Intervju Predraga Blečića za Novi list: Vratit ću Rijeku na puteve stare slave
|
Predrag Blečić, kandidat Liste za Rijeku za gradonačelnika Rijeke na idućim lokalnim izborima, iako dolazi iz relativno »male« regionalističke stranke, biračima nudi sveobuhvatan program razvoja gospodarstva, ali i svih drugih aspekata gradskog života koji su prema njegovom mišljenju godinama sustavno zapostavljani – od povratka izgubljenog identiteta Rijeke do novih prostorno-urbanističkih rješenja. Blečić, gospodarstvenik s dugogodišnjim iskustvom, svoju šansu na izborima vidi u novom izbornom zakonu po kojemu se gradonačelnik bira neposredno, a gradsku upravu namjerava racionalizirati i učiniti dostupnijom građanima. Koji je vaš osobni motiv za kandidaturu na nadolazećim izborima, a koji vaše stranke da na izbore izađe samostalno, s vlastitim kandidatom za gradonačelnika? – Moj motiv u prvom redu je bila želja za promjenom jednog negativističkog stava prema regionalističkim strankama općenito. Mi taj odnos u ovom gradu želimo promijeniti na način da regionalizam i lokalna samouprava dođu u poziciju da centralističke stranke budu nama korektiv, i ništa više od toga. Ono što se do sada događalo na riječkoj političkoj sceni je da su se regionalističke stranke vezale za SDP koji je nositelj vlasti u Gradu Rijeci. Te stranke su prodale vlastite principe regionalizma. U naravi je na političkoj sceni ostala samo Lista za Rijeku kao regionalna stranka koja drži do svojih principa i od njih neće odstupati, bez obzira na rezultate izbora. Ako budemo i došli u poziciju da nakon izbora moramo koalirati radi formiranja gradske vlasti, s državotvornim strankama ne želimo koalirati jer s njima nemamo nikakvih zajedničkih programskih smjernica. Vidite li svoju šansu u novom izbornom zakonu i neposrednom izboru gradonačelnika? – Novi izborni zakon koji omogućuje neposredan izbor gradonačelnika, dakle da se građani mogu izjasniti koga žele za svoga gradonačelnika, dodatni je motiv za moju kandidaturu. Birači dosad nisu imali za koga glasati pa nije ni čudo da je odaziv na prošle izbore bio slab. Glasalo se za stranke koje su onda prema svojim listama određivale tko će sjediti u Gradskom vijeću, tko će biti gradonačelnik, i tako redom. Na zadnje izbore izašlo je svega 29 posto birača, računamo da će zahvaljujući novom izbornom zakonu odaziv na ovim izborima biti daleko iznad 40 posto, što regionalnim strankama i kandidatima koji nisu dosad imali mogućnost da budu birani daje veliku mogućnost da na neposrednim izborima pokažu ono što će birače zadovoljiti. Što će biračima ponuditi Predrag Blečić? – Ponajprije ispravljanje pogrešaka u dosadašnjem načinu vođenja grada. Imamo pregolemu i neefikasnu gradsku upravu kojoj zamjeram nedostatak vizije ekonomskog razvoja Rijeke i nesposobnost privlačenja stranih investicija. Nadalje, riječka kultura i sport posve su marginalizirani, riječki identitet i povijest svedeni su samo na zadnjih šezdeset godina. Presporo se realiziraju gradski projekti, a obećanja koja je koalicija Hoću Ri građanima dala prije prethodnih izbora ne realiziraju se uopće. Sve je to mene i stranku potaknulo da izađemo na ove izbore. Ja sam i dosad pokretao brojne inicijative, primjerice vezane uz prostorno-plansku dokumentaciju, a u jednom mandatu sam bio predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Srdoči, gdje sam postavio vrlo visoke kriterije u vođenju Vijeća koje će, bez lažne skromnosti, moji nasljednici na toj poziciji teško dostići. Smatram kako sam u četiri godine svoga rada u Mjesnom odboru pokazao da sam beskompromisan borac koji ne bira sredstva za ostvarenje zacrtanih ciljeva koje su pred mene postavili građani. Kampanju au provoditi po mjesnim odborima, komorama, velikim tvrtkama u kojima ću prezentirati svoj program i jasno prikazati što i kako njime želimo postići. Moj program bit će tiskan i dostupan svakom biraču. Hoćete li biti beskompromisni i ne birati sredstva i tijekom predizborne kampanje? – Kampanja je zapravo već počela i to međusobnim blaćenjem između vlasti i nekih od kandidata, što je totalni promašaj kada su u pitanju ovi izbori. Ja želim pokazati kako imam jasan program u kojem smo u detalje razradili što u ovom gradu treba učiniti da bi se stvorili uvjeti da Rijeku vratimo na putove stare slave. Strana ulaganja i regionalna banka Iako kažete kako ćete voditi ponajprije pozitivnu kampanju, koncentrirajući se na ono što vi biračima nudite, svojim protukandidatima ipak zamjerate nedostatak gospodarskog razvoja Rijeke? – Tu vidim svoju prednost, zato što nitko od njih nije došao iz realnog sektora, iz gospodarstva. Ja ipak radim u gospodarstvu već 37 godina, a u njihovim aktivnostima i programima nisam vidio kako oni zamišljaju razvoj gospodarstva koje će, na kraju krajeva, puniti gradski proračun. Gradski proračun sada je potpuno pogrešan i nema nikakve veze s razvojem, posebice razvojem gospodarstva. U zadnjih nekoliko godina dogodila se potpuna stagnacija poduzetništva, a ono što nas posebno brine jest da je upravo Grad Rijeka bio taj koji je pokretao stečajne i likvidacijske postupke riječkih tvrtki, što je posve neprimjereno. Ja ću se u svom mandatu već u prvoj godini založiti da se barem 25 milijuna kuna izdvoji za dodjelu bonusa i razvoj gospodarstva te malog i srednjeg poduzetništva. Na kojim privrednim granama po vašem mišljenju treba bazirati gospodarski razvoj Rijeke? – Jedna od sigurno najvažnijih grana je brodogradnja na koju se veže cijeli niz ostalih djelatnosti. Eventualni nestanak »3. maja« doveo bi riječko gospodarstvo u vrlo neugodnu situaciju, dakle, revitalizacija brodogradnje je od presudne važnosti. Jedna od najvažnijih stavki u mom programu je osnivanje posebne agencije za privlačenje stranih ulaganja, to je jedna od osnova od kojih moramo krenuti. Drugo je pokretanje regionalne banke koja treba kapacitetima koje imaju jedinice lokalne samouprave i komunalna društva stvoriti kapital od oko deset milijardi kuna. Takva banka pomogla bi poduzetništvu, posebice malom i srednjem da se vrati na razinu po kojoj je Rijeka nekad bila poznata. Ona bi bila jamac razvoja privrede. Mi unatoč tradiciji riječke metaloprerađivačke industrije nismo uspjeli dovesti niti jednog proizvođača, primjerice motocikala, automobila, poljoprivrednih strojeva. Ta grana privrede posve je zanemarena, mladi se ne žele odlučiti za ta zanimanja jer vide da je metaloprerađivačka industrija zadnja rupa na svirali. Moramo pokrenuti i gospodarske i obrtničke komore, koje u ovom trenutku samo zastupaju svoje članstvo prema državi i zanemaruju sve ono što je bitno, a to je da konkretno pomažu gospodarstvenicima u svim aspektima njihova poslovanja. Naš gospodarski program obuhvaća sva podrueja koja su od vitalnog značaja za grad i njegove stanovnike, i bit će dostupan svima. Također, posebno želim naglasiti da će u našoj gradskoj upravi biti mjesta samo za prave stručnjake, i to bez obzira kojoj stranci oni pripadaju. Mene ne zanima je li netko u HDZ-u ili SDP-u, već samo je li sposoban i ima li afiniteta i sposobnosti za provedbu određenih programa i zacrtanih planova. Moj prvi potez kada postanem gradonačelnik bit će zahtjev da svi pročelnici i ravnatelji gradskih odjela i direkcija podnesu ostavke, pa ćemo onda vidjeti tko će ostati, a tko ne. Smatram da na takvim mjestima mogu biti samo ljudi izuzetnih stručnih i moralnih kvaliteta. Decentralizacija Rijeke, povezivanje »prstena« U svom programu često ističete projekt policentričnog razvoja Rijeke, o čemu se konkretno radi? – Svi sadržaji u Rijeci su u zadnjih pedesetak godina stvarani isključivo u centru grada, dok su ostala gradska naselja, poput Drenove, Srdoča i drugih pretvarana isključivo u spavaonice i sustavno zapostavljana kao da nisu sastavni dio grada. Ideja je da se u svim gradskim područjima razviju svi oni sadržaji koji građanima trebaju, da ne moraju za svaku sitnicu odlaziti u centar. Ovakav način razvoja grada kakav smo dosad imali jedan je od uzroka prometnog kolapsa u Rijeci jer građani moraju doći u centar kako bi kupili najobičnije cipele. Primjer su Srdoči, gdje živim, gdje će se opet graditi velik broj novih stanova bez implementacije novih sadržaja u taj prostor. Ja ne znam zašto se tako radi, odjeli za urbanizam i za komunalni sustav nama su nedostupni za takve odgovore, nitko ne želi ništa objasniti. Meni se čini da je jedini razlog isključivo pohlepa Grada koji ima velike financijske obveze, za naplatom komunalne naknade i popunjavanjem gradskog proračuna. Na razini Grada zauzimate se za decentralizirani razvoj, no isto tako Lista za Rijeku u svom se programu pod nazivom »Rijeka - kvarnerska metropola« zagovara čvršće institucionaliziranje suradnje Grada Rijeke kao regionalnog središta s općinama riječkog prstena. Je li riječ o pomalo suprotnim stajalištima i o kakvoj suradnji se radi? – Ne, tu je riječ o ideji povezivanja radi zajedničkog nastupa. Bez obzira na administrativne granice, metropolsko područje Rijeke proširilo se od Omišlja i Crikvenice sve do Mošćeničke Drage. Rijee je o jedinstvenom gospodarskom području iznimnog gospodarskog potencijala koje je u ovom trenutku izmrvljeno između petnaestak općina i gradova među kojima ne postoji nikakva koordinacija. Meni, jasno, ne pada na pamet dirati u kompetencije tih gradova i općina, čije se osnivanje u velikoj mjeri pokazalo opravdanim, već jednostavno postoji potreba za osnivanjem zajedničke koordinacije. Kvarnerska metropola je sintagma u programu koja znači zajednički nastup u krupnim investicijama unutar granica tog riječkog prstena, ali i zajednički nastup prema centralnoj vlasti. Mislim da bismo onda mogli tražiti i povećanje udjela u upravljanju prihoda koji se ostvaruju na ovom području. Ne želimo pregovarati o pozicijama Jeste li razmišljali o koalicijskoj suradnji s nekom od stranaka s riječke političke scene? – Osim nekih manjih lokalnih opcija, trenutno ne vidim niti jednu stranku s kojom bismo ovoga trenutka mogli surađivati. S nekim regionalnim strankama smo pregovarali, no u tim pregovorima osnovno je pitanje bilo tko će koju poziciju nakon izbora zauzeti. To je nedopustivo, mi uopće ne želimo razgovarati na toj razini. U gradskoj upravi kriterij će, ponavljam, biti samo stručnost. Pobjeđujem u prvom krugu Zvučite vrlo samouvjereno kada su u pitanju rezultati nadolazećih izbora. Očekujete li pobjedu možda već i u prvom krugu izbora? – Siguran sam da ću postati gradonačelnik već u prvom izbornom krugu. U slučaju da izbori uđu u drugi krug očekujem da će mi eventualni protivnik biti kandidat SDP-a i njegovih deset satelita, Vojko Obersnel. No, ni u tom drugom krugu Obersnel nema šanse da me pobijedi. Kao gradonačelnik, uvođenjem kulture odgovornosti i transparentnosti u javno djelovanje gradske uprave pokrenut ću Rijeku k ostvarivanju neophodnog razvoja koji će rezultirati boljitkom svih građana ovoga grada, a ne još jednom beznadežnom generacijom prepunom dugova. Riječanima želim vratiti osjećaj ponosa i dostojanstva. Svi oni koji se osjećaju istinskim Riječanima, Sušačanima, Fiumanima, to zaslužuju. Ja ne nudim predizborna obećanja, nudim stvarno rješavanje problema. Izgubljeni identitet Rijeke Kažete da Rijeci želite vratiti izgubljeni identitet. Što je izgubljeno i kako to planirate vratiti? – Vea intenzivno radimo na tome. U posljednje tri godine objavljeno je niz knjiga o Rijeci, o njenoj povijesti, o stvarima o kojima do sada nismo praktički smjeli niti govoriti. Pokrenute su inicijative za vraćanje grba i zastave. Težimo da se gradu konačno vrati njegov identitet. Rijeka je u posljednjih pedeset-šezdeset godina taj identitet izgubila, mi želimo da se otvore arhivi, da se povjesničari počnu intenzivnije baviti riječkom prošlošću onakvom kakva je doista bila, a ne po političkom diktatu. Dijelovi te povijesti se moraju vratiti na njihovo pravo mjesto. Rijeka treba svoj identitet i nadalje temeljiti na suživotu svih naroda koji su ovdje živjeli i žive. Dan-danas se ponosimo multikulturalnošću, multietničnošću. Rijeka je po tome posebna u Hrvatskoj i mislim da svatko tko je u Rijeku došao živjeti, može to i potvrditi. Taj suživot koji je u Rijeci građen stoljećima ostao je do danas, bez obzira na sva događanja od ‘91. do danas. Rijeka je tu uvijek bila na europskoj razini. Također, želimo da se spomenici kulture koji su uklonjeni nakon Drugog svjetskog rata vrate na svoje mjesto. Nažalost, Rijeka je, osim u kulturi, izgubila svoj identitet u i vrhunskom sportu. Potpuno smo izgubili taj sportski »štih« koji je grad nekad imao. Rijeka je bila grad vrhunskog boksa, vaterpola, plivanja, nogometa, rukometa i brojnih drugih sportova, a gotovo sve to danas se, budimo realni, ugasilo. Imamo nekakve prosječne ekipice koje se bore za opstanak čak i u nižim ligama. Želimo da se sport vrati na pozicije na kojima je nekad bio. Hrvatska premala za riječke potencijale Kakav je današnji odnos središnje državne vlasti prema Rijeci, a kakav odnos vi želite graditi sa Zagrebom? – Taj odnos dignut je u posljednje vrijeme na dosta visoku razinu. Želim istaknuti da je Hrvatska premalo tržište za potencijale i resurse koje Rijeka ima. Možda to zvuči malo čudno, ali to su činjenice. Problem je što niti jedna vlast u posljednjih šezdesetak godina, a posebno u zadnjih osamnaest, nije imala htijenja i odvažnosti da se primi posla i te potencijale prepozna i materijalizira. Tu moramo hitno djelovati. Uvijek kažem da ćemo, kada dođemo u situaciju da obnašamo važne funkcije u ovom gradu, morati odmah odjenuti majice kratkih rukava jer nemamo vremena za zasukavanje. Mi smo došli u »cajtnot«. Rezultat toga je besperspektivnost današnje situacije u Rijeci, ne samo na privrednom planu, nego na svim podruejima – kulturi, umjetnosti, sportu. Rijeka se u svojim razvojnim planovima treba oslanjati na tržište Europske unije. Ulaskom u Uniju Rijeka će postati važno geostrateško i gospodarsko središte. U odnosu na središnju vlast ne želim nikoga prozivati za neki posebni animozitet prema Rijeci. Mi ćemo svoj pristup središnjoj vlasti bazirati na argumentima, a ne slati nekakve razglednice. Isticat ćemo prednosti koje Rijeka ima u odnosu na cjelokupan potencijal Hrvatske, inzistirajući istodobno na ravnopravnom odnosu Zagreba i regije te odbacujući bilo kakav pokušaj kolonijalističkog, superiornog pristupa središnje vlasti. Uprava van iz centra grada! Poznata je vaša ideja o preseljenju gradske uprave iz centra grada. – To je jedan od mojih programskih ciljeva. Gradska uprava trenutno funkcionira na cijelom nizu lokacija što je, smatram, nedopustivo. U takvim je okolnostima s jedne strane teško kontrolirati cijeli sustav, a s druge strane tu je izuzetno velik broj zaposlenika. Smatram da hitno treba ići u racionalizaciju gradske uprave koja troši golema sredstva nauštrb razvoja gospodarstva. Ovako velika i neučinkovita uprava nikome ne koristi. Osim toga, ovako locirana gradska administracija uvelike pridonosi prometnom kolapsu u centru grada. Ono što želim provesti je da u četiri godine mandata pronađemo lokaciju na kojoj će sve gradske službe i komunalna društva biti na jednome mjestu. Koja bi to lokacija bila? – Razmišljamo o njih nekoliko. Jedna od ideja je da se iskoriste prostori u luci koji su proglašeni spomenicima kulture, slično kao što se radi u New Yorku, ali u odlučivanju o tome trebaju sudjelovati svi građani i institucije, gradonačelnik sigurno neće sam moći donijeti takvu odluku. Učinci takvoga projekta su višestruki, prvo da dobijemo jednu malu i učinkovitu gradsku upravu, zatim da osjetno smanjimo troškove poslovanja takve uprave te osiguramo prisniji kontakt gradske uprave sa stanovništvom, kojemu bi time bilo omogućeno da na jednom mjestu rješava sve. Prostori u kojima je sada smještena gradska uprava iskoristili bi se za moguće ambasade, konzulate te u funkciji gospodarstva, što bi otvorilo nova radna mjesta te donijelo dodatne financijske prihode gradu. (novi list) |
