nitko nije otok

prijateljice

Sliučaj prvi:
Nazovem frendicu, jer čujem nije dobro, ima već drugi put jaku urino infekciju. Ispričamo se, što ozbiljno, što sa zezancijom. Naime i ona mora na bolničke pretrage, pa ja odmah predložim da idemo zajedno, da ona ponese laptop, da će se ona naspavat i odmorit, a ja izguštat. Plan neizvediv, ali smo se malo ipak nasmijale. Ne ide ona još, ne može radi posla, ali onako usput, i iz srca, ponudi mi bilo kakvu pomoć, jel mi treba lova, ako treba.....Tako, jedan lijep razgovor dviju frendica, koji me je ipak totalno raznježio, malo je suzica kapla, jebi ga takva sam. Uvijek sam za nju znala reć da je isprogramirana, a i po profesiji je informatičar, ali da je jako dobra duša.
Slučaj drugi:
Nazove me druga frendica da me pita šta je novo, kad ću u bolnicu. Zatim mi sa stopostotnom sigurnošću navodi razloge zbog kojih sam ja dobila tu bolest. Hormonalni poremečaj je sigurno glavni razlog, zna ona, njena koža je skroz promjenjena, i proči će to meni za godinu dvije. To je bio uvod. Glavni razlog je naravno pušenje. Zatim je sljedilo predavanje o štetnosti pušenja, jedno deset minuta.Ono kao da sam trknuta,( ne volim upotrebljavat riječ debil jer mi je to struka). Udavi žena sa pameću i znanjem iz medicine, za popizdit. Onda usput padaju nekakvi dogovori da se vidimo kad stignemo, čujemo se.....Već sam hrpu puta osjetila da to nije neko prijateljstvo, nema topline, nema one prijateljske riječi.
Malo prije je to bilo, a jesam se raspizdila.