Pogled unazad

nedjelja, 16.12.2012.

Edward Schillebeeckx OP.

Edward Schillebeeckx podrijetlom je Flamanac. Rođen je 1914. u Antvverpenu kao šesto od četrnaestero djece.


Edward Schillebeeckx teolog dominikanac

Kao dvadesetogodišnjak stupio je u novicijat flamanske provincije Reda. O svojim motivacijama govorio je prije nekoliko godina u jednom dužem intervjuu. Na pitanje o privlačivosti i fasciniranosti Dominika Guzmana odgovorio je: "Intelektualno u kombinaciji s univerzalnim i harmoničnim. Bio sam dirnut ravnotežom religioznog s jedne, ljudskog i svjetovnog s druge strane (...). Kod dominikanaca se radi o prioritetu milosti i "pustiti da Bog - bude Bog" (Intervievv, 21).

Nakon svoje obvezne temeljne filozofsko-teološke izobrazbe i nakon svećeničkog ređenja (1941.), studirao je u Parizu biblijsku i patrističku teologiju, kao i filozofiju. U Le Saulchoir susreo je mladi Flamanac svojeg oko 20 godina starijeg, subrata M. D. Chenua. Schillebeeckx priznaje: "On je možda čovjek koji je najviše nadahnuo moju teološku misao i život (...). Za mene je on bio utjelovljenje dominikanskog ideala, kako sam ga i ja htio doživjeti" (Intervievv, 32).

Njegova je teologija bila nešto živo. Ona nije ponavljala stare formulacije, već je u svjetlu vječnih istina htjela osvijetliti i rješavati suvremene probleme. To je mladoga Flamanca očaralo. On je do tada želio da bi s De Petterom mogao surađivati na filozofskom istraživanju, a sad je otkrio svoj pravi poziv: ne biti filozof, već teolog. Nije on jedini slučaj takve vrste. Ima ih mnogo.

Sa svojom dovršenom doktorskom tezom u džepu vratio se Schillebeeckx u Belgiju. Uz nastavnu djelatnost na vlastitoj Visokoj školi Reda u Lovvenu preuzeo je službu učitelja studenata. Kao takav, trudio se da na mladu braću prenese nešto od svojeduhovnosti sakrivenog Boga: "Ne govoriti o Bogu i Crkvi, nego jednostavno biti tu: u nadi da ljudi kroz tvoje kršćansko prakticiranje života naslute nešto o dubljem otajstvu" (Intervievv, 31)

G. 1946. Schillebeeckx se, obogaćen znanjem, susretima i iskustvom, vratio u Louvain te nastavio poučavanjem dogmatike. Ta predavanja postala su temelj za njegovu doktorsku tezu, koju će g. 1951. braniti u Le Saulchoiru. Ona glasi: Sakramentalna ekonomija spasenja. Objektivna struktura i subjektivno sudjelovanje. Brzo nakon toga ugledala je svjetlo njegova prva knjiga na holandskom jeziku Sakramentalna ekonomija spasenja.

Schillebeeckx je u čovjeku Isusu iz Nazareta iskusio oslobađajm U moć Božju - usred svijeta. On pripovijeda: "Tada je bilo (...) studenata koji su željeli postati svećenici - radnici. Odgovorio sam im: dobro, ali ja ću poći s vama kao teolog da tu praksu teološki slijedim. Kada danas o tome razmišljam - bilo je to pedesetih godina - tada smo nesvjesno eksperimentirali s modelom koji je kasnije bio dalje razrađen u teologiji oslobođanja. Praksa ima prednost. Teologija je drugi korak. U refleksiji se želi vidjeti koliko je životna praksa sa stanovišta vjere ispravna. (...) Jedan od mojih studenata je, uostalom, kao dominikanac još uvijek vozač tramvaja. On je pomalo mistik, ali s vozačkom kapom na glavi" (Inln view, 35 f).

Između 1957. i 1982. Schillebeeckx je na teologiji Katoličku sveučilišta u nizozemskom Nijmegenu bio profesor dogmatika i povijesti teologije. U uvodnom nagovoru obradio je temu U potrazi za živim Bogom. Tu obrađuje mnogima omiljenu temu nove slike o Bogu u sekulariziranom svijetu, gdje se Božja prisutnost očituje u formi odsutnosti.


Edward Schillebeeckx teolog dominikanac

Na Drugom vatikanskom saboru sudjelovao i kao neslužbeni savjetnik nizozemskih biskupa. Njegova je zasluga, barem indirektno, bitan doprinos za otvaranje Crkvu današnjem svijetu.

Teološka biografija Schillebeechxa je i jedna povijest puna i konflikata. Po prvi put optužen od vatikanske Kongregacije za vjeru morao se braniti 1968. Predmet ispitivanja bili su, prija svega, njegovo poimanje objave i shvaćanje euharistije, koje tobože nije bilo u skladu s tradicijom Crkve.

Ovaj su sukob mogli brzo okončati uz odgovarajuću pomoć njegovog kolege Karla Rahnera SJ, ali je 1976. ponovno obnovljen službeni istražni postupak. Predsjedatelj rimske Kongregacije za nauk vjere, kardinal Šeper, vodio je postupak - koji je trajao preko pet godina. Povod zato bilo je djelo "Isus. Povijest jednog života", koje je objavljeno 1974. na gotovo 700 stranica.

U središtu rasprave bila su ovaj put dogmatska pitanja. Predmet rasprave bio je također i Schillerov hermeneutički princip koji je bio osnova njegovih istraživanja. Odnos između danas i jučer, između aktualnih iskustva i tradicionalnog nauka, bio je i jest za Schillebeeckxa dijalektički. Sadašnjost i prošlost dodiruju se za njega tek u kritičkom i pi.iktičnom dijalogu: on propagira "kreativnu vjernost" evađelju i predaji Crkve. Postupak je okončan 1980. bez konačne presude, ali i bez zaključne rehabilitacije napadnutoga.

Samo godinu dana kasnije rimska Kongregacija za vjeru je naredila ponovno ispitivanje. Kamen spoticanja je ovog puta bila Schillebeeckxova knjiga "Kerklijk ambt" (Crkvena služba). Flamsko-nizozemska Istražna komisija došla je ipak do zaključka da je po Schillebeeckxu zastupana revizija službe i crkvenih struktura i Crkve "dogmatski moguća, a pastoralno nužna."

Polazna točka u ovim Schillebeeckxovim razmišljanjima koja ih objavljena 1980., je na mnogo mjesta zamijećena kriza tradicionalne slike svećenika. U novozavjetnim tekstovima kao i u starocrkvenoj tradiciji uočava tijesnu povezanost između Crkve i apostolske zajednice, kao Isusove zajednice, stvorile su službu koja se očituje na vrlo različit način.

Ova služba "odozdo" i misli načela "podizanjem ruke" (poziv preko zajednice), prije "rukopolaganja" (posvećenja) shvaćena je kao dar Duha. Schilleebechaukx zastupa mišljenje: nema crkvene zajednice bez voditelja i voditeljskog teama! Sada u okvirima ove perspektive - to je njegovo uvjerenje - smiju krćanske zajednice eksperimentirajući svoje najbolje strukture službe. Prema tome, Schillebeeckx prati, sada već niz godina, "alternativne" eksperimente zajednica Nizozemskoj i drugdje.

Vratimo se događajima početkom 80-tih godina. Pozitivno stručnono mišljenje Istražne komisije nije polučilo željeni uspjeh. Isto tako je bez rezultata protekao 1984. u Rimu vođen razgovor između, pogođenoga ondašnjeg učitelja Reda braće propovjednika Damiana Bvrnea OP i prefekta Kongregacije nauka za vjeru, kardinala Josepha Ratzingera.

Schillebeeckx je naposljetku 1985. podastro novu verziju svoje knjige o službi. Ona nosi naslov "Kršćanski identitet i crkvena služba. Pledoaje za čovjeka u Crkvi" i želi uzeti u obzir izrečenu kritiku na prethodnu verziju, a da ipak ništa ne opozove od onoga što je rečeno u prvoj knjizi.

1982., u godini svog odlaska u mirovinu, primio je Schillebeeckx nizozemsku "Erazmovu nagradu" za naročite zasluge li promociji europske kulture. Ostale publikacije - veće i manje - pojavile su se, kao npr. njegovo treće opsežnije djelo "Mensen als vehaal van God" (Ljudi. Povijest Boga ) 1989/1990., i zbirka propovijedi i članaka pod naslovom "Evangelie vehalen" 1982. (njemački naslov: "Pričati evanđelje", 1983.).

<	prosinac, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters