27

petak

svibanj

2011

Kako se plaća porez na nekretnine i aute?

Želio bi da mi netko tko se u to malo bolje razumije objasni kako funkcionira to s porezma na nekretnine kod banaka.

Ako ti netko npr. daruje auto onda moraš platiti i neki porez. Znači postao si vlasnik auta i platio si porez.
Ako banka zaplijeni auto je li i ona mora platiti taj porez kad je postala vlasnik auta?
Slično i sa stanom, ako banka zaplijeni stan plaća li porez?

Ako npr. netko kupi auto i onda mu ga u roku od godine dana banka zaplijeni i proda nekom drugom tko tu plaća porez? I prvi vlasnik i banka i drugi vlasnik ili samo prvi i drugi vlasnik? Plaća li ga i banka u trenutku kad postane vlasnik auta?
Plaćaju li porez samo oni koji koriste auto, a oslobađa se onoga kome je to tek kaptal i ne koristi ga u poslovanju ili privatno?

Isto tako i sa stanovima, plaćaju li porez samo oni koji žive u njima, a oni kojima je to tek kapital, imovina su oslobođeni ili kako to ide?

Ako banke plaćaju porez kad postanu vlasnik zaplijenjenog stana ili auta onda bi mogli odigrati igricu, tako da ljudi ne plaćaju rate pa im zaplijene stan, pa onda netko drugi kupi stan i ne plaća rate pa opet zaplijena banke i plaćanje poreza, ubrzo bi bankari vidjeli da je jefrinije smanjiti kamate nego plaćati poreze, a i cijene nekreznina bi pale.

Južnjačka utjeha

Kakva je budućnost većinski katoličkog naroda s brdovitoga juga Europe.
Naroda u kojemu se pop petlja u ekonomiju, gdje radnici hoće upravljati tvornicama i određivati što i ako će se raditi, i još određuju menadžerima što im je raditi. Naroda bez sjevernjačke protestantske etike duboko ukorijenjenoga u svoju tradiciju i borbu za održanje svoje kulture i jezika.
Naroda koji sebe smatra jednm od najstarijih u Europi, naroda čija se ekonomija dobrim dijelom oslanja na brodogradnju.

Pa za sada budućnost i ne izgleda loše. Baskija je dio Španjolske koji je relativno dobro prošao u ovoj krizi i to usprkos tome što su oni brđani, katolici s juga Europe, s jakom brodograđevnom idustrijom, s kooperativom "Mondragon" koja funkcionira po sistemu radničkog samoupravljanja, a osnovao ju je svećenik Jose Maria Arizmendiarrieta.

Kad pročitam ili čujem kako je kod nas problem što nemamo protenstantske etike nego da stvar bude još i gora uglavnom smo katolici, što smo južnjaci (čitaj lijeni), što imamo brodogradilišta jedino što pomislim jest preseravanje.
preseravanje novonarčića, političara i ekonomista koji traže načina da za sve zlo okrive narod, da i taj teret odgovornosti za loše stanje prebace na narod kao što se svi tereti prebaciju na one ispod sebe i narod mora plaćati svačije gluposti i pokuse.

Baš Baskija daje primjer da se može biti i brđanin i katolik i za radničko samoupravljane i da to može vrlo uspješno funkcionirati. Samo umjesto pljucanja po svom narodu treba u njega imati i malo vjere i biti solidaran s drugma.

Baskijski kooperativni san

The Mondragon Experiment 1/5

06

petak

svibanj

2011

Jeftini taksi?

DANI MRŽNJE

Kad se treba gaziti, ukidati prava nekoj skupini građana naše zemlje onda se organiziraju "dani mržnje" u našim medijima.
Tada se pljuje i gadi ovisno o potrebi, seljake, škverane, radnike općenito, studente, javne službenike, taksiste, umirovljenike, branitelje...
Sve je to naravno u svrhu da se obespravljuje ljude i donese još jedna pobjeda neoliberalnih ljigavaca i odnarođene vlasti.

Svugdje ima problema, ali tekstovi objavljivani tijekom "dana mržnje" nemaju svrhu da se stanje popravi, već da se opravda nečije obespravljivanje.
Problemi i zamjerke koje su često puta i opravdane se ne rješavaju, problemi su i dalje tu da posluže kad se drugi put bude smanjivalo plaće, subvencije, mirovine ili neka druga prava.

Dobar dio ljudi na to nasjeda i veselo se uključuju u hajku, naravno, dok i oni ne dođu na red. Onda im baš i nije pravo šro ih se proziva i govore da nije sve što se objavljuje po medijima istina i baš tako kako se opisuje i da i oni imaju prava i da su i oni ljudi i tako to. A onda kad se stanje smiri kad hajka na njih prestane onda se dobar dio njih opet veselo priključe u pljuvanju neke druge skupine građana koje se sad kao i njih do prije pad dana naziva parazitima, neradnicima, štetočinama i slično.

JEFTINI TAKSISTI

Neki dan sam vidio jednog jeftinog taksista kako se na nekakvoj prastaroj biciklici vraća kući iz noćne smjene, jutros je jedan jeftini taksist pješačio na posao u Gaženicu. Eto to su našoi jeftini taksiji, toliko su jeftini da jeftini taksisti ne mogu priuštiti da njima dođu na posao ili da svojim autom idu na posao.

I inače se govori o malim plaćama jeftinih taksista i o njihovu izrabljivanju. Ovako ćemo umjesto dosadašnjih taksista koji su ipak nekako živjeli od svoje posla i još imali vremena za partiju šaha dobiti par bogatih kapitalista i siromašne jeftine taksiste koji rade za bijedne plaće.

JEFTINI TAKSIJI

Ni usluga "jeftinih taksija" nije baš jeftina. "Lulić" naplaćuje 30 kn do 5 km u Zadru, a počelo je s pričom od 20-25 kn. Sve je to preskupo za mnoge građane.
Kad se unište stari taksisti vejrojatno će se i cijene dignuti i onda nećemo imati niti jeftine taksije niti niti vozače taksija koji će moći pristojno živjeti od svoje plaće.
U zemlji gdje se laje da treba plaćati obrazovanje i zdravstvo, taksi se dovodi takoreći do neke socijalne kategorije pa se traži pojeftinjenje. Kao da to većini građana nešto znači.
I ne znam što sad odjednom tolikima smeta visoka cijena taksija, ne bi da se svaki dan voze njima.

Više bi meni značilo da se poboljsa javni prijevoz, olakša biciklistima i pješacima, da se malo razmisli kako se razvijaju naši gradovi i može li se napraviti nešto da su ljudi manje ovisni o autima i drugim prjevoznim sredstvima i da možemo i pješice obaviti većinu stvari po gradu bez lunjanja od jednog kraja do krugog kraja grada.
Da, vjerojatno su bili potrebne i neke potrebne u organizaciji taksi usluga, ali onda se to ne radi tako da se uništava postojeće taksiste i da na kraju dobijemo par tisuća taksista na minimalcu, i još osiromašenije radnike i još osiromašeniju državi i još par bogatih seronja.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se