Hrvatska sfera http://blog.dnevnik.hr/hrvatskasfera

četvrtak, 26.06.2014.

Kapitalizam i srednja klasa.

Dobar i siguran posao, pristojna primanja, sigurnost, kvalitetan zdravstveni i obrazovani sustav, sve si to bila dostupna prava koja su krasila Europsku srednju klasu. U isto vrijeme ta široka socijalna i ekonomska prava bila su garant mira i sigurnosti na starom kontinentu te oružje kojim je poražen komunizam.
Europa je uvijek bila utvrda socijaldemokracije i socijaldemokratskih ideja.
Europska politika kapitalističkog sustava s velikim socijalnim, ekonomskim i radnim pravima dala je odlične rezultate te stvorila društva blagostanja u zapadno europskim zemljama.
Europa je definitivno bila primjer i uzor za mnoge siromašne zemlje svijeta.
Izbijanjem financijske krize cijeli Europski projekt socijaldemokracije našao se u najtežem izazovu od svog nastanka i završetka drugog svjetskog rata.
Na financijsku krizu Europske države odgovorile su politikom štednje to jest rezanjem socijalnih, ekonomskih i radnih prava. Jasno je da politika štednje degradira i ugrožava čitav sustav Europske socijaldemokracije te na taj način ugrožava temelje stabilnosti i sigurnosti Europskog kontinenta.
Glavni temelje Europske sigurnosti nije bio NATO pakt niti tenkovi i avioni već zadovoljan radnik to jest brojna i jaka srednja klasa.
Divlji kapitalizam i sve veće društveno raslojavanje na malobrojne bogataše i veliki broj siromašnih nosi u sebi klicu budući sukoba i prijeti nestanku mira na Europskom kontinentu.
Podatak da 85 najbogatijih ljudi na svijetu ima bogatstvo jednako kao i 3,5 milijardi najsiromašniji je krajnje šokantan ali u isto vrijeme je i zadnje upozorenje o potrebi reformi postojećeg sustava.

Procesi koji uništavaju srednju klasu i socijalnu državu.
Teško je naći jednog krivca ili jedna razlog koji je doveo do propadanja i slabljenje srednje klase te sve većeg društvenog raslojavanja na siromašne i bogate.
Utvrditi sve procese koji dovode do slabljenja srednje klase i utvrditi točno njihovu važnost je jako teško, posebice zbog kompliciranosti suvremene ekonomije.
Sigurno je da postoji više razloga koji su na neki način povezani te se međusobno nadopunjuju i isprepliću.
Kao najvažnije i najbitnije izdvojio bi globalizaciju i nestanak komunizma to jest nestanak konkurentnog sustava kapitalizmu.
Proces globalizacije sam po sebi nije dobro i dovoljno objašnjen javnosti. Globalizacija znači da se cijeli svijet povezuje u jedno veliko tržište te da geografska udaljenost i nacionalne granice gube na važnosti.
Samo povezivanje svijeta nije ništa loše, dapače to je pozitivan proces ali je problem u tome kako mu se pristupilo.
Globalizaciju su uslijed tehnološkoga napretka forsirale zapadne vlade i multinacionalne korporacije. Multinacionalne korporacije su u zemljama trećeg svijeta vidjele veliko tržište i neograničen izvor jeftine radne snage. Korporacije su na temelju jeftine radne snage i novih tržišta ostvarile nezamislive profite uz cijenu da presele proizvodnju na tržišta gdje je jeftina radna snaga.
Zapad je sve više gubio radna mjesta u proizvodnji a visoki životni standard očuvan je zaduživanjem i velikim rastom financijskog sektora.
U prijevodu Europskom radniku se kao konkurencija pojavio Kineski radnik koji je spreman disciplinirano raditi za deset puta manja primanja. Poslodavci koji su nastavili poslovati u Europi počeli su smanjivati radna prava a sindikalni pritisak nije imao nikakvog učinka iz prostog razloga što bi poslodavac postavio uvjete te u slučaju neispunjenja prijetio seljenjem proizvodnje u zemlje jeftinije radne snage. Slabio je realni sektor te s njim i srednja klasa a jačao financijski sektor koji se bez podrške realnog kad tad morao srušiti.
Po nekim procjenama zbog preseljenja radne snage Europa je izgubila više od 50 milijuna radnih mjesta.
Kao drugi razlog nestanka srednje klase izdvojio bih nedostatak globalne konkurencije kapitalizmu. Komunizam je unatoč svim svojim manama bio nekakva konkurencija kapitalizmu. Ideološki se temeljio na radništvu i pravima radnika te je na taj način stekao simpatije velikog dijela radničke klase. Da bi spriječili širenje komunizma i revolucionarnih gibanja na zapadu vladajuća elita je bila prisiljena na davanje velikih socijalnih i ekonomskih prava radnicima i drugim ugroženim skupinama. Na taj način je i nastala europska socijaldemokracija kao kompromis između kapitalizma i komunizma.
Nestankom komunizma nestala je i velika ideološka prijetnja postojećem poretku te se stoga vladajuća elita smatra slobodnijom povećati izrabljivanje radnika. Kapitalizma kao sustav danas ima monopol nad cijelim svijetom. Sustav u uvjetima monopola doživljava istu sudbinu kao i poduzeće koje ima monopol. Monopolni položaj daje osjećaj sigurnosti te se prestaje raditi na poboljšanju i unapređenju samog sustava. Bez poboljšanja i najbolji sustav čeka stagnacija i na kraju pad. Kapitalizam sada kada je bez konkurencije pokazuje svoje pravo lice i vrši selekciju na malobrojne bogate i mnogobrojne siromašne. Dakle ako pogledamo realno mogli bi smo reći da je stvaranje srednje klase bio veliki ustupak koji je kapitalizam učinio kako bi se kao sustav očuvao od komunizma a da sada kada je komunizma nestao više se ne vidi potreba za tolikim ustupcima.
Izgleda da je kapitalizmu očajnički potrebna alternativa, jer bez konkurencije i alternative pokazuje svoje najgore i najokrutnije lice.

Što dalje
Treba se prvo zapitati dali je na ovom stupnju razvoja moguće društvo blagostanja to jest društvo s velikom, jakom, sigurnom i zadovoljnom srednjom klasom.
Ako odgovorimo pozitivno na to pitanje, moramo ponuditi nekakvu alternativu trenutnim globalnim procesima i kretanjima a ako pak odgovorimo negativno moramo se suočiti s činjenicom da će velika većina naših sugrađana živjeti na rubu siromaštva i to u jeku tehnološkoga napretka 21. stoljeća.
Ako već ne možemo stvoriti alternativu kapitalizmu, moramo se boriti da kapitalizam učinimo što humanijim i boljim sustavom.
Pravo na temeljni dohodak, obavezna udio radnika u dobiti poduzeća, zabrana proizvoda i bojkotiranje tvornica koje se koriste nehumanim uvjetima rada, konsenzus o minimalni radničkim i socijalnim pravima na razini cijelog svijeta samo su neki od prijedloga koji bi kapitalizam učinili humanijim sustavom.
Ljudi ispred novca, dali ćemo to ikada gledati u kapitalizmu?

Oznake: kapitalizam, srednja klasa

26.06.2014. u 21:26 • 3 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.06.2014.

Kerry o Iraku.

Prilikom posjete Egiptu Američki državni tajnik John Kerry osvrnuo se na stanje u Iraku.
Izjavio je da Amerika nije odgovorna za nasilje i kaos u Iraku te da Amerika ne želi birati vođe Iračkom narodu.
Kerry je napomenu da je Amerika „prolila mnogo krivi i teško radila“ kako bi pomogla Iračkom narodu da ostvari stabilnost i sam izabere svoje političko vodstvo.
Kerry se sjetio prolivene Američke kriv ( 4500 vojnika) ali je zaboravio spomenuti prolivenu Iračku krv i stotine tisuća civila koji su stradali za vrijeme Američke okupacije Iraka.
Kerry je izgleda zaboravio da je Amerika 2003 okupirala zemlju čiju kulturu, tradiciju, narod i običaje ne poznaje ( Amerika je jedino znala kolike Irak ima zalihe nafte) te na taj način stvorila veliki vakum moći i kaos koji traje do današnjih dana.
Priznavanje odgovornosti i isprika Iračkom narodu bilo bi najmanje što bi Američka administracija mogla i morala napraviti.

22.06.2014. u 22:18 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.06.2014.

Oprezno s zakonima.

Dobri i kvalitetni zakoni preduvjet su svakog uspješnog društva i države. Zakoni služe za reguliranje konfliktnih društvenih odnosa te određuju koja su prava i obveze svih subjekata koji stupaju u sporne odnose.
Npr kod kupoprodaje zakonima se određuje koja su prava i obveze prodavača i kupca.

Donošenje i pisanje zakona

Zakone donosi sabor kao predstavničko tijelo građana. U praksi ih donosi vladajuća stranka ili koalicija u dogovoru s različitim zainteresiranim interesnim skupinama i grupama. Svako donošenje zakona ili propisa je zapravo neka vrsta odmjeravanja snaga različiti društvenih interesnih grupa i subjekata koji imaju suprostavljena stajališta.
Npr. Natezanja oko zakona o radu su posljedica odmjeravanja snaga između sindikata i birokrata s jedne strane i poduzetnika te vladajuće elite na drugoj strani. Natezanja oko prava homoseksualaca su posljedica odmjeravanja snaga vlade i vladajuće stranke na jednoj strani a katoličke crkve, oporbe i drugih konzervativnih udruga na drugoj strani.

Iz primjera vidimo da je ogroman utjecaj interesnih grupa na kreiranje zakona te da su svi zakoni plod neke vrste kompromisa, između interesnih grupa.

Oprezno s zakonima.
Procesu pisanja i primjene zakona treba ozbiljno pristupiti. Postupak donošenja zakona započinje prepoznavanjem nekoga društvenog odnosa koji nije reguliran ili nije reguliran na adekvatan način a postoji potreba da se odnos regulira.
Nakon prepoznavanja potrebe nomotehničari ( pisači zakona) u suradnji s vlastima i zainteresiranim interesnim grupama kreću u pisanje to jest izradu zakona kojega će sabor usvojiti.
Tek tijekom trajanja i primjene zakona mogu se uočiti određeni nedostaci ( sukob s drugim pravnim normama, nejasne odredbe i sl ) koje zakonodavac naknadno otklanja ili mijenja.
Trajanjem zakona stvara se sudska praksa koja je garant pravne sigurnosti a samim time i stabilnosti odnosa koje zakon regulira.
Dakle zakon ne treba nepotrebno mijenjati.
Kod nas su veliki problem stalne i nepotrebne izmjene zakona, koje su karakteristične za sve naše vlade.
Vlada premijera Milanovića izmijenila je ili donijela više od 180 zakona, a neke zakone je mijenjala više puta u jednoj godini.
Kod takvih slučajeva zakon ne stigne zaživjeti u praksi te se ne mogu vidjeti eventualne prednosti i nedostaci zakona a samim time ne može se stvoriti stabilna sudska praksa kao temelj pravne sigurnosti. To se posebno osjeti kod zakona koji reguliraju financijsko - ekonomske odnose gdje je prijeko potrebna pravna stabilnost i sigurnost.
Svi smo mi na neki način žrtve stalnih izmjena i dopuna zakona bez neke pravne svrhe.

U hrvatskoj se pisanju i donošenju zakona prilazi krajnje neozbiljno, pa stoga nije nikakvo čudo što ih nitko ne poštuje.

Oznake: pravo, Zakon, pravne norme, sud

19.06.2014. u 16:00 • 2 KomentaraPrint#^

srijeda, 11.06.2014.

Nesigurni svijet.

Građanski rat u Siriji, sukobi i kaos u Libiji Iraku i Ukrajini, napetosti u Južno Kineskom moru, napetosti s Iranom samo su pokazatelji nesigurnog i nestabilnog svijeta u kojem živimo.
Sada se zadnja u nizu desila Ukrajina koja je pokazala da ni Europa više nije sigurna te da su sukobi na starom kontinentu mogući. Relativno mirna zemlja koja dvadeset godina nije imala većih nacionalnih problema uvučena je u prikriveni rat, koji se vodi u interesu stranih sila a čiju cijenu će platiti Ukrajinski narod.

Pozadine svjetskih sukoba
Svi sukobi imaju svoju pozadinu pa tako i ovi koji se trenutno vode i koji su trenutno aktivni.
Da bi dokučili razloge ovih sukoba moramo razumjeti geopolitiku i odnose snaga najjači svjetskih igrača.
Nakon raspada SSSR i kraha bipolarnog svijeta kojeg su karakterizirala dva centra moći ( SAD I SSSR) ostao je samo SAD kao preostali centar moći i lider novog unipolarnog svijeta.
Dakle SAD se nametnuo kao neupitni svjetski lider i vođa novog modernog svijeta.
Svijet pod vodstvom SAD i njegovih zapadni saveznika održao se do današnjih dana.
No financijska kriza koja je pogodila SAD i zapadne zemlje s jedne strane te brzi gospodarski rast Kine i Azijski tigrova s druge strane stvorio je novi odnos snaga te umanjio Američku dominaciju svijetom.
Možemo slobodno reći da se nalazimo na političkoj prekretnici ili pak na prijelazu s unipolarnog svijeta u multipolarni svijet.
Naravno da su takvi prijelazi praćeni sukobima koji služe kao poligon za odmjeravanje snaga između starih i novih svjetskih sila.
Ukrajina, Sirijia, Libija Itd sve su to samo poligoni za odmjeravanje snaga i testiranja spremnosti protivničke strane.
U Ukrajini je zapad srušio prorusku vladu i doveo prozapadnu vladu, no isto to se dogodilo i prije desetak godina samo što je Rusija tada šutjela a sada je uzvratila i eto rata. U Siriji je zapad pokušao srušiti Ruskog i Iranskog igrača Assada ali su Rusija i Iran čvrsto stali iza svog igrača i opet eto rata.
Pozadina svih sukoba vođenih zadnjih nekoliko godina je ta što novo nastale sile poput Kine i Rusije ne prihvaćaju Američki i zapadnu dominaciju svijetom već joj se suprostavljaju što dovodi do sukoba.


Povijest
Kada malo bacimo pogled u povijest vidimo da današnja situacija u svijetu podsjeća na onu prije prvog svjetkskog rata. Naime do prvog svjetskog rata je došlo nakon ujedinjenja Njemačke i stvaranje nove super sile na teritoriju Europe koja nije bila zadovoljna poretkom u kojem dominiraju Britanija i Francuska.,
Dakle prije prvog svjetskog rata imali smo novonastalu velesilu ( Njemačka ) koja je tražila promjenu postojećeg sustava te preraspodjelu kolonija i naravno imali smo sile koje su dominirale postojećim sustavom ( Britanija Francuska ) i kojima nije padalo na pamet pristati na Njemačke zahtjeve. Stvari su razrješenje prvim svjetskim ratom.
Danas isto tako imamo novonastale sile ( Kina, Indija, Rusija ) koje traže promjenu postojećeg sustava i imao sile koje dominiraju sustavom ( SAD i saveznici ) koje nisu spremne pristati na te promjene. .
Naravno stvari se rješavaju sukobima.No zbog postojanja Nuklearnog oružja te međusobno gospodarske povezanosti kao posljedice globalizacije, svjetske sile ne ratuju direktno već indirektno preko trećih malih država.


Formula za mir

Treba biti realističan i reći da će se sukobi nastaviti i u budućnosti. Jednostavno kapitalizam je sam po sebi izrazito konfliktan sustav te će sukobe biti teško izbjeći.
Svijet i najjači svjetski igrači ne idu prema nekom zajedničkom modelu razvoja već se naprotiv sve više udaljavaju jedni od drugih i zaoštravaju postojeće konflikte.
Da bi došlo do mira u svijetu potrebno je da svi relevantni svjetski igrači budu zadovoljni svojim položajem na međunarodnom sceni.
Danas to nije slučaj jer zemlje poput Rusije i Kine neće prihvatiti Američku dominaciju svijetom. S druge strane SAD ne pokazuje znakove da je spreman na popuštanje i dobrovoljno odustajanje od svoje pozicije globalnoga hegemona.
Postoji i opcija da prevlada razum te se postigne neka vrsta kompromisa, što bi ustvari značilo usklađivanje i podjelu interesa najjači svjetski sila.
Treba reći da u današnjim sukobima ne postoje dobri i loši momci kako to mediji često nastoje prikazati. Nema zle Rusije niti dobre Amerike ili pak obrnuto, nema zle imperijalističke Amerike a dobre Rusije i Kine. Danas je to sve samo sukob interesa i pokušaj da se pod svoj utjecaj stave resursi manjih zemalja i time stekne bolja pozicija na velikoj geopolitičkoj šahovskoj ploči.
Ono što je ironija geopolitičkih sukoba je to da u njima redovito stradaju male zemlje, jer se velike nikada neće direktno sukobiti. Dakle dolazimo do zaključka da je malim zemljama najviše u interesu da se velike i jake zemlje dogovore te usklade svoje interese i prestanu koristiti male zemlje kao svoje poligone za odmjeravanje snaga.
I opet se ispostavi bolna povijesna istina, veliki igraju svoje geopolitičke igre diljem svijeta a mali obični ljudi nemoćno gledaju i skupo plaćaju cijenu tih isti igara.

Oznake: politika, geopolitika, Sukobi, ratovi

11.06.2014. u 08:36 • 5 KomentaraPrint#^

subota, 07.06.2014.

Ljudi ispod brojeva.

Mi žalimo ljude a što je s brojevima.
Kada na televiziji čujemo vijest o pedeset poginulih i tisuću raseljenih pogađa li nas to i na koji način?
Kada čujemo ili čitamo o smrti pojedinca ili neke javne osobe pogađa li nas to i na koji način?
Jasno je da su emocije i senzibilitet jači kad je u pitanju nesreća konkretnog pojedinca s imenom i prezimenom nego kad je u pitanju nesreća koja se prikazuje brojevima.
Uzmimo primjer.
Kada sam na vijestima čitao o nesreći Mihale Schumahera tisuće fanova i simpatizera iskazalo je svoju podršku i zaželjelo brz oporavak Schumaheru.
Forumi i web portali bili su prepuni želja za oporavkom. Slično smo mogli vidjeti i kod Luke Ritza ili pak male Nore.
Kada na vijestima čitam o stotinu mrtvih u Sirijskom sukobu nema ni približno toliko senzibiliteta prema stotinama mrtvih iako je jasno da je tragedija veća i pogađa puno veći broj ljudi.
Prikazati unesrećene kao brojeve ispada kao najlakši način za umanjivanje važnosti neke velike ljudske tragedije.
Brojevi ne izazivaju emocije kao što izazivaju imenom i prezimenom označeni pojedinci.
Mi kao da zaboravljamo da se iza brojeva kriju stvarni ljudi koji su isti kao Nora ili Luka Ritz.
Ti ljudi "prikazani brojevima" su isto imali svoje obitelji, ljubavi, nade i snove koji su nepravedno prekinuti.
Mediji uvijek izvještavaju o žrtvama u brojevima. Kad bi izdvojili malo vremena te ponekad spomenuli žrtve imenom i prezimenom te dali kratak opis njihovi sudbina siguran sam da bi senzibilitet u javnosti bio puno veći.
Takav senzibilitet moga bi u javnosti dovesti do jačeg i odlučnijega protivljenja bilo kojem obliku sukoba ili rata.
Ovako imamo situaciju da je svijet praktički šuti na stotine tisuća stradali u Siriji ili pak nekom drugom ratnom sukobu.
Ali što 100.000 tisuća je samo broj, puka statistika mrtvih baš kao što je 360,000 tisuća nezaposlenih samo broj puka statistika.
Žao je i meni Luke i Nore i ja želim brz oporavak Shumaheru a ovim brojevima, što s njima, oni su samo tužna statistika.

07.06.2014. u 18:13 • 3 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< lipanj, 2014 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Listopad 2015 (1)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (3)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (3)
Srpanj 2014 (1)
Lipanj 2014 (5)
Svibanj 2014 (5)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (11)
Veljača 2014 (14)
Siječanj 2014 (7)
Prosinac 2013 (5)
Studeni 2013 (6)
Listopad 2013 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Biznis je za poštene,
a politka za plemenite.

Blog o politici, ekonomiji, društvu i društvenim znanostima.

Brojač posjeta

Tražilica

Loading

Friends

area272>
Novinar Istine.blog.hr
budan.blog.hr







Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se