magarac blog

četvrtak, 29.05.2008.

Kud plovi ovaj brod

Kud plovi ovaj brod



Kud plovi ovaj brod


Kud plovi ovaj brod sto ljude odnosi
i da li iko zna sto more sprema
kud vodi ovaj put kojim smo krenuli
od svega samo znam-povratka nema.

Kud plovi ovaj brod sto srce odnosi
taj put je tako dug,a luka nema...

Na moru ljubavi i na pucini sna,
U plavom beskraju uvijek ostacu ja...

- 07:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 26.05.2008.

Waste = Food (An inspiring documentary on the Cradle to Cradle design concept)

Waste = Food (An inspiring documentary on the Cradle to Cradle design concept)

- 21:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 25.05.2008.

ZERP - ekološka komponenta

Eto prošlo je već neko vrijeme od ZERPiranja javnosti, to više nije in i do daljnjega se oko te priče neće dizati previše prašine.

Ja bih se osvrnuo malo na načina kako se je kod nas govorilo o ZERP-u.
Priča je uglavnom išla oko problemima s talijanskim ribokradicama, ucjenama iz EU, i oko toga da se ZERP promovira da bi se skrenula pažnja s pravih pitanja.

PRAVA PITANJA

Žalosnoje što su neki govorili da je ZERPiranje u biti skretanje pažnje s bitnih stvari. ZERP jest bitna stvar.

Ne budemo li se mudro i s poštovanjem odnosili prema prirodi uništiti ćemo i more i kopno i zrak. Pretvoriti ćemo Zemlju u neplodnu pustoš gdje nitko neće moći niti htjeti živjeti. Onda će one "bitne" teme s kojih je kao ZERP skretao pažnju postati smiješne i glupe.

TALIJANSKE RIBOKRADICE

Strašno nas nerviraju talijanske ribokradice, koji love našu ribu i uništavaju naše prirodno bogatstvo.
Jedno od rješenja o kojem se govori je izgradnja ribarske flote koja će onda izlovljavati ribu u dijelu našeg Jadrana gdje sad love uglavnom Talijani.

Da, to će stvarno biti super. Onda kad se izlovi sva riba, kad sve u moru bude mrtvo, kad ničeg ne bude, onda će biti super, onda nam nitko ništa neće krasti.
Talijani dolaze na naš dio jadrana jer su svoj uništili, a mi kao rješenje stvaramo flotu poput one kojom su Talijani uništili svoje more.Krasna ljubav prema ekološkom i ribarskom, prema Jadranu i prirodi i našim potomcima kojima ćemo ostaviti pustoš.

Drugi prijedlog je bio da nam se plati za izlovljavanje. Plat pa uništavaj. Ma sjajno! Glavno da bude eura.

(E)Ucjene

Odustalo se je od ZERP-a jer kao EU nas je ucijenio pa smo morali odustati. U zamjenu za ZERP smo dobili "petu brzinu".

Ali svrha ZERP-a nije "peta brzina", već zaštita našeg pridodnog bogatstva, uz ribolovni on je i EKOLOŠKI pojas.

Nije li se umjesto o "petoj brzini" moglo pregovarati o ekološkoj zaštiti Jadrana, o očuvanju čistog mora, nije li se moglo zatražiti iz EU novce i znanstvenu pomoć da se utvrdi u kakvom je stanju Jadran, kako da se zaštti njegov riblji fond, koliki izlov jadran može podnijeti, kako surađivati s drugim državama koje imaju izlaz na Jadransko more u programima zaštite mora...

Možda ne bismo imali ZERP, ali bi imali nešto što vrši funkciju ZERP-a, znači opet bi postigli cilj.

U svoj priči o ZERP-u nisam primetio puno brige i ljubavi prema moru.
A kako i bi kad je velikoj većini more tek mjesto za brčkanje i izvor zarade (jedna velika eurozona).


- 18:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 24.05.2008.

Klapa "Sveti Juraj" HRM - Bodulska balada

Klapa "Sveti Juraj" HRM - Bodulska balada




Bodulska balada



Živi se od mora, od mriža i uza
Brojidu se žuji od vesla, mašklina
Crljene su oči od noći i suza
Žujave nan ruke su tvrde ka stina

I tučedu nas nevere i kiše
I svaki dan smo zgrbljeni sve više
Ipak više od sveg i od svih lipota
Cilega života mi volimo more


More naše plavo, sve nam želje znaš
Ti si snaga, srića, cili život naš


Brojimo sva jidra i bile vapore
Prolazidu dani uz bure i juga
Škrta zemja daje sve ono ča more
Život je na škoju i radost i tuga

I tučedu...

- 19:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Restrukturiranje Hrvatske

Pošto Hrvatska treba postati napredna zemlja uspješnog gospodarstva nužno nam je nužno restrukturiranje cijele države.

Najprije treba restrukturirati i riješiti se neprofitnih industrija.
Mnoge naše industrijske grane poput tekstilne i brodograđevne industrije su tehnološki zaostale, neučinkovite, neprofitabilne i žive samo zahvaljujući državnim potporama ili niskim plaćama. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano gasiti te industrije i istovremeno zbrinuti zaposlene.

Potrebno je također restrukturirati poljoprivredu. Poljoprivreda kod nas je tehnološki zaostala, neučinkovita, neprofitabilna i živi samo zahvaljujući državnim potporama. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano okrupnjivati posjede i istovremeno zbrinuti viškove seljaka.

Potrebno je restrukturirati i državnu upravu. Državna uprava je kod nas je glomazna, tehnološki zaostala, neučinkovita, neprofitabilna i živi samo zahvaljujući državnom novcu. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano smanjiti državnu upravu i istovremeno zbrinuti viškove zaposlenih.

Potrebno je restrukturirati i naše školstvo. Što će nam škole u kojima se obrazuju krojačice i tokari kad su ta zanimanja neperspektivna, potrebno je i smanjiti broj poljoprivrednih škola jer treba smanjiti i broj poloprivrednika. Zaposlene u tim školama treba zbrinuti, a novac koji će se uštedjeti moći će se uložiti u obrazovne grane koje su perspektivne. Također treba zbrinuti kompjuterski nepismene i stare profesore. Mladi su budućnost.
Školstvo nam je tehnološki zaostalo, neučinkovito, neprofitabilno i živi samo zahvaljujući državnim novcima. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano promjeniti školski sustav i istovremeno zbrinuti viškove zaposlenih.

Potrebno je restruktuirati i našu vlast jer je tehnološki zaostala i neučinkovita. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano zbrinuti viškove zaposlenih.
Pošto im za sve upute moraju davati iz EU, NATO-a, MMF-a i sličnih, najbolje bi bilo da stručnjaci iz tih institucija direktno vode državu bez posrednika iz vlade, Sabora i ostalih organa zakonodavne i izvršne vlasti.

he, he, he....

Prvo su restrukturirali brodogradilišta ....

- 16:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 23.05.2008.

First they came...

First they came...

First they came for the Socialists, and I did not speak out -
because I was not a Socialist.
Then they came for the Trade Unionists, and I did not speak out -
because I was not a Trade Unionist.
Then they came for the Jews, and I did not speak out -
because I was not a Jew.
Then they came for me - and there was no one left to speak for me.

- 07:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 21.05.2008.

zara

zara

- 13:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ljudska prava i potrošačko društvo

Svi se mi uglavnom zalažemo za to da se poštuju ljudska prava i ljudska sloboda. Za ta prava zalagali su se i mnogi ljudi poput antičkih mislioca ili američkih boraca za slobodu i neovisnost. Naravno oni nisu imali problema što su živjeli u robovlasničkom društvu i što su mnogi od njih u svojim kućama držali robove.
Prava su zaslužili oni koji su bili vrijedni tih prava, koji su bili u trendu tada, za koje se je smatralo da su vrijedni života u slobodi.

I danas se ljudi bore za ljudska prava. Govori se o pravima novinara i slobodnog izražavanja, pravima djece, pravima homoseksualaca, pravima žena...

Pogledajte samo kakvo su oduševljenje izazvali prosvjedi maturanata. Svi su ih podržali u borbi za njihova prava, svi su za njih imali vremena i ministri i novinari. Svi su ih podržali.
Rekli su, eto konačno nove snage, eto netko tko je digao svoj glas za razliku od drugih.

Usporedite njihovu pobunu s borbom radnica Dalmatinke. One se godinama bore za svoja prava, a one su u usporedbi s školarcima dobile su tek djelić podrške koji su dobili učenici. Novinari su odradili svoj posao bez velikog oduševljenja, ministri im nisu hrlili u susret.

Slično je i sa škveranima, seljacima i drugim radnicima. Načelno svi su za njihova prava, ali...

Jesu li učenici krivi što su oni iz ministarstva zabrljali? Nisu.
Trebaju li učenici zbog nesposobnog ministra ispaštati? Ne trebaju.

Jesu li škverani krivi što uprava loše radi? Jesu, jer svaki varioc uz poslove varenja mora donositi i važne odluke u menađmentu firme ( a slično je i sa krojačicama, i drugim slabije obrazovanim radnicima).
Trebaju li radnici odgovarati zbog nesposobne uprave? Trebaju. Nije valjda da je uprava kriva za loše rezultate? Krivi su neobrazovani radnici što neodgovorno upravljaju firmom.

Slično je i sa seljacima i umirovljenicima. U načelu svi su za nihova prava, ali kad se spomene ulaganje u selo ili povrat duga umirovljenicima odmah se digne dreka o tome koliko se škola moglo sagraditi i kako se gospodarstvo moglo pokrenuti novcem namjenjenim seljacima i umirovljenicima.

Zanimljivo je kako uz svu rasprodaju, lupešćinu, zaduživanje, rasipanje novca baš su novci namjenjeni njima potrebni za razvoj.
Za sve se ima, ali kad dođe do umirovljenika onda je poblem, jer uzimaju baš one novce potrebne za napredak države.
Novci potrošeni za vozni park to nisu, oni milijuni za kalmetinu to nisu, oni ispeglani na kreditnim karticama to nisu....

U ČEMEN JE KLICA?

Je li možda stvar u tome što živimo u potrošačkom društvo u kojem su ljudi potrošači i gdje se moraju pratiti trendovi i brendovi?

Siromašni i neobrazovani su loši potrošači, oni nemaju novca pa su njihova prava manje vrijedna. Oni nisu u trendu. Nisu ciljana skupina.

Dobri portošači su djeca, mlade žene, visoko borazovani jer imaju velike plaće, oni su i u trendu.

Zato se toliko i govori o pravima djece, žena, o potrebi za obrazovanjem. U gradovima su veće plaće pa je urbano in.

Kakva je zarada od seljaka koji ne kupuje svako malo novi mobitel i trendi odjeću?
Kakva je korist od siromašnih umirovljenika? Oni su potrošena roba i loše prate trendove.
Pa i veliki socijaldemokrat Bandić im je poručio da ne moraju svi živjeti u Zagrebu ako im je život u metropoli skup.

Ako mi ne vjerujete, recite mi kad ste prilikom govora o nasilju nad ženama vidjeli lice pretučene starice. A ima i takvih. I takve su vjerojatno desetljećima trpjele nasilnike u svojoj obitelj. Cijeli život.

Ljudi imaju pravo na svoj životni stil, ali ne i pravo na besplarnu i efikasnu zdravstenu skrb. Kako zaraditi ako je besplatno.

Prilikom izgradnje nekih zgrada ljudima se osigurava i parkirno mjesto ali ne i mjesto u vrtiću ili park u susjedstvu. Park nije baš profitabilan.

- 10:47 - Komentari (15) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 19.05.2008.

Jutarnji raskrinkao Gorana Milića

Škandal!!! Škandal!!!!!!!!!!!!!

Jeste li čitali današnji Jutarnji? Današnje izdanje Jutarnjeg lista otkriva potresnu i skandaloznu stvar. Naime, u Hrvatskoj se novinari bave prikrivenim oglašavanjem i to da bude stvar gora u tu sramotnu rabotu je umješan naš veliki novinar, humanista, poliglot i svjetski putnik Gorran Milić. Prikriveno nam je iz Cannesa oglašavao Imotsku votku. Pa to je nečuveno!!!!!!!!!!!!!!!

Smatram da bi pod hitno trebalo osnovati povjerenstvom koje bi istražilo kolike je korijene u nas pustila ta sramotna rabota i ima li još mnogo slučajeva prikrivenog oglašavanja kod nas.
Pošto su stručnjaci iz Jutarnjeg prvi izišli u javnost sa svojim saznanjima o ovoj sramotnoj raboti možda bi oni trebali biti na čelu istražnog povjerenstva. Članovi povjerenstva bi morali pažljivo pročešljati sve što je u zadnje vrijeme izišlo u medijima i otkriti ima li još slučajeva takvog oglašavanja.

Za početak im preporučam da u ruke uzmu jučerašnji Nedjeljni Jutarnji i pročitaju članak o Jani u Nju Jorku i velikom uspjehu naše Jane u Velikoj Jabuci. Ako ono nije prikriveno oglašavanje onda ne znam što je. Zatim bi mogli provjeriti članak o Ledu iz Jutarnjeg od prije par tjedana. Onda jedan članak novinarke Jutarnjeg lista o Kini u kojem na više mjesta spominje Adrijatikanet te upozorava kako ne bi valjalo ići u Kinu u vlastitim aranžmanu već je bolje ići putem neke velike putničke agencije npr. Adrijatikanet. Kad smo već kod dotične novinarke možda bi bilo dobro provjeriti neke njene tekstove o kompjutorskim igricama u kojima se usput spominje da te igrice možete kupiti u Algoritmu.

Uporno spominjanje Adrijatikaneta u tekstu me je prvo navelo na pomisao da je tekst možda prikriveni oglas. Onda sam par dana kasnije čuo priči kako je neka tvrtka koja proizvodi proteze i ostala pomagala za invalide platila velike novce da se u Jutarnjem objavi tekst o zadarskom sveučilišnom profesoru kojemu su amputirene obje noge, ali koji pomoći proteza te firme može sad opet normalno hodati.

Sve te priče i moje sumnje možda nisu istinite ali su u meni stvorile neugodan dojam da ti novinari od mene prave budalu, magarca :).

Jedini kome bih oprostio prikriveno oglašavanje bi mogao biti Ante Tomić jer vjerujem da bi on od toga napravio parodiju i sve nas dobro zabavio.

Ne znam kako vi, ali ja najprije pogledam tko je napisao članak, a tek onda čitam.
Znači ako vidim da o nečem pišu Bešker, Pavičić, Modrić, Petric, Tomić... onda njihov tekst pročitam bez obzira na temu članka jer znam da su njihovi članci vrijedni čitanja.

Do nesretne proteze i Kine redovito sam čitao sve tekstove novinarki koji su napisale ta dva teksta, od onda gotrovo ni jedan, izgubile su vjerodostojnost u mojim očima iako možda one nisu krive. Ako sam ih krivo optužio ja se ispričavam.

Znam da nije baš uredu optuživati nekoga bez čvrstih dokaza, ali moram reći da način na koji su pisani tekstovi budi u meni velike sumnje u prikriveno oglašavanje, ne mora značiti da su novinari svojom voljom pristali na takve radnje, ali što ne valja ne valja. Još jednom se ispričavam ako sam krivo optužio novinare. Ako smatrate da bi ovaj post trebalo ukloniti slobodno ga potopite negativnim ocjemama ili neka ga mrak ukloni.

- 15:36 - Komentari (2) - Isprintaj - #

nedjelja, 18.05.2008.

Monty Python - Always Look on the Bright Side of Life

Monty Python - Always Look on the Bright Side of Life




Always Look on the Bright Side of Life


Some things in life are bad,
They can really make you mad,
Other things just make you swear and curse,
When you're chewing life's gristle,
Don't grumble,
Give a whistle
And this'll help things turn out for the best.
And...

Always look on the bright side of life.
[whistle]
Always look on the light side of life.
[whistle]

If life seems jolly rotten,
There's something you've forgotten,
And that's to laugh and smile and dance and sing.
When you're feeling in the dumps,
Don't be silly chumps.
Just purse your lips and whistle.
That's the thing.
And...

Always look on the bright side of life.
[whistle]
Always look on the right side of life,
[whistle]

For life is quite absurd
And death's the final word.
You must always face the curtain with a bow.
Forget about your sin.
Give the audience a grin.
Enjoy it. It's your last chance, anyhow.
So,...

Always look on the bright side of death,
[whistle]
Just before you draw your terminal breath.
[whistle]

Life's a piece of shit,
When you look at it.
Life's a laugh and death's a joke it's true.
You'll see it's all a show.
Keep 'em laughing as you go.
Just remember that the last laugh is on you.
And...

Always look on the bright side of life.
Always look on the right side of life.
[whistle]

Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]
Always look on the bright side of life!
[whistle]

Repeat to fade...

- 12:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dio PDV-a lokalnoj vlasti

Već neko vrijeme razmišljam o tome bi li bilo dobro lokalnu samoupravu dijelom financirati prihodima od PDV-a.

Naime, ako financiramo lokalne vlasti novcem od poreza na dobit onda profitiraju samo one sredine gdje se nalaze sjedišta firmi, a to je uglavnom u gradovima, a ne i lokalne vlasti gdje je prihod ostvaren.
Ako financiramo iz poreza na dohodak javlja se drugi problem. Tu su također na gubitku male i siromašne općine i gradovi. Zbog osobnog odbitka i malih plaća opet su na dobitku uglavnom veliki gradovi gdje su ljudi bolje plaćeni, uglavnom jer su tamo sjedišta velikih firmi i državne vlasti.

Općina s mnogo umirovljenilka i siromašnim stanovništvom nema novca jer ga nema od koga ni ubirati. Drugi problem je destimuliranje pronatalitetne politike.
Naime, ukoliko neka općina ima dobar prirodni prirast povećavat će se osobni odbitak zaposlenih, a time dolazi i do smanjenja prihoda općina i istovremeno povećanje potrebe za skrb obitelji i pružanje povoljnih uvjeta za život sve većem broju ljudi u toj općini.

Bogatije općine i gradovi će uvijek imati više novca, ali ovakav način ne radi razliku između više ili manje novca, već razliku između više ili gotovo ništa novca.

Usmjeravanjem dijela novca prikupljenog od PDV-a u lokalne jedinice, i to tako da prihodi od PDV-a ovise o prihodima stanovništva bilo bi puno bolje.
Znači, ako lokalne jedinice vlasti od PDV-a dobiju npr. 10m mlrd. kuna godišnje. Novac bi bio raspoređen ovisno o prihodima stanovnika pojedine općine.

Radnik na minimalcu neće općini uplatiti ništa novca, brojne obitelji s prosječnom plaćom neće zbog velikog osobnog odbitka lokalnoj zajednici platiti ništa, a lokalna zajednica bi trebala imati sredstava da stvori uvjete za otvaranje bolje plaćenih poslova za svoje stanovnike i mora imati novca za gradnju i financiranje vrtića, škola, igrališta knjižnica...

Ako bi se lokalne zajednice financiralo prihodima od PDV-a, općina bi i od radnika na minimalcu i obitelji s mnogo djece dobila novce. Ne puno ali bi dobila.

- 12:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 13.05.2008.

Merchants of Cool

PBS.FRONTLINE.Merchants.of.Cool.avi

- 21:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Pink Floyd - Welcome To The Machine

Pink Floyd - Welcome To The Machine



Welcome To The Machine


Welcome my son, welcome to the machine.
Where have you been?
It's alright we know where you've been.
You've been in the pipeline, filling in time,
Provided with toys and 'Scouting for Boys'.
You bought a guitar to punish your ma,
And you didn't like school, and you
know you're nobody's fool,
So welcome to the machine.

Welcome my son, welcome to the machine.
What did you dream?
It's alright we told you what to dream.
You dreamed of a big star,
He played a mean guitar,
He always ate in the Steak Bar.
He loved to drive in his Jaguar.
So welcome to the Machine.

- 14:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Par stvari o odgoju

KVALITETNO VRIJEME

Često puta se može čuti da vrijeme provedeno s djecom mora biti kvalitetno, da nije važna količina već kvaliteta.
Izraz kvalitetno vrijeme je za mene eufemizam za nebrigu i nešto čime oni koji (nemaju) ne žele imati vremena za djecu rješavaju svoju grižnju savjesti. Takvi će reći da ne provode mnogo vremena s djecom,ali ono vrijeme koje provedu je kvalitetno.

Ako mi ne vjerujete da je kvalitetno vrijeme ustvari nekvalitetan odgoj, recite mi koliko ste ljudi čuli da za posao odvajaju dnevno dvadesetak minuta, ali to su kvalitetnih dvadesetak minuta?
Jer na poslu nije važna kvantiteta već kvaliteta.
Koliko je vrhunskih sportaša postalo uspješno vježbajući tek pet minuta dnevno (prije spavanja), ali tih pet minuta su bili kvalitetni?
Koliko od vas provodi desetak minuta dnevno na internetu, ali kvalitetno?
Kad nekoga ili nešto volite da li s njime želite provoditi što više vremena želite li biti što više vremena u društvu voljenih ili im kažete da za njih imate tek par minuta, ali kvalitetnih.

CJELODNEVNI BORAVAK U ŠKOLI

Kao dobra stvar se u zadnje vrijeme promovira ideja o cjelodnevnom boravku djece u školi. S jedne strane se zamjera roditeljim ako pogriješe negdje u odgoju, naglašava se važnost roditelja u odgoju, a s druge strane se djecu prisilno odvaja od roditelj produženjem boravka djece u školi i produženjem radnog vremena radnika, tako umjesto roditelja društvo odgaja djecu.

Nije li neki Kambodžanski ili Kampućijski diktator uništavao obitelji odvajajući djecu od roditelja, jer je želio da društvo odgaja djecu.

BIG BRADER

Često se govori o lošem utjecaju televizije na djecu, o agresivnom filmovima ili zaglupljujućim big braderima ili zasipanju reklamama.
Ono što mene brine je kako to par čudnih likova iz nekog rialitija može utjecati na ponašanje djece više nego profesori i nastavnici s kojima djeca provode dosta vremena svaki dan i koji su obrazovani da odgajaju i poučavaju djecu.

DEBELA DJECA

Kaže se da su današnja djeca sklona debljanju, neaktivna, stalno bulje u kompjuter i televiziju. Kad se takve stvari spomenu obično ljudi počnu s pričama kad smo mi bili mladi onda .....

Pitam ja vas, kad ste vi bili mladi jesu li se vaša igrališta pretvarala u trgovačke centre ili parkirališta? Jeste li i vi morali imati termine i učlaniti se u klub ako ste htjeli zaigrati na nogomet? Jesu li i vas vaši roditelji dovozili i odvozili u školi i na treninge u automobilima? Jesu li i vama organizirali zabave s klaunovima da bi se mogli zabaviti? Je li se i vas zasipalo igračkama da bi se mogli igrati? Jesu li i vaši roditelji bili toliko paranoični i u strahu da se neće koje zlo dogoditi? Jesu li i vaši roditelji s vama provodili samo kvalitetno vrijeme? Jesu li i vas cijeli dan prepuštali u ruke stručnjaka (odgajatelji, učitelji, treneri)?

- 14:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Affluenza


Affluenza (Hard to Find PBS Documentary) Part 1 of 6



Affluenza (Hard to Find PBS Documentary) Part 2 of 6



Affluenza (Hard to Find PBS Documentary) Part 3 of 6



Affluenza (Hard to Find PBS Documentary) Part 4 of 6



Affluenza (Hard to Find PBS Documentary) Part 5 of 6



Affluenza (Hard to Find PBS Documentary) Part 6 of 6

- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 05.05.2008.

Porez na dohodak - može li promjena poreznih stopa pomoći

Nakon što su sindikati predložili da se poveća osobni odbitak zaposlenih, sindikalci su rekli da bi odbitak smanjio prihode od poreza na dohodak za nekih petstotinjak milijuna kuna. Vlada je rekla da bi time lokalna samouprava izgubila tri milijarde kuna prihoda, te da su sindikalci krivo izračunali smanjenje prihoda od poreza na dohodak.

Može li se ipak povećati osobni odbitak, a da se ne smanje značajno prihodi od poreza na dohodak, te istovremeno da se suviše ne optereti građane ili dio građana većim porezima.

Ja ću iznijeti svoj prijedlog, a vi recite da li valja te imate li vi neku bolju ideju.

Prema podacima Instituta za javne financije, obveznici s najvećim prihodima plaćaju i najviše poreza, 10% onih s najvećim prihodima je uplatilo 66% ukupnih prihoda poreza na dohodak, dok su oni s najmanjim prihodima pridonijeli s tek par postotaka.
Postigne li se da oni s najvećim prihodima plate jednak porez kao i do sada mogli bi dijelom osloboditi plaćanja one najsiromašnije

Povećavši osobni odbitak, i mijenjanjem poreznih stopa moglo bi se postići željeno, povećanje odbitka, da se uvelike ne poveća porezno opterećenje građana, i da se samo malo smanje prihodi od poreza na dohodak.

Bilo bi dobro da porezni odbitak iznosi 50% prosječne plaće i da se plaća oporezuje po stopama od 20%, 30% i 40%.

Znači ovako:
Pošto je prosječna neto plaća oko 5000 kuna, osobni odbitak bi bio 2500 kn.
Od 2500 do 5000 kn bi se oporezivalo po stopi od 20%, od 5000kn do 15000 kn 30%, a od 15000 kn nadalje po stopi od 40%.

Po sadašnjem sustavu zaposlenik s plaćom od 7000 kn bruto plaća 680 kn poreza na dohodak, po onom što sam ja predložio bi plaćao 680 kn.
Onaj s plaćom od 14000 kn bruto plaća 2240 kn poreza, a po onom što sam ja predložio bi plaćao 2360 kn.
Onaj s plaćom od 28000kn, plaća 6160 kn poreza, a po mom bi plaćao 6460 kn.
Onaj s plaćom od 56000 kn bruto, plaća 17353,73 kn poreza, a po mom bi plaćao 16552,20 kn.

Pošto oko 90% prihoda dolazi od 30% onih s najvećim prihodima, svota novca prikupljenog od poreza na dohodak se ne bi uvelike smanjila, a najsiromašnije bi se porezno rasteletilo.Dio novca koji će umjesto u proračun ići u đepove građana opet će se vratiti državi kroz PDV, trošarine i druge poreze.

Ne smatram moj prijedlog nečim što bi trebalo usvojiti već idejom na tragu koje bi se moglo pronaći rješenje da se socijalno najugroženijima pomogne, a da se proračun ozbiljno ne naruši.

Osobno bih bio najretniji kad ne bi bilo progresivne stope oporezivanja dohotka i kad bi se sve plaće oporezivale u jednakom postotku, kad bi promjene poreza i poreznih zakona bile dio dugoročne politke čija je svrha stabilan ekonomski napredak zemlje, a ne kao traženja načina kako napuniti državnu kasu ili kao vatrogasne mjere u kriznim situacijama ili povlađivanje biračima uoči izbora.

- 22:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Requiem For A Dream

Requiem For A Dream

- 09:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 01.05.2008.

Tomislav Ivcic - Tamo gdje sam rođen

Jedna od najljepših pjesama Tomislava Ivčića

Tomislav Ivcic - Tamo gdje sam rođen



Tamo gdje sam rodjen

Tamo gdje sam rodjen vole ljude
tamo se dobra djeca jutrom bude
tamo ih brizne majke uvijek uce
na ljubav i mir

Tamo gdje moje misli sada plove
drugi zive moje snove
a u dvoristu mome
sada druga djeca igraju

Tamo gdje bijela jedra morem plove
u veceri plave kad stara zvona zvone
tamo gdje ljudi nedjeljom na misu
uvijek odlaze

Tamo se crven bijeli plavi vije
tamo se pjesme pjevaju ko prije
a moja braca uvijek iste
snove snivaju

Ref.
Sad one stare pjesme i zvuci mandolina
u davne dane vracaju
a moja pjesnicka dusa pise dragu pjesmu
za moju domovinu, domovinu

Tamo gdje bijela jedra morem plove
u veceri plave kad stara zvona zvone
tamo gdje ljudi nedjeljom na misu
uvijek odlaze

Tamo se crven bijeli plavi vije
tamo se pjesme pjevaju ko prije
na djedovini mojoj
gdje moji stari snivaju

Ref.

Tamo gdje bijela jedra morem plove
u veceri plave kad stara zvona zvone
tamo gdje ljudi nedjeljom na misu
uvijek odlaze

Tamo se crven bijeli plavi vije
tamo se pjesme pjevaju ko prije
a moja dobra majka i moja braca
jos me cekaju


- 20:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Idoli - Maljciki

Idoli - Maljciki




MALJČIKI

Plamene zore bude me iz sna
Fabricka jutra, dim iz dimnjaka
Pesma se ori mladi radnici
Celicna jutra hitam k fabrici

Drugovi moji hrabri veseli
Bicikle voze, ponositi svi
Drugovi moji, hrabri, veseli
Pobede nove nosit cemo mi

Sunce vec greje, vetar carlija
Jutarnja rosa, zemlja mirisna
Sunce vec greje AAAAAAA
Bogata zetva, radujem se ja

Visoke peci potpaljujem ja
Ruda se topi, nasmejan sam ja
Pesma se ori, peva fabrika
Pesma se ori AAAAAAAA

- 16:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se