Blog Sadašnjeg trenutka

utorak, 27.11.2007.

O produktivnosti

Potaknut Neinim komentarom u prošlom postu, odlučio sam napokon napisati novi post vezan za produktivnost. Prvi dio možete naći ovdje.

Kao prvo, da sa vama podijelim činjenično stanje - imam puno aktivnih projekata koje sam dobio svojevremeno inspiraciju da ih započnem, a koje sam u najboljem slučaju tek djelomično završio. Neki od tih projekata su manje kompleksni, neki više - no zajedničko im je svima da donose meni neku koristu , a samim time i posljedice ako ih ne završim. Od nekih sam po putu totalno odustao, neki će me držati još godinama na način da ću se svakih nekoliko mjeseci posvetiti tome na jedno mjesec dana.
Neki primjeri mojih projekata:
- napraviti igru Othello u kojoj će kompjuter učiti iz svake odigrane partije i nakon svake partije postojati sve bolji kao igrač
- postati jako dobar igrač u Othellu
- završiti program Sapere: softver za izradu rječnika, sa već ugrađenim talijansko-hrvatskim rječnikom i mogućnosti kreiranja testova, konjugacija talijanskih glagola, memorijskih kartica itd.
- pokrenuti dobrotvorni site
- položiti preostala dva ispita na faksu (povezano sa program Sapere koji je dio tih ispita i dio diplomskog)
- realizacija nekoliko softverskih ideja koje sam tek djelomično napravio
- položiti ispite za .net certifikate (bitno za posao)
- naučti jako dobro talijanski
- naučiti razne druge stvari, da sad ne nabrajam što sve ne

To su samo neki. Ima ih još, no ono što je svima zajedničko je to da neovisno o tome kako se oni razvili, posljedice imam samo ja. (OK, možda oko ovog za dobrotvorni site to ne stoji - ali to je već tema za neki drugi post.)

Postoje ljudi koji su u stanju postaviti prioritete i držati se toga. Takvi ljudi završavaju svoje projekte i imaju vidljive rezultate. Očito ja nisam u toj kategoriji. Uz duboko poštovanje prema tim ljudima, nije mi krivo da nisam u toj grupi.
Pokušavao sam dovoljno dugo postavljati prioritete i na kraju sam zapravo došao do toga da radim nešto što me ne usrećuje u tom trenutku i to zato da bi jednom u budućnosti bio sretan zbog toga. Uz svo poštovanje prema samodisciplini, ali to mi i nije baš smisleno - barem ne kada su u pitanju projekti gdje samo ja imam posljedice. Zašto razvijam te projekte? Jer me u tom trenutku to čini sretno. Veseli me kada barem za malo neki projekt evoluira u nešto bolje. Nije mi nužno da ih ikada završim da bi onda mogao doći i reći "super, sada sam završio projekt i sada sam sretan." Sretan sam sada, a bilo koji od tih projekata ako se i završi - super. Kao što je i sasvim OK ako ne. I ako me u ovom mjesecu usrećuje razvijati Sapere, zašto bih se onda prisiljavao na nešto drugo sa gore navedenog popisa?
Naravno, postoje projekti u kojima se ne bi osjećao tako opušteno - a to su oni koji utječu i na druge, no ipak veliki dio nekih naših ciljeva i ambicija je zapravo nastojanje da nam postane bolje - i onda ljudi potroše godine radeći nešto što ne vole da bi možda nekad u nekoj dalekoj budućnosti imali nešto što će ih činiti sretnima. Nadam se da nisam jedini koji misli da oko takvog pristupa možda nešto ne štima.
Prije sam znao imati grižnju savjest jer ne radim "korisne" stvari - npr. ne radim nešto na nečemu od gore navedenog, sada mi je tako drago da sam skužio koliko je to bilo bedasto sa moje strane. Nisam puno više produktivan nego li prije, ali sam ipak puno mirniji sam sa sobom i sretniji u Sadašnjem trenutku. Pa vi vidite što više vrijedi... wink

prijavi hr.digg - 09:20 - Komentari (10) - Isprintaj - #

petak, 23.11.2007.

Mentalne sposobnosti

U ovom postu pod "mentalne sposobnosti" ću smatrati kombinacija logičke inteligencije, pamćenja i koncentracije. Naravno, postoje i drugi oblici inteligencije i mentalnih sposobnosti, no to nije tema ovog posta.

Truizam je da svatko od nas ima određenu količinu mentalnih sposobnosti.

Što određuje nečije mentalne sposobnosti?
Njegov hardver i softver. Hardver je u slučaju čovjeka prvenstveno njegov mozak. Oko poznavanja mozga sam totalni laik, no nekad davno sam zaključio da je u pitanju kvaliteta neuronske mreže (broj veza među neuronima) koja određuje kvalitetu nečijeg mozga. Od kad sam to zaključio tog zaključka se držim kao pijan plota, pa ako vi počnete tvrditi da nije tako, morat ću se ne složiti sa vama. belj
Osim mozga, tu je i fizičko zdravlje - koje opet utječe na to koliku razinu potrebne energije će imati mozak - ako je npr. oslabljen krvotok u mozak, neće moći primati potrebna sredstva za normalan rad i zato će raditi slabije. Toliko o hardveru.

Što se tiče softvera to je kombinacija nečijih uvjerenja oko toga što je bitno/nebitno, zanimljivo/dosadno, teško/lagano i načina razmišljanja i pristupa određenim problemima. Netko ima kvalitetne mentalne strategije koji mu pomažu da brže obradi neki problem od nekog tko ima bolje razvijeni mozak, ali slabe mentalne strategije.
Netko je jako inteligentan, ali nesposoban da tu svoju inteligenciju usmjeri na neki problem već mu je koncentracija tako loša da mu treba nekoliko sati za napraviti nešto što bi nekome prosječne inteligencije trebalo 20 minuta. Ukratko, svega ima...

Također, nečije mentalne sposobnosti variraju i nisu uvijek iste - što je i normalno, jer ako smo umorni vjerojatno ćemo biti manje sposobni nego li kad smo odmorni. Ili ako smo ljuti i zabrinuti u odnosu na to kada smo mirni i sretni iznutra.

Moje mentalne sposobnosti najčešće koristim na području programiranja jer ipak od toga zarađujem kruh. I tu primjećujem da ponekad sam sebi se iskreno divim kako sam pametan, a opet ponekad se sam sebi čudim kako sam glup. I tisuće nijansi između ta dva ekstrema...

Svaki problem ima svoj stupanj složenosti, od trivijalnih pa do stvarno hiper kompleksnih. Ono što mi se redovito zna dogoditi da bez razmišljanja nečemu pristupim kao problemu kojeg ću riješiti unutar 10 minuta, a zapravo je to složeni problem - i potrebno je možda čak i nekoliko sati da bi ga se riješilo. I onda mi se dogodi frustracija - to je sve na automatskoj razini sve dok ne zastanem i primjetim da sam ponovo napravio istu grešku i postavio totalno nerealni vremenski okvir.

Ono što mene zanima je koje su vaše metode i načini na koji bolje koristite svoje mentalne sposobnosti? Da li koristite neku tehniku (npr. mnemotehnike, Image streaming, vježbanje koncentracije i sl.) ili ne? Koji bi bili vaši savjeti nekome tko bi vas pitao "Kako da što bolje iskoristim svoje mentalne sposobnosti?"

prijavi hr.digg - 13:13 - Komentari (19) - Isprintaj - #

utorak, 20.11.2007.

Najveća duhovna praksa...

... je život sam. Gledano tako i najveći ateisti i protivnici ideje o duhovnosti zapravo provode duhovnu praksu - tj. žive ju.

Po učenju Advaite - svi smo od istog Izvora, svi smo isti Izvor i u ovom životu, a ovo što se nama čini kao stvarnost nije ništa drugo nego li još jedan oblik sna. Kao što sanjamo u snu i u snu nam se to čini kao stvarno (u većini slučajeva) tako je to i u ovom životu. Gledano tako onaj tko sanja je za svakog isti - Izvor.

Gledano po učenu raznih duhovnih učenja svi mi prolazimo kroz proces mnogih života i karme - i iako tu postoje određene razlike u detaljima, moj dojam je da na kraju nitko unutar tog učenja ne može izbjeći oslobođenje - pod uvjetom da mu se da dovoljno dugo vremenena - a duša ima svo vrijeme koje joj je potrebno - pogotovo ako je točno da postoji samo Sadašnji trenutak.

Molitva, kontemplacija o Bogu i duhovnosti, meditacija i slično je tek jedan aspekt duhovnosti. Iako mi se dosta često dogodi da promišljam i o Bogu i duhovnosti, pa da i mi se to ne događa i da apsolutno ništa ne provodim oko toga, i dalje bih provodio duhovnu praksu.
Kao što ju provodite i vi samom činjenicom da ste živi.

prijavi hr.digg - 09:40 - Komentari (6) - Isprintaj - #

petak, 16.11.2007.

Učenik ili učitelj

Kroz pisanje na ovom blogu netko bi mogao dobiti krivi početni dojam - da autor ovog bloga podučava nešto, konkretno - neki oblik duhovne istine. To jednostavno nije točno. Ja ne podučavam ništa već jednostavno iznosim svoja iskrena razmišljanja i životna uvjerenja. Svaki post koji sam napisao je bio moj iskreni stav u trenutku pisanja tog posta. No i neki moji pogledi se mijenjaju kroz vrijeme pa tako i dobar dio postova sa samog početaka ovog bloga više ne bih napisao. No to ne znači da ne stojim iza tvrdnje "u trenutku kada sam ih objavio to je bila moja istina." - dapače.

To što sam ja tehnički gledano autor ovog bloga, a ostali su čitatelji, ne znači da sam ja ispred jedne gomile i da ja nešto podučavam. Ne, osjećam se kao još jedan XY iz raje, i iako je ovaj blog poluanoniman, i da je skroz anoniman ništa se ne bi promijenilo.

Poučen svojim iskustvom sa početka ovog bloga, i moja istina je podložna promjeni. I to je dobro - ne želim da se zadrto držim nečega jer sam nekad u prošlosti pisao o tome.

Da li je moja trenutna istina istinitija od vaše trenutne istine? Tko to može reći sa sigurnošću? No srećom, nije ni bitno. Vjerujem da su na nekoj razini sve istine jednako vrijedne jer su izabrane od istog izvora sa istom svrhom. No to je na nekoj razini. Na ovoj relativnoj - tko zna... (hint: pitajte Begu, možda on zna. wink )

A naslov ovog posta?
Pa recimo ovako - osjećam se kao još jedan koji putuje sa drugima u grupi, a ne kao onaj tko predvodi grupu. I iskreno, stvarno mi je drago zbog toga. Možda mi je sudbina da u nekom trenutku svog života dobijem ulogu učitelja, no to očito još uvijek nije tako. Biti Učiteljom na ovoj ljudskoj razini zahtjeva ipak jednu razinu na kojoj tijelo/um Berix još uvijek nije. I to je savršeno OK.

Mir svima. mah

prijavi hr.digg - 09:05 - Komentari (6) - Isprintaj - #

utorak, 13.11.2007.

Site - dobrotvorne aktivnosti 2. dio

Od zadnjeg posta promislio sam i odlučio da ću ubrzo startati site posvećen dobrotvornim aktivnostima.
Sastojati će se od 3 cijeline:
1. Dio koji se bavi sa dobrotvornim aktivnostima i udrugama u Hrvatskoj
2. Dio koji se bavi sa dobrotvornim aktivnostima u svijetu
3. Blog dio
Prva dva dijela će imati linkove i informacije, dok ću unutar blog dijela pisati o svojim iskustvima i razmišljanjima vezano za dobrotvorne aktivnosti.

Koja je moja motivacija za pokretanje takvog sitea?
Ja prvi, kao Advaita student, duboko vjerujem da najveću uslugu ovoj razini stvarnosti možemo napraviti tako što spoznamo svoju pravu prirodu. Kod mene je to uvjerenje, kod određenih mojih mentora to je dio njihovog učenja. Gledano tako, dobrotvorne aktivnosti nisu moj prioritet u životu, ali to ne znači da neće biti dio mog života. Osjećam da su bitne. I poštujem taj osjećaj i zato ću poduzeti taj korak. Da li će se to pretvoriti u jedno ozbiljno putovanje ili će to biti kratka šetnja - iskreno ne znam. Bit će što treba biti - a i ja sam sam znatiželjan kako će se to razvijati.

Iskreno, ne smatram da je ta moja inicijativa za neku posebnu pohvalu - radim ono što mi je došlo spontano da napravim i uz to ja ću imati koristi od svega toga. Sa moje strane to sigurno nije neka žrtva (nešto slobodnog vremena i novca za hosting), a ako nekome nekad na neki nači pomogne drago mi je da sam sudjelovao u tome.

Koje su moje koristi iz toga?
1. Prvenstveno pojačana svjesnost i informiranost o području gdje se može pomoći onima kojima je ta pomoć potrebna. Na taj način ću i ja lakše ostvariti svoju ulogu u tome.
2. Imati ću iskustvo više - nisam još nikada imao svoj site na kojem ću imati vlastiti blog bez da sam dio nekog blog servisa.
3. Radim ono što mi spontano dolazi

Da li će taj site biti ikome koristan? Kao što smo se neki od nas već davno složili - ne možemo znati - ponekad jako sitna pozitivna akcija može zbog lančane reakcije stvoriti lavinu. Bilo bi previše pretenciozno tvrditi da možemo znati kakav će efekt imati nešto dugoročno.

Mislio sam u ovom postu pisati o konkretnijim razlozima zašto je dobro pomagati nekome, no odlučio sam da ipak neću - neka to bude jedan od postova za blog na tom siteu.
Da ne bude zabune i dalje ću pisati na ovom blogu - slična tematika kao i do sada, a na onom ću pisati ponajviše o dobrotvornim aktivnostima. Bit će mi baš drago ako barem nekome od trenutnih čitatelja bude zanimljiv taj blog.

Moj stav je oko tog sitea kao i oko većine drugih stvari u životu - Neka bude volja Tvoja, pa što god treba biti - neka bude. Ne vezujem se na rezultat - jer vezivanje takve vrste nije u skladu sa mojom životnom filozofijom.

Na temelju prošlih iskustava ne bi me začudilo da zato jer sam se odlučio na startanje sitea te tematike da me netko proglasi da imam veliki ego, da se ponašam djetinjasto, da sam naivan, da kada ću prestati tražiti ono što je u meni, da se trebam probuditi, da sam lijen, da bježim od života, da previše teoretiziram jer to nije prava akcija, da sam previše nemiran, da imam previše misli, da idem krivim putem, da činim krivu stvar itd., itd. - lako meni kad me i ljudi koji me uopće ne poznaju tako "dobro poznaju". fino

Lipi mah svima.

prijavi hr.digg - 09:28 - Komentari (10) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 05.11.2007.

Site - dobrotvorne aktivnosti

Trebam vašu pomoć pa vas molim da pročitate ovaj post.
Već poduže vremena imam negdje u pozadini ideju oko toga da pokrenem site koji bi se bavio dobrotvornim radom. Zvao bi se Dobrotvor ili nešto slično i imao bi slogan "Dobro je činiti dobro" (ili nešto tog tipa). Prije nego što to napravim, želim vidjeti kakvi sve slični siteovi postoje u Hrvatskoj - jer ako postoji neki koji zadovoljava ono što ja imam na pameti, onda ću odustati od moje ideje i promovirati ću taj site. Zato vas molim za početak da mi date linkove na siteove tog tipa u Hrvatskoj koji su vam poznati.

Išao sam u Google upisati "dobrotvorne aktivnosti" i izašlo mi je 73500 rezultata - a prvi na vrhu je bio link na moj post . nut Tako da mi ovaj put Google nije pomogao, osim što me je dobro rofl.

Sve ovo je trenutno još uvijek debelo u fazi ideje, konkretno - istraživanje ima li taj site uopće smisla. U slučaju da se ispostavi da ima smisla tada postoji nekoliko smjerova u kojima to može ići - no o tome više ako do toga uopće dođe.

Linkovi koji su mi već poznati:
Udruga osoba s invaliditetom Split

Anđeli - Udruga roditelja za djecu najteže invalide i djecu sa posebnim potrebama

Donacije info

Zaklada Ane Rukavine


Mogu biti i linkovi na globalnoj razini, ali za sada preferiram više one na hrvatskom.

S obzirom da želim da više ljudi vidi ovaj post, u petak neću objaviti novi post, već ću to napraviti u utorak.

Iskreno, očekujem vaša mišljenja i prijedloge jer ipak je to za dobru svrhu pa mislim da ćete biti motivirani pomoći mi u tome. Nadam se da se nisam prevario. sretan

prijavi hr.digg - 14:02 - Komentari (16) - Isprintaj - #

petak, 02.11.2007.

Blogerska tišina

Više puta mi se je u zadnjim mjesecima pojavila misao - zašto ne prestanem pisati blog?
I onda su uz to pitanje automatski dolazile i misli:
"To će ti biti super - jer ćeš tako moći živjeti svoju istinu u potpunoj tišini, bez da ikome moraš išta objašnjavati. Biti će ti lakše u tvom životu jer stvarno se nikome nećeš morati opravdavati oko ničega." Bitno je napomenuti da su mi dolazile automatski takve misli.
I onda sam išao pisati na tu temu i promatrati iskrene odgovore koji dolaze na to:

Moje prvo pitanje je bilo:
"Da li je to stvarno istina?"
I odgovor je bio očit - "nije". A onda su i došli konkretni argumenti koji potvrđuju da ono gore navedeno jednostavno nije istina.
- Argumenti su bili:
1. Živjeti svoju istinu u unutrašnjoj tišini nema nikakve veze sa vanjskim okolnostima - pisao blog ili ne, pričao o ovim temama svaki dan ili nikad - nema apsolutno nikakve veze sa unutrašnjom tišinom. Jednostavno nije povezano.
2. Nikome ništa ni ne moram objašnjavati. U svakom trenutku mogu izabrati da li ću sudjelovati u nekoj komunikaciji ili ne, kao i prihvatiti da će ljudi neko moje mišljenje shvatiti na način na koji god je u skladu sa onim što trebaju shvatiti u tom trenutku.
3. Neće mi biti ni lakše ni teže ako budem pisao blog. Ja ću biti u oba slučaja - i to ne mogu izbjeći, tako da ne mogu reći da će mi biti lakše, ni teže.

S druge strane imam prilično blogerske inspiracije, svaki dan mi život da ideju za neki post. Da nema te inspiracije sigurno bih već prestao pisati blog - nedostatak inspiracije je po meni jedini dobar razlog za prestati. A dok je ima pisati ću i dalje jer nemam niti jedan dobar razlog zašto ne...

Nema puno čitatelja, ali ih ima i sa trenutnim brojem sam sasvim zadovoljan. Tu i tamo me netko pohvali, tu i tamo netko zaključi da "srljam i da me treba probuditi". belj. Ovaj blog nema neki posebno veliki značaj, kao što ga ima npr. Steve Pavlina blog, ali zašto bi ni trebao imati neki značaj? Zašto i on jednostavno ne bi mogao biti bez neke posebne svrhe ? (to je ono što sada iskustveno razumijem, a što mi na početku pisanja ovog bloga i nije bilo baš najjasnije)

Eto, to bi bilo sve za post br. 141. mah

prijavi hr.digg - 08:27 - Komentari (11) - Isprintaj - #

My web office's WebRing
Ring Owner: Toni Anicic Site: My web office
Free Site Ring from Bravenet Free Site Ring from Bravenet Free Site Ring from Bravenet Free Site Ring from Bravenet Free Site Ring from Bravenet
Get Your Free Web Ring
by Bravenet.com