video hosting by TinyPic

Sve ima svoju mjeru:
mjera je na vagi
mjera je pravde
mjera je istine
mjera je u poretku stvari u Kozmosu
mjera je ljubavi
mjera je dobrote
mjera je u pravilnim otkucajima zidnog sata
mjera je vremena
mjera je čovjeka i njegovih djela
mjera je ljudskih nedjela
mjera je grijeha
mjera je patnje
mjera je nade
mjera je vjere...
sve je mjera.

I vrijeme vječno teče,
a mi mjerimo konto
što na kraju ostaje.

Je li život sačinio
ljudsko biće ili nešto drugo,
što nema svoje žiće?


20:23 | Komentari (8) | Print | ^ |

petak, 20.10.2017.

MOJA JEDINA LJUBAVI



slika: digital artist

ja ću ispjevati pjesmu punu usamljenosti
i sa proljećem isplesti vijenac od tratinčica
za glavicu tvoju bistru
ako će te to učini sretnom

ja ću ispeći kolač od jabuka
i princes-krafne posuti bijelim šećerom
za tvoj posao tako uspješan
ako će te to učiniti sretnom

ja ću svoju tugu zadržati za sebe
i sakriti svoje suze i izdržati bol
za tvoj današnji trud
ako će te to učiniti sretnom

ja ću u Crkvi zapaliti svijeće
i pomoliti se smjerno kako to hoće Bog
za ljubav svojih roditelja
ako će te to učiniti sretnom

ja ću kupiti kantu bijele boje
i obojati naš maleni topli dom
za strpljenje tvoje i pažnju
ako će te to učiniti sretnom

ja ću skinuti sve zvijezde sa neba
i od svijetle Venere ukrasiti naš svod
za tvoju smjernu nježnost
ako će te to učiniti sretnom

i od Sunca učinit ću vječnu malu iskru
koja će plamtjeti na dlanu tvom
za tvoju ljubav požrtvovnu
ako će te to učiniti sretnom
jer sva tvoja sreća je i moja nada
i onoga dana kada ostaneš sama i umorna
ja ću doći na krilima bijelog anđela
i odvesti te kući u nebeski sjaj
moje srce bit će sa tobom
i zajedno vidjet ćemo života kraj
moja jedina ljubavi




http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=69392


13:39 | Komentari (3) | Print | ^ |

subota, 07.10.2017.

NOĆ SA TOBOM


Image and video hosting by TinyPic

Možda bih mogao napisati pjesmu
o ženi koju ljubim
i pred samu smrt što se hrpi mnogo,
da mi je samo provesti jednu noć sa tobom

Ja bih za tu večer
skinuo sve nebeske zvijezde
i muzikom ukrasio tvoje oči,
a na grudi stavio mekan
ruža buket.

Muzika je to važna,
jer pobjednika čini snažna
muzikom, kojom pobijedio je smrt kužnu,
a od Tebe napravio ikonu muklu.

Jer muzikom pobijedih smrt
i novi život sada slavim
i sa tobom mamuran sam u glavi,
a bit će tragedija
ukoliko te baš nešto drugo mami.

Da mi je napisati pjesmu
o ženi koju ljubim
i pred samu smrt neminovnu,
da mi je samo provesti
jednu noć sa tobom.

Evo ti nanule,
jer bi ti bila tu noć moja
i ljubav moja bila bi pouzdan znak,
da mi je onda lagano 'mrijet
od ljubavi te
zbog koje me duboko grudi bole,
a srce kao da skače,
jer bi te noći
bila moje malo mače.


http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=63679


17:43 | Komentari (5) | Print | ^ |

subota, 30.09.2017.

"KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA" - DR ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ, cijela knjiga

KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA - DR ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ by Jadranka Varga on Scribd


12:40 | Komentari (2) | Print | ^ |

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se