gustirna

Cvijeće sa planine

Prekopavajući po mojim foto mapama otkrivam kako se među motivima planinskih pejzaža,
skrivaju sličice raznoraznog cvijeća. Većinu tih cvjetića nisam znala imenovati, pa sam nabavila
knjige koje su mi dale odgovore na moja učestala pitanja:
"Ma kako li se zove ovaj lipi cvitak?"

Odvojila sam jednu posebnu mapu i nazvala je planinsko cviće.
Vrime je da to cviće naraste i ovdje, na mom blogu.
Moje fotografije, a naziv i opis cvijeta iz praktičnog botaničkog vodiča koje sam nabavila
na ulazu u Nacionalni park Sjeverni Velebit:

"Velebitski botanički vrt" - grupa autora /Vlatko Skorup, Sanja Kovačić, Dario Kremer, Darko Mihelj/
/tekst iznad fotografija citiran je iz ovog vodiča/

Krenimo Velebitskim stazama upoznati nekoliko primjeraka planinskog cvijeća

U Botaničkom vrtu ispod Velikog Zavižana, na 1500 m n/v



VELEBITSKA DEGENIJA, Degenia Velebitica, Brassicaceae,
/cvate od IV-VI/ - endemična i reliktna biljka osobita značaja za velebitsku i hrvatsku floru.
Cvate relativno velikim dvospolnim cvjetovima, jarkožute boje, udruženim u cvatove. Atraktivna su joj izgleda i plodovi-komuščice, jajasta oblika.
Na području sjevernog Velebita ne raste kao samonikla biljka; u novije vrijeme otkrivena je i izvan Velebita, na nižoj nadmorskoj visini u masivu Velike Kapele.



BRDSKI ŽABNJAK, Ranunculus montanus Willd., Ranunculaceae
/cvate od IV - VIII/ - naseljava mjesta gdje se dugo zadržava snijeg, sipare i planinske rudine
na vapnencima i silikatima



Nakon Botaničkog nastavili smo Premužićevom stazom

PLANINSKA SASA, Pulsatilla alpina (L.) Delarbre, Ranunculaceae
/cvate od V-VIII/ - raširena je u Alpama, Karpatima i Dinaridima. Nastanjuje pretplaninske livade i kamenite travnjake.
Raste i u vrtačma, ali samo na većoj nadmorskoj visini

Planinska sasa - pupovi


Planinska sasa - cvjetovi


TRŠĆANSKI SRČANIK, Gentiana tergestina Beck, Gentianaceae
/cvate od IV-VII/
Ove tamnoplave cvjetiće još nazivaju i ENCIAN, a to je proizišlo od njemačkog naziva iste biljke - Triester Enzian
Poznata je i po svojoj ljekovitosti.



ZIMZELENA MEDVJETKA, Arctostaphylos uva-ursi, Ericaceae,
/cvate od IV-VI/ - vazdazelena biljka visine do 50 cm. Vrčasti cvjetovi su bijeli ili ružičasti, skupljeni u vršni, viseći grozdasti cvat. Plod je kuglasta koštunica nalik na bobu, crvena, sjajna, a dozrijeva u kolovozu. Raste u grmovima i polugrmovima na nadm.visini od 1000 do 1750 m.

Poznata je i po svojoj ljekovitosti, pogotovo kod problema sa urinarnim traktom. Svi znamo za UVIN čaj.


BIJELA ŠUMARICA, Anemone nemorosa L., Ranunculaceae
/cvate od III - V/, OTROVNA
Plod je duguljasti, vunasto dlakavi oraščić s kratkim, svinutim kljunom.
Raste u mezofilnim šumama i šikarama od nizinskog do pretplaninskog područja.

Jedna usamljena


Brojnija ekipa


Na vlažnim livadama prašume Štirovače prosuli su se prelijepi žuti cvatovi



PLANINČICA, Trollius europaeus L., Ranunculaceae
/cvate od V-VI/ - OTROVNA!
Listovi čaške u planinčice su preuzeli ulogu latica za privlačenje kukaca za oprašivanje, a prave latice skrivene su unutar kugle.
Stanovnik je vlažnih gorskih livada (pokazatelj vlažnosti!) i kamenitih vrtača i dolaca.


Kod Velikog Alana naišli smo na najnježniji velebitski cvitak
VLASASTA MUŽIKA, Androsace villosa L., Primulaceae
/cvate od V-VII/ - u prirodi se pojavljuje na visinama većim od 1500 m/nv. Mužika je iznimno lijepa biljka, jako cijenjena kao uresnica za kamenjarske vrtove.



Na južnim obroncima Velebita, nad cestom prema moru, nadvisili su se žuti grozdovi
OBIČNA ZANOVIJET, Laburnum anagyroides
cvate u lipnju - OTROVNA!
Ubraja se u najotrovnije biljke ovih krajeva, U listovima, cvjetovima i sjemenkama sadrži vrlo snažne, smrtonosne alkaloide.
Unatoč tome, kao ukrasna biljka se sadi od 16.st. po evropskim parkovima. U toplijim krajevima može se naći u divljini.
Drvo obične zanovijeti je tvrdo i može se dobro polirati. Prije su se od njega izrađivali lukovi za samostrele, a danas se koristi
za izradu glazbenih instrumenata. /izvor "Drveće- vodić kroz prirodu", Eva&Wolfgang Dreyer/



U Samoborskom gorju, penjali smo se na Okić grad. Cijelim putem od pl.doma prema starom gradu,
klanjali su nam se lilasti zvončići, tako nježni, tako prekrasni.
Zvončića- Campanula ima preko 300 vrsta, a ovu vrstu prepoznala sam u knjizi kao
BRESKVOLIKI ZVONČIĆ, Campanula persicifolia, Campanulaceae
Boja zvončića kreće se od svijetlo plave do tamnomodre.
Ovi na Okić gradu bili su nježno lilasti, u savršenom skladu sa zelenim okolišem.





Svo ovo cvijeće koje sam prikazala u ovom postu je zaštićeno zakonom, a to znači da se ne bi smjelo brati.
Složit ćete se da ga je puno ljepše vidjeti na ovim prirodnim staništima, ostaviti ga da raste i vene po prirodnim zakonima.
Sačuvati ga na fotografiji i tako uživati u njegovoj ljepoti tijekom cijele godine, a ne tek dan-dva koliko bi preživjelo u nekoj vazi.