11

srijeda

rujan

2013

Vlak u moru

Evo u zadnje vrijeme se nešto priča o privatizaciji u željeznicama, o tome kako je sustav zastario, neodržavan i svašta nešto.
I koje je rješenje? Naši bi to odmah strancima prodali.
Zar mi ne možemo bolje? Zašto ne bi lokomotive i vagone jednostavno pobacali u more.
Mislim da bi to bilo puno bolje od prodaje strancima.

Bacanjem vagona u more stvorili bi se umjetni grebeni koji bi postali poželjna staništa za morsku floru i faunu. To bi pozitivno djelovalo i na očuvanje postojećeg morskog ekosistema jer tamo gdje se bace vagoni i lokomotive ne bi mogle prolaziti koćarice i to bi bila dobra zaštita od pretjeranog izlovljavanja i uništavanja ribljih staništa.
Vagoni bi bila stvarno odlična staništa za riblji svijet.
Uvjeren sam da bi se u vagonima prve klase mrijestila prvoklasna riba.

Ne treba posebno naglašavati kakve bi tek benefite bacanje vlakova u more dalo našem turizmu. Bili bi prava atrakcija za ronilački turizam. Vlakovođe i skretničare bi mogli prekvalificirati u instruktore ronjenja i podmorske turističke vodiče. To bi bilo dobro za naš turizam. A što je dobro za turizam dobro je i za nas.
Dakle, bacanjem vlakova u more obogatili bi Jadran i našu turističku ponudu. Bolje da ulažemo u turizam gdje smo konkurentni nego u željeznice koje samo gomilaju gubitke.

A što reći o Croatia Airlinesu kojeg Vlada isto želi prodati strancima. Zašto ne bi i tu ponudili neko bolje rješenje. Zar ne bi mogli i s avionima u more?

Avione učinimo vodonepropusnim tako da mogu kao podmornice pod morem roniti. Na motorima koji se nalaze na krilima aviona umjesto propelera stavimo propele i podmorska vožnja zrakoplovom može početi.
Pa to bi bila prava turistička atrakcija. PODMORSKI ZRAKOPLOV !!!
Savršena stvar za turističko razgledavanje našeg podmorja.

Pa onda se iz kokpita putnicima javi kapetan podmorskog zrakoplova: „Dragi putnici upravo letimo na 15 metara dubine. Lijevo od nas možete vidjeti ostatke HŽ Carga koji su privukli obilje riba i algi i drugih morskih stvorenja.“

Zar to nebi bilo nešto originalno, veselo, zanimljivo i korisno za sve. A ne ovi naši bezveznjaci iz Vlade. Ne znaju kako rješiti probleme pa jedino što predlažu jest rasprodaja. Misle ako prodaju drugome onda to više nije njihov problem i uspješno su riješili još jedno goruće pitanje u zemlji.

A evo i nekih primjera kako su to drugi napravili. Tako da ne ispadne da otkrivamo toplu vodu jer slična rješenja već postoje. A kako u članku možete vidjeti da se u more potapaju brodovi moglo bi to biti i rješenje za našu posrnulu brodogradnju. Gradimo brodove za potapanje!

Evo i slike potapanja vagona u more:



Za kraj jedna anketica:

Što napraviti vagonima i lokomotivama HŽ-a
  
pollcode.com free polls 



10

utorak

rujan

2013

Fiskalizacija ugrožava spiskalizaciju

Ma ča će reći, ma kako to da je nakon uvođenja fiskalizacije promet u trgovini i ugostiteljstvu veći, a prihodi od PDV-a manji? More li osiromašivaje zemlje biti razlog?

Ajmo se malo igrati brojkama. Ja nisam neki stručnjak u vezi poreza i sve te poslovne i računovodstvene matematike, pa ako negdje griješim vi me ispravite.

Dakle prije smo imali npr. Trgovca koji drži neki štand na otvorenom. On kupi robe u vrijednosti 1000 kn + PDV 250 kn. Tu robu proda na crno za 2000 kn. 1250 kn ga je došla nabava robe, a 750 ide njemu u džep i faca ne plati nikakav PDV, ali je plaćeno onih 250 kn pdv-a kad je nabavljao robu.
E sad, dođe kriza ljudi nemaju para, a dođe i fiskalizacija. Čovik nabavi tu fiskalnu blagajnu i kupi robe u vrijednosti 500 kn+ PDV 125 kn. Sad je u sustavu PDV-a pa ima pravo i na povrat istoga. Robu proda po cijeni od 800 kn + PDV 200 kn.
I tako to ide, prije fiskalizacije je promet kod trgovca bio nula kuna, ali je prihod države od PDV-a koji je plaćen prilikom nabavke robe iznosio 250 kn, a sad imamo promet kod trgovca od 1000 kn (800 kn+200 knPDV), ali je prihod države od PDV-a manji i iznosi 200 kn.

Eto, može biti da i tako imamo manji prihod od PDV-a usprkos većem prometu. Ljudi su jednostavno siromašniji i potrošnja građana pada svake godine, a veći promet koji bilježe ugostitelji i trgovci ne znači da ljudi više i troše. To je tek statistička iluzija veće potrošnje, kao što i pripravnici za 1600 kn čine sliku nezaposlenosti u zemlji manje lošom nego što stvarno je. Tisuće radnih mjesta je nestalo u DINI, brodogradnji, tekstilnoj industiji, ali ako zaposliš 10 000 ljudi za 1600 kn, i par tisuća ljudi otjeraš u penziju, a par tisuća prisiliš da odu van zemlje tražiti posao onda ta slika o nezaposlenosti izgleda malo manje loše.

Ova fiskalizacija u biti u ovakvim uvjetima djeluje kako veliki usisivač koji usisava u državni proračun novac iz gospodarstva i dodatno ga slabi.

Zamislimo primjer trojice ljudi koji su radili na crno, a sada su fiskalizirani.

PRIJE FISKALIZACIJE:

Šime proda ribe za 100 kn na crno i sa tih 100 kn kupi od Mate drva za 100 kn na crno pa onda Mate kupi od Jure vina (crnog naravno) za 100 kn, a Jure uzme tih 100 kn i plati struju HEP-u i HEP konačno plati PDV državi.

POSLIJE FISKALIZACIJE:

Šime proda ribu i uplati 20 kn PDV-a državi a njemu ostane 80 kn. Onda Šime ode do Mate kupiti drva ali sad ima manje nego prije, sad ima 80 kn za drva. Mate proda drva za 80 kn i plati 16 kn PDV-a, a njemu ostane 64 kn. Mate od Jure kupi vina za 64 kn i kad Jure plati PDV u iznosu od 13 kn njemu ostane 51 kn za platiti struju HEP-u.

Ovako vidimo da u ovakvoj situaciji kakvoj jesmo treniranje porezne strogosti može više gušiti i štetiti gospodarstvu, proizvodnji i potrošnji, nego da mu pomogne.

Znači li to da ne treba plaćati poreze ili da poreze treba ukunuti. Naravno da ne. Poreze treba plaćati, ali važno je ono što se s prikupljenim novcima radi.
Ono što država radi jest isisavanje novca iz sustava, osiromašivanje i paraliziranje gospodarstva. Novci idu na otplatu duga dakle napuštaju zemlju, ili u nabavku automobila znači opet idu van.
Što se više uzima od gospodarstva to je ono slabije, banke su sve više u strahu, i one dižu kamate i prestaju davati kredite što dodatno isisava novce iz sustava.

Pogledajte što su napravili s prijevozom. U isto vrijeme kad su smanjivali naknade za putne troškove državnim zaposlenicima, država je spiskala novce za nabavu luksuznih automobila iz uvoza.
Sviđalo se vama ili ne, novci od putnih troškova za državne zaposlenike bi bili potrošeni u zemlji i ti bi novci kružili sustavom, a nabavkom auta iz vani novci iz naše zemlje idu direktno vani, ne cirkuliraju našim sustavom.

Može Linić pričati koliko hoće o redu, disciplini i socijalističkom mentalitetu naših ljudi, o štednji ili čemu god hoće, ali on nema pojma što je kapitalizam i što je osnova funkcioniranja kapitalističkog sustava.
Nije osnova funkcioniranja kapitalističkog sustava štednja, ni disciplina, ni privatizacija svega.
Da bi kapitalizam funkcionirao kapital mora cirkulirati. Točka.
Sve drugo su pričice i nijanse u gledištima, brbljarije. Bez cirkuliranja kapitala sustavom nema kapitalizma. Ako nitko nema para nema ni trgovine. Ako nema trgovine onda nestaje tržište, a s njime i tržišno gospodarstvo.
Ali što ćeš, Linić ima taj socijalistički mentalitet i ne razumije kako stvari funkcioniraju. Ipak je on odrastao i obrazovao se u nekom drugom sustavu.

Znači, poreze treba plaćati, nije čak problem niti u visini poreza, ali važno je ono što se prikupljenim novcima radi. A novce bi trebalo vraćati nazad u gospodarstvo i ojačavati ga. Umjesto da isisavaš novce iz gospodarsta i iz zemlje, novci trebaju osigurati da imamo dobar obrazovni i zdravstveni sustav, tako da firme imaju dobre, vješte zdrave i motivirane radnike koji će podići konkurentnost. Treba novcima od poreza graditi infrastrukturu koja će omogućiti jeftino i povoljno kretanje ljudi, roba i usluga. Umjesto isisavanja novca iz zemlje organiziraj navodnjavanje poljoprivrednih površina koje će pomoći da imamo jeftiniju i konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju. Porezi služe da država stvori stabilno društvo i dobar pravni sustav u kojeg svi imaju povjerenja pa će ulaganja (strana i domaća) sama doći, a banke će posuđivati uz manje kamate što će opet pomoći gospodarstvu i građanima.

Ovo što imamo je bezveze, porezi se dižu, novci se isisavaju iz gospodarstva, a država sve manje vraća natrag. Ne samo da je porezno opterećenje veće, nego uz to veće opterećenje još moramo plaćati i ono što nam je država prije besplatno osiguravala (zdravstvo, školstvo).

Ovo što sad imamo ne samo da slabi gospodarstvo već slabi i državu, ne samo da slabi prihode privatnog sektora, već i državne prihode jer kao posljedica slabijih prihoda privatnog sektora i državni prihodi padaju što onda opet smanjuje državnu potrošnju, odnosno spiskalizaciju.

A evo i mala anketica pa da vidimo što nislite o našem ministru.

Što mislite o radu ministra Linića
  
pollcode.com free polls 



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se