ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Još jednom topli pozdrav svima, veliko hvala na podršci i e-mailovima!


28.06.06. SRI

Cijeli dan sam doma – simptomi 4
Koristim blagodati novougraðene klime i ostajem povraæati u domu svome. (A i kamo bih inaèe?) Doduše samo jutros sam povraæala, ali i veèer mi je veæ na rubu, sa želucem na krivom mjestu. Ujutro mi je tlak pao na 100/70 (titranje pred oèima, vrtoglavica...) i hvata me jaki strah. Zovem svoju psihijatricu da je pitam šta da radim, kaže: „Povisite Helex, do max 2 mg, uz Xanax SR“. Ali od toga mi pada tlak. „Pijte puno tekuæine“, kaže ona. A od toga mi se povraæa. No, kaže da se i kod pada tlaka može povraæati. I šta sad? Ništa. Kaže ona da dva-tri dana izbacim Zoloft, a da ona ide na godišnji. Jebi ga. Snaði se sam, kao i obièno.
Ali danas sam èak i malo radila za firmu (ne puno, oko sat vremena, ali ipak...) Ostatak dana povlaèila sam se po stanu i gledala na sat èekajuæi kad mogu popiti slijedeæi Helex. Uglavnom, cijeli dan sam neka napeta i splašena i nešto mi se manta u glavi. I naravno, muka mi je. (Èini mi se da mi je malo jaèe muèno kad popijem Xanax SR – s postepenim otpuštanjem.)
UKUPNO TIJEKOM DANA: Xanax SR 2 mg / Helex 1,25 mg


27.06.06. UTO

Cijeli dan sam doma – simptomi 5
Od lijekova sam danas popila nešto više Helexa odnosno Xanaxa, ali ne znam toèno koliko se toga zadržalo poslije povraæanja ujutro i na veèer.
Uglavnom, u 10 došli majstori da ugrade klimu, a mene onda zgrabila panika (netko nepoznat, u tri živa hodajuæa primjerka ušao je u moj dom i raznovrsnim strojevima narušava moju intimu i mir!) da sam mislila da æu umrijeti na kauèu iako sam bila u drugoj sobi s kæerkicom (na plus 32 stupnja). A ona pak cijelu noæ od sinoæ povraæa i ima temperaturu, tako da smo na smjenu dodavale jedna drugoj lavor i vlažnu gazicu i ostale 'rekvizite'. Niti do WC-a nisam mogla otiæi koliko sam bila slaba i drhtava veæ me mama odvela. Nakon odreðene doze dodatne Xanax-a (nemam pojma kolike, negdje oko 1 mg) odjednom mi panika nestaje i oko 13 sati pijuckam piæe s majstorima, toènije njima trojicom, šalim se i pregovaram o cijeni i plaæanju s njihovom gazdom putem mobitela itd. Samu sebe ne prepoznajem. I uspješno ostvarujem što sam si zacrtala – platiti gotovinom, bez raèuna (dakle i bez PDV-a) – i dobiti pisano jamstvo za izvedene radove! Sva sam si ponosna na sebe – sve do naveèer kad sam povratila sve i svašta. Valjda posljedica dnevnog stresa. I 'nagle promjene' temperature u stanu – sa 32 na 28!

26.06.06. PONEDJELJAK

Ujutro - Dr. opæe prakse – jaèina simptoma 4-5 (0 – najlakše ili ništa, 5 – najjaèe)
06.40 Xanax SR 1 mg + Helex 0,25 mg
Probudila sam se u 05.30, pojela Nutellu po kruhu i popila mlijeko. Veæ me hvata blaga muènina. ALI TO ME NIJE SPRIJEÈILO DA ODMAH UJUTRO POGLEDAM VAŠE KOMENTARE I MALO SI PODIGNEM MORAL!!!
U ambulantu stižem desetak minuta prije 7 sati, ispred mene veæ 6 ljudi, a unutra kao u plinskoj komori. Mama mi ostaje èuvati red a ja izlazim van na zrak. Nakon nekih 30-tak minuta, meni beskrajno dugih i napetih, mama izlazi po mene jer sam uskoro na redu. Veæ pred ulazom u zgradu ambulante poèinjem povraæati. Zapravo, samo slina, ali želudac mi je u nosu. Vraæam se natrag sjesti u auto i molim mamu da me pozove kad budem ja na redu. Tako je i bilo. Doduše u tom momentu me i muènina malo popustila (ubacila sam voæni bombon u usta) pa sam nekako oteturala do ordinacije. Pita me doktor gdje me boli. 'Ma, ne boli me! Boljelo me dok nisam poèela piti Ranital, sad mi se samo povraæa.' Prepipava mi trbuh i sve izgleda OK. Pitam ga što da radim sa Zoloftom jer mi se od njega strašno pogoršalo. Kaže da on obièno poène djelovati nakon 20-tak dana i da se strpim još tjedan dana, ali da dozu koju sam sinoæ propustila popijem odmah poslije kontrole, što sam i uèinila. Kaže još: 'Vidim da si sva usplahirena'. E, stari moj, a tek da me vidiš bez Helexa... (mislim si) Spominjem mu i da sam morala udvostruèiti dozu Helexa otkad sam na Zoloftu, i pitam smijem li to? Kima glavom u znak odobravanja. Kao da sam pitala za vitamine. Uglavnom, ponovno kontrola kod njega krajem tjedna.
U napadu zadovoljstva relativno uspješno obavljene obveze, odlazim u prvi obližnji duæan s tehnièkom robom i kupujem klima-ureðaj. U duæanu ukljuèena klima, a meni vruæe. Grabim prvi katalog i mašem njime ispred lica k'o mahnita. A tek je 8 sati ujutro. Za danas i sutra su najavili do 35°C. Pa tko živ... Trgovac odlazi u skladište po klimu a ja na drhtavim nogama sva nervozna èekam 5 minuta koje izgledaju kao 5 sati. Jedva èekam da platim i izaðem i idem kuæi. Najradije bih mu ostavila karticu pa nek' si naplati koliko hoæe, samo da mogu zbrisati van. Ali, evo i to sam preživjela, dopremila klimu doma i telefonom dogovorila montažu za preksutra popodne (ako mi se posreæi i drugi klijent otkaže, moglo bi biti i sutra ujutro; ali, iskreno, smatram da nisam baš te sreæe).
Zovem firmu jer su me zamolili da danas doðem obaviti jedan telefonski razgovor, da ih obavijestim da nisam u stanju doæi i da dotiènoj osobi daju moj broj mobitela pa æu to riješiti od kuæe. Za sad je to OK, ali plaæe još uvijek nema. Vidjet æemo.
08.00 Zoloft 1 tbl. (50 mg) + 10.40 Helex 0,25 mg


25.06.06. NEDJELJA

Cijeli dan – doma – simptomi 4
Zašto ne mogu kao svi normalni ljudi izaæi van a da me noge drže i da mi se ne vrti? Zašto veæ danima živim na turbo posoljenim komadiæima kruha ili žemlji, polovicama banane i vode? Tu i tamo pojedem neku sitnicu mimo ovog 'protokola'. Imam osjeæaj stalne gladi u želucu, a kad vidim hranu, nemam apetit. Èudno... Èak sam i cigarete i kavu smanjila jer mi je muka od toga. Kutiju cigareta imam po 4-5 dana a šalicu Nesice ne uspijem popiti u jednom danu.
I naravno, veæ uobièajeno titranje pred oèima se vraæa. Ventilator je stalno pored mene, no obièno zaèepim vatom ono uho koje je okrenuto prema ventilatoru jer sam prošlo ljeto tako dobila upalu uha, a i donji dio nogu pokrijem majicom jer mislim da sam ih prehladila pa mi se zato grèe mišiæi. Sa kæerkicom skoro cijeli dan pletem filofun vezice i radimo privjeske za kljuèeve. I strepim pred sutrašnjim danom i duuugim zatvorenim mraènim hodnikom što se zove èekaonicom u mojoj podruènoj ambulanti (baš moj doktor je u dnu tog hodnika) u kojoj uopæe nema zraka a temperatura k'o kod mene doma. A ventilacije nema.
Ranital 300 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Xanax SR 2 mg / Helex 1 mg (Zoloft sam danas namjerno propustila, vidjet æu što æe mi sutra reæi doktor)


24.06.06. SUBOTA

Cijeli dan – doma – simptomi 4
Fuj, fuj, fuj. Ujutro me još u krevetu zgrabio grè mišiæa u listu desne noge. Da li od ventilatora koji mi stalno puše u mene? Ili od lijekova? Cijeli dan sam doma, sva usplahirena, nemirna, splašena, vruæe mi je, jedva dišem... Popizdit. Nisam se u stanju nièega pametnog primiti da bi skrenula pažnju. Maksimum mi je spremanje kreveta i brisanje suða, opet uz nezaobilazni ventilator U mojoj sobi je stravièno vruæe (soba je sa zapadne strane, a ujutro oko 8 sati je u njoj 29-30°C – uopæe se ne ohladi preko noæi – preko dana je 31°C). Ostatak vremena kukièam nešto èemu još nisam našla primjenu. Moram pod hitno kupiti klimu. A kako kad ne mogu niti izaæi? Možda preko on-line shopa? A montaža? Jooooooj...
Ranital 300 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Xanax SR 2 mg / Helex 1 mg / Zoloft 1 tbl. (50 mg)

Ajme, ljudi, skoro sam se rasplakala od oduševljenja i tolike podrške koju mi pružate, a uopæe se ne poznajemo. Zapravo, bilo bi mi drago da se jednom i upoznamo. Rado bih stupila u kontakt sa svima vama. HVALA, HVALA, HVALA, ovo mi znaèi PUNO, PUNO, PUNO!!!

Da budem iskrena, malo sam bila down pa mi se nije dalo niti èitati niti pisati (opet surfam po netu i Google-u i sluèajno naiðem na link na svoj blog, pa reko' da vidim), a kako sam došla na naslovnicu - samo Bog zna. Zapravo, vjerujem da on uvijek zna što radi, pa i sada kad me ovako muèi.

Malo više o meni: 31 god, razvedena, kæer 10 godina, živimo kod mojih roditelja u Zagrebu. Kad skupim još malo hrabrosti, ostavit æu i e-mail adresu.

A sad kopiram dijelove iz off-line dnevnika:


23.06.06. PET

Prije podne - Doma - simptomi 3
10.00 Xanax SR 1 mg + 11.00 Helex 0,125 mg + 12.00 Helex 0,125 mg + 13.00 Helex 0,125 mg

Dobro sam spavala, od 3 u noæi do 10 ujutro. Ali potom... Nervoza, potištenost, strah, šutljivost, povuèenost, nerazgovorljivost ... a sve zato što bi danas trebala na kontrolu u bolnicu i kasnije kod svog lijeènika opæe prakse. Cijelo jutro razmišljam kako izaæi iz kuæe, kako doæi do bolnice (sama ne mogu voziti, na tatu baš i ne mogu raèunati...) Nešto prije 13 sati poèinjem zvati dr. D.Š. u bolnicu radi dogovora oko termina, no ne uspijevam je nikako dobiti, stalno je vani. Oko 14 h dolazi mi tata s posla i kaže da ga boli bubreg i ne može me odmah voziti veæ se mora odmoriti. A doktorica mi radi do 16 sati. Nastavljam je zvati i tek oko 15.20 je uspijem dobiti i pokušavam joj objasniti da danas neæu moæi doæi, s namjerom da zatražim drugi termin. Na to ona meni otprilike ovako: 'Mislim da ovo nema smisla, moja preporuka je bila Seroxat (odgovor na upit je li pogoršanje mog stanja uzrokovao Zoloft), mislim da je najbolje da se javite doktorici koja vam je to prepisala. (napomena: ta doktorica dala mi je termin tek 29.08. pa tko živ – tko mrtav – tko zdrav do tada). Inaèe, to pogoršanje može biti radi Zolofta i trebalo bi krenuti na bolje nakon tri tjedna. Našla sam vam termin za grupnu terapiju pa se javite kod dr. te-i-te. Vidimo se, jednom.' Malo karikiram rijeèi, ali meni je to zvuèalo otprilike kao 'odje..' Divan pristup specijalizantice – buduæeg psihijatra, nema šta. Sigurno æe biti uspješna. A svi dosadašnji termini bili su promašeni njezinom krivnjom, a ne mojom.
Naravno, hvata me oèaj – zar sam toliko loša da me i lijeènici odbijaju? Ne znam što bih poduzela. Što dalje? Razmišljam samo o bolesti. I znam da je to loše.

Poslijepodne - Dr. opæe prakse
16.30 Helex 0,375 mg

Oko 17 sati odlazim u obližnju ambulantu. Vrijeme nije toliko strašno vruæe i sparno kao ranijih dana, pa, rekoh, da obavim barem nešto. Doðem do ambulante, a u dnu hodnika, bez imalo zraka, temperaturom 10 stupnjeva višom nego vani i valjda 99%-tnom vlagom sjedi devet ljudi ispred mene. Znoj mi se slijeva niz leða i osjeæam slabost. Odustala sam. I rasplakala se. Zar sam došla dotle da više ne mogu niti otiæi niti na kontrolu? Doktor mi radi u PON ujutro pa æu pokušati opet. Stvarno sam veæ oèajna.

Naveèer - Šetnja - simptomi 2-4

Dojadila sam sama sebi s tim oèajavanjem. Idem van prošetati, makar pet minuta. Uspijevam izdržati 30-tak minuta sama, uz malo drhtanja, malo slabosti, malo omaglice... Ali uspijevam. I vraæam se kuæi znojna i mokra kao da me netko zalio, takoðer drhteæi. A vani ugodno svježe. Perverzija.

20.00 Xanax SR 1 mg + 22.00 Ranital 300 mg + 00.00 Zoloft 50 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Zoloft 1 tbl. / Helex 0,875 mg / Xanax SR 2 mg


22.06.06. ÈET

Tijekom dana - Doma - simptomi 1
10.30 Xanax SR 1 mg + 12.30 Helex 0,125 mg + 16.30 Helex 0,125 mg
Hajde, barem sam noæ prespavala (otprilike od 1 poslije ponoæi do 10 ujutro). Cijeli dan sam doma, sama pomisao na izlazak iz stana na ovu nesnosnu vruæinu i sparinu ispunjava me trncima i osjeæajem jeze te strahom i naravno slabošæu i omaglicom. Postajem zarobljenik svoga doma i ventilatora uz koji vegetiram po cijele dane. Osjeæam oèaj i jad nad samom sobom jer je upravo ovo ono što nikako ne želim. Danas je kæerkica od mog poznanika slavila roðendan i moja malena i ja smo bile pozvane, no nisam je bila u stanju odvesti pa sam se isprièala, a malenoj (10 god.) sam, uz veliku grižnju savjesti, prešutjela taj roðendan u nadi da je zaboravila.
U uputama kod Zolofta proèitala sam da je postupno poboljšanje moguæe uoèiti veæ za 7 dana – danas mi je 9. dan pa se nadam da æe i to nesretno poboljšanje uskoro doæi. Uostalom, èisto sumnjam da mi može biti gore – život mi se unatrag tih 9 dana sveo na èetiri zida i ventilator. Jadno i bijedno, i veæ mi je dopizdilo. Odluèila sam naveèer, kad zahladi, izaæi sama iz stana, pa makar na 5 min sjesti ispod prozora.

Naveèer - Šetnja - simptomi 2,5
Eto, izašla sam van SAMA, BEZ PRATNJE i preživjela. Prošetala 25 minuta, doduše ne predaleko od zgrade u kojoj živim; kasnije me uslijed sparine spopala nelagoda, nedostatak zraka i omaglica pa sam ubrzala hod prema kuæi, ali uspjela sam! Kuæi sam došla sva mokra od znoja, majicu sam mogla cijediti – što od sparine što od straha.
Je... lijekove i terapije kad mi je od svega samo lošije (od lijekova mi se pogoršalo, a odlasci na kontrole me samo uzrujaju). Uzdaj se u se... Iako mi je donekle lakše po razgovoru s psihijatrom, taj poticaj traje vrlo kratko (par sati). Uglavnom, nisam zadovoljna i sve mi se više èini da se moram sama muèiti i izvlaèiti iz ovoga kako god znam i umijem. Pušiona.
Sutra popodne moram na kontrolu kod dr. opæe prakse a trebala bi i kod dr. D.Š. Nema šansi da obavim oboje – ne znam niti što da obavim niti na koji naèin. Hvata me jeza i prolazi kroz kosti – strah od vruæine, od izlaska, od èekanja, od slabosti, od straha, od svega...
A na poslu – jadno i iz dana u dan sve jadnije. Plaæa kasni i ne zna se kad æe, gazda pili s glupostima umjesto da se primi posla, dugovi se gomilaju a on ništa ne poduzima... Trebat æe mu Bog, Alah i Buda, ako ne i još neko božanstvo da se nešto pozitivno kod njega dogodi. Ponekad mi se èini da je gori (ili bolesniji) od mene. Doduše, vidjela sam jednom prilikom Tegretol tablete na stolu, pretpostavljam da su njegove ali ne znam o èemu bi se moglo raditi (prije 7-8 mjeseci spominjao je da je išao na CT mozga ili tako nešto). Možda zato i ima donekle razumijevanja prema meni? (Doduše ne previše, ali svakako više od mnogih drugih poslodavaca.)
19.00 Xanax SR 1 mg + 21.00 Helex 0,125 mg + 22.00 Ranital 300 mg + 00.00 Zoloft 50 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Zoloft 1 tbl. / Helex 0,375 mg / Xanax SR 2 mg


21.06.06. SRI

Tijekom dana - Doma - simptomi 2-3
9.00 Xanax SR 1 mg + Zoloft 12,5 mg (1/4 tbl.)
09.45 Helex 0,125 mg + 12.00 Helex 0,125 mg + 16.00 Helex 0,125 mg
Vruæe, nervozna, slaba, omaglica, anksioznost... Dok je bilo malo hladnije znala sam sjesti za raèunalo i 'zabaviti se', skrenuti misli i raditi nešto ili prevoditi za firmu, no u sobi mi je preko 30° i sada je to u bilo koje doba dana naprosto neizvedivo. Stoga su mi dani dosadni i dugi i naporni i...

Naveèer - Dr. D.Š. (kontrola u bolnici) simptomi 4-5
18.30 Helex 0,5 mg
Na rubu sam panike. Nisam u stanju voziti radi drhtanja, omaglice, slabosti... Mrzim sparinu i vruæinu, a nema daška vjetra.
Tata me vozi u bolnicu na dogovorenu kontrolu, meðutim ništa od toga – doktorica je dežurna, ima hitne sluèajeve i nema vremena da me primi. Istovremeno osjeæam i razumijevanje ali i razoèarenje jer sam se jedva dovukla do tamo, èekala je sat vremena i onda se okrenula natrag kuæi. Na jednako tako slabim i drhtavim nogama, a stanje mi je sve lošije. Ponekad mi padne na pamet da se jednostavno i ja javim na hitnu (znam da je bezobrazno, ali ako je to jedini naèin...) Prvi put kad me naruèila na kontrolu tražila sam je po bolnici više od pola sata i igrom sluèaja naišla na nju u prijamnoj ambulanti, drugi put je bila vani pa me primila druga doktorica, ovo danas je treæi put... Poèinje mi se èiniti da nema baš previše smisla dolaziti ovamo... Samo se dodatno uzrujavam. I optereæujem obitelj jer nisam sama u stanju doæi niti na kontrolu.
Prilièno me muèi nemoguænost da s nekim porazgovaram o svojim problemima. Ako se s mamom i upustim u razgovor, kæerkica mi se veæ nakon par minuta 'nakenja' da vidi o èemu se radi, što me prekine i prilièno uzruja. Ponekad je zamolim da nas ostavi na samo, a onda me peèe savjest jer znam da se ona prilièno brine, a ja neuspješno sakrivam poteškoæe od nje. To me dodatno optereæuje. Majka me jedina donekle razumije (sliènu bolest / poremeæaj je prošla), ali u klimaksu je i sama sebi suvišna pa èesto zna biti gruba i neuviðavna te se porjeèkamo. Otac nema baš previše razumijevanja (kod njega se više-manje sve svodi na to: 'ostavi se cigareta i primi posla' (što me raspali do kraja)), a kæer mi je jako zabrinuta. A razgovor mi jako nedostaje. Nemam prijatelja s kojima bih to mogla podijeliti i osjeæam se jako usamljeno. Uostalom, i da imam, kome bih mogla reæi: „Kad zatvorim vrata od stana, ruke mi se poènu tresti da ih jedva zakljuèam. A kad krenem prema liftu odnosno van, odsijeku mi se noge, ostanem bez zraka i vrti mi se. I to od straha. Doduše nedefiniranog i neracionalnog. Ne brini, nije zarazno pa se možemo družiti“ – mislim da bi svatko iole normalan (osim eventualno nekog medicinara) pobjegao glavom bez obzira.
20.30 Ranital 300 mg + 23.40 Zoloft 37,5 mg (3/4 tbl.) + Xanax SR 1 mg
UKUPNO TIJEKOM DANA: Zoloft 1 tbl. / Helex 0,875 mg / Xanax SR 2 mg



20.06.06. UTO

Ujutro - Lijeènik opæe prakse - simptomi 5
Zoloft 12,5 mg (1/4 tbl.) + Helex 0,5 mg (oko 7.00)
Sinoæ sam zaspala oko ponoæi i probudila se oko pola 7. Svaku noæ spavam malo dulje. Ludilo.
Imala sam jak napad panike u èekaonici koji se pogoršao u ordinaciji. Kaže mi moj dr. da si popijem još 0,5 mg Helexa (oko 9.00), što i èinim, jedva vadeæi tabletu iz novèanika. Užas, noge me ne drže, u glavi omaglica, ruke i noge utrnule, poluukoèene, na rubu svijesti. Jedino što me sada donekle èini vedrijom je èinjenica da sam uspjela izdržati i doèekati da završi èak osam pacijenata prije mene. Èak sam se uspjela i dovesti autom do kuæe (doduše s 25% koncentracije i 40-tak km na sat – sreæa pa mi nije daleko). I naravno, uz vjeènu pratnju, uglavnom mame. Uglavnom, produžio mi je bolovanje (još uvijek sam na bolovanju radi želuca tj. šifre K29), a trebam doæi na kontrolu u petak.

Tijekom dana - Doma - simptomi 2
Helex 0,5 mg (13.30 sati) + Helex 0,5 mg (17.00 sati)
Koma sam. Vruæina me uništava. Prisjeæam se 90.-i-neke kad sam dobila toplotni udar. Jako ružna stvar. Od tada se užasavam vruæina, loèem vodu k'o luda, pijem vitamine, gutam glukozne i ostale bombone, izbjegavam sunce, vruæinu i sparinu (mrzim more danju preko ljeta), a kad je ne mogu izbjeæi, onda mi redovito pozli, toènije spopadne me panika (barem pretpostavljam da je to panika). Katastrofa.

Naveèer - Šetnja - simptomi 3-1
Eto, što ovisnost radi od èovjeka. Ponestalo mi cigareta, ne mogu nikoga poslati da mi ih kupi a tako bi zapalila.... Ništa. Spremam se, drhteæi, znojeæi se, uz omaglicu i lupanje srca i odlazim do obližnjeg kioska drhtavim korakom na slabašnim nogama. Kupim cigarete, krenem prema kuæi i onda shvatim da se zapravo ništa nije dogodilo, èak su mi i simptomi nešto blaži, pa produžim još dva kruga oko zgrade, unatoè groznoj sparini bez daška vjetra. Došla doma sva ponosna na sebe – šetnja bez pratnje (makar i kratka, u okviru moguænosti) u vrijeme koje meni odgovara prilièno je bolja stvar nego kad se moram prilagoðavati nekome od 'pratnje'. Idem kud hoæu, kad hoæu i koliko mogu. I odem doma prije no što me zgrabi panika, jer ako me zgrabi, opet æu se bojati izaæi. Eh, kako sam sad pametna i hrabra, nakon što sam 'puna' Helex-a i sjedim doma kraj ventilatora.
A na uputama za Helex piše nešto otprilike kao: „ako se pojave nuspojave poput nesanice, BLUÐENJA,... potrebno je obavijestiti lijeènika...“. Tako, kad mi je loše, kaže moja kæer: „Popij si onu svoju tableticu za BLUÐENJE pa æeš se bolje ljubit' i bit æe ti bolje“. Moram se nasmijati. Kratko ali slatko jer je samo moje!
Ranital 300 mg (oko 19 h) + Zoloft 25 mg + Xanax SR 1 mg (nova terapija (oko 21h))


19.06.06. PON

Prijepodne - Doma - simptomi 2-3
Zoloft 12,5 mg (1/4 tbl.) + Helex 0,5 mg
Hajde, noæas sam koliko toliko spavala. Sinoæ sam zaspala oko ponoæi, probudila se oko 5 jutros, ali sam uspjela ponovno zaspati bez nekakvih ekstra egzibicija s tableturinama. Veæ mi se pomalo gade, i one i njihove nuspojave. Ne osjeæam ništa osim pogoršanja.
Danas mi je 6-ti dan kako uzimam Zoloft i trebala bih poèeti piti cijelu tabletu (50 mg), ali sam ipak odluèila popiti ujutro 1/4, a naveèer 1/2 tbl. kako bih malo ublažila eventualne nuspojave. Primijetila sam da mi se od njih zijeva i malo spava, ali i muèninu. I naravno, pogoršanje opæeg stanja. Nadam se da æe proæi.
S posla mi se nitko ne javlja, ali niti ja njima, a s obzirom da baš i nema nekakvih specijalnih dogaðanja (osim iskljuèivanja telefonskih linija, interneta i sl. 'pizdarija') onda mi baš i ne fali. E-mailova na uredski Inbox baš i nema, barem ne onih koji bi se ticali mene (provjeravam kod kuæe). Pomalo prevodim neke materijale tek toliko da potrošim vrijeme i skrenem misli.
Malo sam izašla na terasu na vrhu zgrade (imamo terasu umjesto krova) jutros oko 10. Ugodnije je nego u stanu jer se osjeæa povjetarac, ali samo u hladu. Na suncu je pakao. Bila sam gore oko 45 min pa zbrisala opet doma jer nemam mira samo sjediti u hladu. Ukljuèila ventilator i sjela za raèunalo. To me nekako zabavi, èak i kad radim (a uglavnom radim jer za igrice, naroèito one napete, adrenalinske, nemam živaca). Isprobavam nove programe, piskaram ovaj dnevnik, malo blog (http://anksioznost123.blog.hr) i tako...
Poèela sam sve više vremena provoditi doma, što me zabrinjava. A van nemam snage izaæi – vruæe mi je, slabo mi je, noge me ne drže, u glavi èudan osjeæaj na rubu svijesti.

Popodne - doma - simptomi 1-2
Helex 0,5 mg
Ništa vrijedno spomena. Vuèem se od kreveta do kreveta i nosim ventilator za sobom. I dašæem. Dobila menstruaciju. Evo dobitne kombinacije: promjena lijeka + vruæine + nešto niži tlak (110/70)

Predveèer - Konzum - simptomi 5
Helex 0,5 mg prije polaska
Ajme, koma, skoro sam se srušila pored duæana. A u njega nisam niti ušla. Èekali smo u redu da predamo povratnu ambalažu, a meni je bilo toliko loše da me tata morao odvesti doma nekih 10-tak minuta prije no što smo došli na red. Mama i moja kæer su ostale. Stigla doma, brzo polijevanje hladnom vodom, bomboni u usta, hladna voda, turbo slani sendviè... i sva ostala prva pomoæ koju koriste srèani bolesnici, dijabetièari, niskotlakaši i svi ostali kojje znam i ne znam. Smiješno i glupo. I naravno, nakon pola sata bude mi bolje, ali sam iscrpljena i napeta.
Možda nisam trebala niti iæi jer mi se stanje toliko pogoršalo da se sada veæ bojim izaæi iz stana. Veæ i sam izlazak u zajednièki hodnik na katu izaziva kod mene drhtanje i strah. Iako me svi tješe da se radi o poèetnom pogoršanju i rekaciji na nove lijekove, nimalo mi to ne pomaže. Nije ugodno saznanje da ste zarobljenik vlastitog stana i glupe bolesti koja nema veze s pameæu. Pa tko se normalan boji prošetati? Pogotovo kad zahladi i vani bude ugodno. Umjesto da uživam, ja se maltene rušim na pod od straha. Za popizdit! Veæ sam pomalo ljuta na bolest, na lijekove, na vruæinu i sve ostalo!
Po povratku sam nazvala dr. Z.P. (kod nje æu poslije ljeta na psihoterapiju, u DZ) koja mi je preporuèila da svakako krenem sa Xanax-om SR 1mg, a Helex 0,5 mg da pijem svaka èetiri sata. Pa dovraga postat æu zombi od tolikih tableta!
Zoloft 25 mg + Ranital 300 mg + Helex 0,5 mg


18.06.06. NED

Tijekom dana
Doma - simptomi 3-4
Helex 0,5 mg (oko 9.00) + Helex 0,5 mg (oko 13.00) + Helex 0,5 mg (oko 17.00)
Ustala sam nešto prije 9 sati.
Cijeli dan mi je jako loše. Vruæina me ubija, kao da æu iskoèiti iz kože, što od straha što zbog nje. Cijeli dan osjeæam slabost, u stanu mi je 30°C. Nemam snage ni volje primiti se ièega što bi mi barem malo skrenulo misli s tegoba – samo osluškujem i išèekujem. I žderem turbo posoljenu hranu i ogromne kolièine vode iz straha od pada tlaka. Postoji li nešto èega se ne bojim??? Zapravo se trenutno ne mogu nièega sjetiti. Doduše, nekud mi je nestala knedla iz grla s kojom sam se veæ sprijateljila jer me podsjeæala da je vrijeme da popijem Helex (ili pak da sam ga zaboravila popiti)...

Naveèer - Šetnja - simptomi 4,5
Kad je malo popustila vruæina izašla sam s tatom i kæerkom u šetnju, no nakon 30-tak minuta spopada me neopisiva nervoza, strah i slabost te mraèenje pred oèima pa bježim doma. Èini mi se da mi je iz dana u dan sve gore, no još uvijek se nadam da se radi o PMS-u u kombinaciji s vruæinama i poèetnim nuspojavama Zoloft-a. Blaga muènina.
Zoloft 25 mg + Ranital 300 mg + Helex 0,375 mg (3/4 tbl. od 0,5 mg)

SUBOTA, 17.06.2006.

Ujutro i tijekom dana:
Helex 0,5 mg (oko 8 ujutro)
Trebamo krenuti kod bake, a ja nervozna k'o pas, što od neprospavane noæi, a što od straha što æe biti. Znam – iracionalno – ali zato se i smatra poremeæajem. Ništa od ostalih lijekova nisam uzela kako bih izbjegla extra nuspojave u danu kad mi zaista još i one ne trebaju.
Helex 0,5 mg (oko 11.45) + Helex 0,5 mg (oko 17.30)
Cjelodnevna uznemirenost, stalna prestrašenost, omaglica i poteškoæe s vidom. Do bake smo vozili na smjenu tata i ja, iako je kilometraža zapravo smiješna i do prije dva mjeseca mi nije predstavljala nikakav problem. Nikako se ne mogu opustiti kod bake (živi na selu), unatoè tome što me njena kujica jedva doèekala i cijelu me oblizala od sreæe što me vidi. Naravno da me to obradovalo, ali... nekako ne osjeæam zadovoljstvo u stvarima koje su me prije veselile i ne mogu se opustiti da bih mogla u bilo èemu uživati. Èak me spopada i slabost i meka stolica uslijed nervoze. I blago drhtanje s povremenim nedostatkom zraka.
Oko 15 sati sam malo odspavala. Kreæe i muènina. Prilièno je vruæ i sparan dan.
Oko 19 sati kreæemo natrag za Zagreb (izborila sam se za povratak isti dan jer me pomisao na još jednu noæ poput ove protekle, no van kuæe, ispunjava užasom). I dalje omaglica i smetnje vida. I, naravno, strah. Ipak vozim prvih nekoliko kilometara, no koncentracija mi ubrzo pada a omaglica i problemi s vidom uzrokuju mi dodatnu napetost, èemu pak slijedi ukoèenost mišiæa a zatim i drhtanje, pa upravljaè automobila prepuštam tati, no i to mi je dodatan stres jer je lošiji vozaè od mene pa mi eto razloga i za dodatan strah. KATASTROFA!!!
Konaèno smo se dokotrljali doma i malo sam se smirila. Ali osjeæam žgaravicu.
Naveèer:
Sulpirid sam danas potpuno preskoèila (namjerno jer se bojim da mi ove nesanice i jak nemir uzrokuje upravo on), a uzimam
Zoloft 25 mg + Ranital 300 mg. Prije spavanja planiram i još Helex 0,5 mg u nadi da æu barem malo spavati.
Iako bih trebala biti sretna što je dan prošao koliko-toliko uspješno, ne osjeæam ništa 'pobjednièko' osim neizvjesnosti po pitanju nuspojava i noæi koja je preda mnom. Tim više što sam Zoloft uzela tek naveèer.



PETAK, 16.06.2006.

Ujutro i tijekom dana:Helex 0,5+0,25+0,25+0,5 mg
Zoloft 25 mg ujutro
Sulpirid 50 mg (oko podne) – drugu kapsulu propisanu za danas nisam uzela jer mi je tlak niži i bez nje
Iako sam zaspala u sitnim satima, veæ prije 7 sati jutros sam se probudila. Pogledam na sat, legnem natrag i lagano drijemam, pa za sat vremena opet, pa opet... i dižem se oko 9.30, sva preplašena i uznemirena.
Cijeli dan sam doma i prilièno se loše osjeæam: konstantno povišena anksioznost i zabrinutost, drhtanje, omaglica, slabost, nedostatak zraka, potištenost radi pogoršanja stanja...
Roditelji poslijepodne bili na sprovodu od tatinog kolege – tražili su me da ih odvezem, ali jednostavno nisam mogla jer sam se jako loše osjeæala. Kao i cijeli dan, uostalom. Vruæe je.
Je li ovo sve posljedica uzimanja novih lijekova? U sub i ned uzimala sam samo Helex i osjeæala se skoro normalno, a ovo juèer i danas je katastrofa.
Moji sutra žele iæi kod bake (50-tak km od Zg) i žele da idem s njima jer misle da æe mi koristiti. Ja baš i nisam za to, ali odbijam ih veæ duže vrijeme pa... Tamo me zadnji put (oko Uskrsa) zadesio prvi grozni napad panike nakon tri godine i užasno se bojim, iako tata kaže da æe voziti (i toga se bojim jer vozi lošije od mene). Ostali bi preko noæi. STRAVA je u mojim kostima.
Pomalo me hvata strah od izlazaka tijekom dana, dok su vruæine. Kad se vani smrkne (i zahladi) – meni svane sunce jer lakše dišem.

Naveèer:
Helex 0,5 mg prije spavanja + Ranital 300 mg
Zaspala u ponoæ, probudila se u 2 poslije ponoæi – sva uznemirena, napeta, stegnutih mišiæa, preplašena – grozno. Ne znam što bi sa sobom, vlastita koža mi je tijesna. Ne mogu više izdržati i uzimam
Apaurin 2 mg – mama vidi svjetlo u sobi i dolazi leæi k meni u krevet (baš freaky). Ona kraj mene drijema a ja kukièam. Da nije tragièno, bilo bi smiješno. Oko pola 5 konaèno mi se poèelo zijevati pa sam zaspala, do pola 8 ujutro.

Dan je bio sasvim O.K. ali veèer... Veèer je bila od onih za pamæenje

Tijelovo je i moja kæer zajedno s ostalim prvoprièesnicima treba sudjelovati u procesiji u našoj crkvi, u 19.00 sati. Dan je vruæ i sparan. Poslijepodne sam odspavala oko sat vremena, Kad sam ustala tlak mi je pao na 100/60, što je kod mene izazvalo povremeno zamraèivanje pred oèima, zabrinutost i lagani strah ali i nervozu, a vruæina i sparina pogodovale su nedostatku zraka u mojim pluæima. Veæ i sama pomisao na to da æu u crkvi s oko 200-tinjak ljudi morati provesti preko sat vremena ispunila me dodatnom nelagodom i nervozom. Navalila sam na dobro posoljeni sirni namaz na kruhu, pola èaše Coca Cole i pola šalice Nescafe-a i uspjela podiæi tlak do 120/80. I naravno popila sam gore navedeni Helex. Uvjeravam samu sebe da je sad sve O.K.

U meðuvremenu je moja mama otišla s mojom kæerkom u crkvu. Donekle sam se umirila (ne sasvim, i dalje drhtim i osjeæam slabost) i pokušala krenuti do crkve, s tatom, no nelagoda je i dalje tu, a približavanje crkvi i pogled na gomilu ljudi koji stoje na vratima jer ne mogu uæi, kao niti oni nešto dalje od ulaznih vrata èija leða na užarenom betonu grije sunce (ulaz je sa zapadne strane) samo pojaèava tu nelagodu. Uspijevam se drhteæi probiti do ulaza, no slabost je sve veæa pa se udaljavam i kružim oko crkve, s tatom. Kasnije on odlazi dalje u šetnju a ja se opet vraæam do ulaza, gdje susreæem roditelje školske kolegice moje kæeri koji mi pokazuju mladu ženu kako leži na betonu pred ulazom u crkvu – onesvijestila se unutra. E – upravo to je bilo ono što mi je trebalo u ovom trenutku!!! Prije èetiri godine na moru sam takoðer vidjela isti prizor, osim što je tada i hitna veæ bila na licu mjesta, i u roku od sat i pol i meni su morali pozvati hitnu u apartman u kojem smo boravili – zbog paniènog napada, dakako – jednostavno sam se prepala da se to ne dogodi i meni. Uglavnom, slièan prizor me ponovno 'oborio' s nogu, zamalo i doslovce. U glavi neki èudan osjeæaj – kao da mi u djeliæu sekunde kroz nju prolazi nesvjestica (poput zamaha ruènom kosom prilikom košenja trave). Uspijevam se nekako, ubrzanim korakom s ukoèenim mišiæima, naroèito u listovima nogu, dokopati stana, mašuæi cijelo vrijeme lepezom prema licu, polusvjesna okoline kroz koju se kreæem. Znoj mi u kapima klizi niz leða.

U stanu sam sama, odlazim najprije na WC (u takvim situacijama obavezno se moram pomokriti, èak i nekoliko puta u kratkom roku), no dok sjedim na WC-u noge mi drhte i otkazuju i pitam se hoæu li moæi ustati. Opet se javlja slika od prije dva mjeseca kad zbog drhtanja uslijed napada panike nisam niti mogla na WC nego su me roditelji vodili ispod ruke. Ponovo zastrašujuæe sjeæanje i preslikavanje dogaðanja. Nekako uspijevam ustati i perem ruke. Puštam hladnu vodu po žilama podlaktice i u tom trenu nešto me 'zanosi' u desnu stranu te osjeæam blago i vrlo kratko zujanje u ušima, kao da æu se onesvijestiti – ali ovaj put se radi o onoj 'pravoj' nesvjestici a ne onoj karakteristiènoj za panièni napad. Razlikuju se po tome što mi kod 'paniène nesvjestice' baš i ne zazuji u ušima. Bože, ne želim da me moji naðu u kupaonici na podu! A baš sam u vijestima gledala reportažu o gospoði iz susjednog naselja koja je u stanu zadavila 32-godišnju kæer a potom i sama skoèila s 5-tog kata zgrade (Sloboština). Uglavnom, kæer su našli u kupaonici nešto kasnije, dok ju je policija pokušavala obavijestiti o suicidu majke. Brzo se rukama hvatam za umivaonik i grabim boèicu s vodom (cijelo vrijeme mi je boèica u jednoj ruci, a mobitel u džepu, nadohvat ruke – inaèe ga nosim u torbi) te grabim prvi kiseli bombon koji mi je došao pod ruku (nekako mi u takvim situacijama pašu baš kiseli, inaèe ih ne volim). I lepezu, naravno. Javljam se mami na mobitel da sam otišla kuæi i da me ne traži oko crkve. Tatu bih možda nazvala da se vrati kuæi, no nije ponio mobitel. Dakle – snaði se sama. Hodam uzduž i poprijeko po stanu (nekako mi je lakše dok hodam na drhtavim nogama, kao patak, raširenih nogu i stopala okrenutih prema van – radi ravnoteže, nego kad sjednem – onda mi krenu oni dobro poznati trnci od stopala pa prema gore i osjeæam ukoèenost), lamatam lepezom u desnoj ruci, pijuckam vodu iz boèice u lijevoj ruci, žvaèem bombon (mama me 'nauèila': kad ti je slabo, uzmi si bombon i popij vode pa æe proæi) i èekam. Što zapravo èekam? Ne znam niti sama. Popila sam ostatak veèernje doze Helex-a (0,125 mg tj. 1/4 tbl.) Valjda èekam da proðe napad panike. Oko zapešæa lijeve ruke, prema 'receptu' naðenom na Internetu stavila sam labavu gumicu koja se inaèe stavlja na tegle sa zimnicom i dvaput se 'opalila' želeæi svom blesavom mozgu odvuæi pozornost s panike na bol, ali baš i ne djeluje.

Ok, stiže tata, a i napad jenjava. Sjedam za PC i pišem ovo. Sve skupa trajalo je oko 45 minuta. U 21.30 vraæaju se moja mama i kæer i pozivaju me da zajedno odemo u šetnju. Dvoumim se: Što ako mi se ovo ponovi? S druge strane, možda bi bilo pametnije da izaðem i uvjerim se da se neæe ponoviti. Na kraju krajeva, neugodno je ali sam preživjela i sve æe uskoro biti kao i prije napada (uvjeravam samu sebe, ali osjeæam laganu omaglicu i vrtoglavicu pa mi ovo samouvjeravanje nije naroèito uspješno :-)). Ostajem kod kuæe. Svejedno, pokušavam se umiriti na naèin da u desnom stupcu ove tablice nabrajam okolnosti koje su mogle izazvati ovaj napad tj. da se nije dogodio nièim izazvan. Nadam se da sam u pravu.
I, da, èini se da æu prije spavanja morati uzeti još malo Helex-a (van dnevne doze – po potrebi).

Primijetila sam da sam nervoznija otkad uzimam Sulpirid i Zoloft (samo s Helex-om sam više bila umorna ali ne i nervozna ili razdražljiva). Ili je to samo zbog toplijeg i sparnog vremena, koje ne volim još iz vremena kad sam imala toplotni udar i takoðer osjeæala omaglicu i nesvjesticu (1993.g.) – jako se bojim tog osjeæaja. Simptome poput gore opisanih imam vrlo èesto tijekom ljeta – kao da se bojim vruæih dana jer mi tada pada tlak i sve se ponavlja i ponavlja...

Vremenske prilike
+
Zdravstvene poteškoæe
+
Situacija koja izaziva nelagodu
+
Neugodan prizor
+
Preslikavanje dogaðanja, asocijacije
+
Novi lijekovi (Sulpirid i Zoloft)

= PANIÈNI NAPAD

Dijagnoza je izraz koji se u medicini koristi za prepoznavanje pojedine bolesti.
Dijagnozu postavlja lijeènik na osnovu anamneze - dobivenih podataka o bolesniku i njegovoj bolesti - kao i simptoma, te rezultata razlièitih morfoloških i funkcionalnih pretraga.
Najjednostavnije metode pretrage su fizikalne - inspekcija, palpacija, perkusija i askultacija. Nešto složenije su one laboratorijske te one kojima se bolesnik podvrgava pregledu uz pomoæ razlièitih medicinskih aparata.
Razlikovanje razlièitih bolesti se naziva diferencijalna dijagnoza.

Dijagnostika podrazumijeva sve postupke koji se provode da bi se spoznala bolest pacijenta (dijagnoza) preko zapažanja i tumaèenja uoèenih simptoma koji upuæuju na nju.
U današnje vrijeme zbog velikog napretka medicinske tehnologije, dijagnostika predstavlja ogromno podruèje èijim razvojem znatno doprinosimo oèuvanju zdravlja i brzom uklanjanju bolesti. Stari lijeènici su govorili da je dobra dijagnostika dobro lijeèenje, a da je lijeèenje bez dijagnostike kao traženje igle u plastu sijena i to u mraku.
Buduæi da nam današnja tehnološka dostignuæa omoguæuju znatno efikasnije lijeèenje, u današnje vrijeme lijeèenje bez dijagnostike predstavlja tešku povredu lijeènièke etike.


F00-F99 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja


(F00-F09) Organski i simptomatski mentalni poremeæaji

F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.0 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa ranim pocetkom
- F00.1 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa kasnim pocetkom
- F00.2 Atipièna ili mješovita demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.9 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, neoznacena

F01 Vaskularna demencija
- F01.0 Akutna vaskularna demecija
- F01.1 Demencija uslijed više infarkta
- F01.2 Vaskularna demencija u potkori mozga
- F01.3 Vaskularna demencija u kori i potkori mozga
- F01.8 Druga vaskularna demencija
- F01.9 Vaskularna demencija, neoznacena

F02 Demencija u drugim bolestima
- F02.0 Demencija u Pickovoj bolesti
- F02.1 Demencija u Creutzfeldt-Jakobovoj bolesti
- F02.2 Demencija u Huntingtonovoj bolesti
- F02.3 Demencija u Parkinsonovoj bolesti
- F02.4 Demencija u bolesti AIDSa
- F02.8 Demencija u drugim oznaèenim bolestima

F03 Demencije ne specifiène

F04 Organski sindrom amnezije

F05 Delirijum
- F05.0 Delirijum bez demencije
- F05.1 Delirijum sa demencijom
- F05.8 Drugi deliriji
- F05.9 Delirijum, nespecifièan

F06 Drugi mentalni poremeæaji uzrokovani ošteæenjem i disfunkcijom mozga te tjelesnom bolešæu
- F06.0 Organska halucinoza
- F06.1 Organski katatoni poremeæaj
- F06.2 Organski sumanuti poremeæaj (slièan kao shizofrenija)
- F06.3 Organski poremeæaji raspoloženja
- F06.4 Organski anksiozni poremeæaj
- F06.5 Organski disocijativni poremeæaj
- F06.6 Organski emocionalni poremeæaj (astenicki)
- F06.7 Blagi kognitivni poremeæaj
- F06.8 Drugi oznaèeni mentalni poremeæaji uzrokovani ošteæenjem i disfunkcijom mozga i bolešæu tijela
- F06.9 Mentalni poremeæaj uzrokovan ošteæenjem i disfunkcijom mozga i bolešæu tijela, nespecifièan

F07 Poremeæaji liènosti i ponašanja uzrokovani bolešæu, ošteæenjem i disfunkcijom mozga
- F07.0 Organski poremeæaji liènosti
- F07.1 Postencefalitièki sindrom
- F07.2 Sindrom poslije potresa mozga
- F07.8 Drugi organski poremeæaji liènosti i ponašanja uzrokovani bolešæu, ošteæenjem i disfunkcijom mozga
- F07.9 Organski poremeæaji liènosti i poremeæaj ponašanja, uzrokovan bolešæu, ošteæenjem i disfunkcijom mozga, nespecifièan

F09 Nespecifièni organski ili simptomatski metnalni poremeæaji
- F09.0 Akutno trovanje
- F09.1 Zloupotreba
- F09.2 Sindrom ovisnosti
- F09.3 Apstinencijski sindrom
- F09.4 Apstinencijski sindrom s delirijem
- F09.5 Mentalni poremeæaj
- F09.6 Sindrom amnezije
- F09.7 Psihotièke posljedice i kasni poèetak
- F09.8 Drugi mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja
- F09.9 Mentalni poremeæaj i poremeæaj ponašanja, nespecifièan


(F10-F19) Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari

Sljedeæa stanja su podtipovi svih kodova od F10 do F19
   (F1x.0) akutna intoksikacija
   (F1x.1) zloupotreba
   (F1x.2) sindrom ovisnosti
   (F1x.3) apsitencijski sindrom
   (F1x.4) apstinencijski sindrom s delirijem
   (F1x.5) psihotièni poremeæaj
   (F1x.6) sindrom amnezije
   (F1x.7) psihotièni poremeæaj
   (F1x.8) drugi mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja
   (F1x.9) nespecifièni mentalni poremeæaj i poremeæaj ponašnja

F10 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje
- F10.6 Korsakovljeva psihoza

F11 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom opioida

F12 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom kanabinoida

F13 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom hipnotika ili sedativa

F14 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom kokaina

F15 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom drugih stimulansa, ukljuèujuæi kafein

F16 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom halucinogena

F17 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom duhana

F18 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom isparljivih otapala

F19 Mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja uzrokovani upotrebom više vrsta droga i drugih psihoaktivnih tvari


(F20-F29) Shizofrenija, poremeæaji slièni shizofreniji i sumanuta stanja

F20 Shizofrenija
- F20.0 Paranoidna shizofrenija
- F20.1 Hebefrena shizofrenija
- F20.2 Katatona shizofrenija
- F20.3 Nediferencirana shizofrenija
- F20.4 Postshizofrena depresija
- F20.5 Rezidualna shizofrenija
- F20.6 Obièna shizofrenija
- F20.8 Druga shizofrenija
- F20.9 Shizofrenija, nespecifièna

F21 Poremeæaj slièan shizofreniji

F22 Stalna sumanuta stanja
- F22.0 Paranoja - sumanuto stanje
- F22.8 Druga stalna sumanuta stanja
- F22.9 Stalno sumanuto stanje, nespecifièno

F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
- F23.0 Akutni polimorfni psihotièni poremeæaj bez simptoma shizofrenije
- F23.1 Akutni polimorfni psihotièni poremeæaj sa simptomima shizofrenije
- F23.2 Akutni mentalni poremeæaj slièan shizofreniji
- F23.3 Drugi akutni pretezno sumanuti psihotièni poremeæaji
- F23.8 Drugi akutni i prolazni psihotièni poremeæaj
- F23.9 Akutni i prolazni psihotièni poremeæaj, nespecifièan

F24 Inducirano sumanuto stanje
   - Folie à deux

F25 Shizoafektivni poremeæaji
- F25.0 Shizoafektivni poremeæaj, tip manija
- F25.1 Shizoafektivni poremeæaj, tip depresija
- F25.2 Shizoafektivni poremeæaj, mješoviti tip
- F25.8 Drugi shizoafektivni poremeæaji
- F25.9 Shizoafektivni poremeæaj, nespecifièni

F28 Drugi neorganski psihotièni poremeæaji

F29 Neorganske psihoze, nespecifièno


(F30-F39) Poremeæaji raspoloženja

F30 Epizode manije
- F30.0 Hipomanija
- F30.1 Manija bez simptoma psihoze
- F30.2 Manija sa simptomima psihoze
- F30.8 Druge manijske epizode
- F30.9 Manijska epizoda, nespecifièna

F31 Bipolarni poremeæaj
- F31.0 Bipolarni afektivni poremeæaj, hipomanijska epizoda
- F31.1 Bipolarni afektivni poremeæaj, manijska epizoda bez simptoma psihoze
- F31.2 Bipolarni afektivni poremeæaj, manijska epizoda sa simptomima psihoze
- F31.3 Bipolarni afektivni poremeæaj, blaga ili umjerena depresijska epizoda
- F31.4 Bipolarni afektivni poremeæaj, teska depresijska epizoda bez simptoma psihoza
- F31.5 Bipolarni afektivni poremeæaj, teska depresijska epizoda sa simptomima psihoze
- F31.6 Bipolarni afektivni poremeæaj, mjesovita epizoda
- F31.7 Bipolarni afektivni poremeæaj, u remisiji
- F31.8 Drugi bipolarni afektivni poremeæaj
- F31.9 Bipolarni afektivni poremeæaj, neoznaceno

F32 Depresija
- F32.0 Blaga depresijska epizoda
- F32.1 Umjerena depresijska epizoda
- F32.2 Teška depresijska epizoda bez simptoma psihoze
- F32.3 Teška depresijska epizoda sa simptomima psihoze
- F32.8 Druge depresijske epizode
- F32.9 Depresijska epizoda, nespecifièna

F33 Povratni depresijski poremeæaj
- F33.0 Blag povratni depresijski poremeæaj
- F33.1 Umjeren povratni depresijski poremeæaj
- F33.2 Težak povratni depresijski poremeæaj bez simptoma psihoze
- F33.3 Težak povratan depresijski poremeæaj sa simptomima psihoze
- F33.4 Povratni depresijski poremeæaj, u remisiji
- F33.8 Drugi povratni depresijski poremeæaj
- F33.9 Povratni depresijski poremeæaj, nespecifièan

F34 Stalni poremeæaji raspoloženja
- F34.0 Ciklotimija
- F34.1 Distimija
- F34.8 Drugi stalni poremeæaji raspoloženja
- F34.9 Stalni poremecaj raspoloženja, nespecifièan

F38 Drugi poremeæaji raspoloženja
- F38.0 Drugi pojedinaèni poremeæaji raspoloženja
- F38.1 Drugi povratni poremeæaji raspoloženja
- F38.8 Drugi oznaèeni poremeæaji raspoloženja

F39 Poremeæaj raspoloženja, nespecifièan


(F40-F48) Neurotski i somatoformni poremeæaji i poremeæaji izazvani stresom

F40 Fobièni anksiozni poremeæaji
- F40.0 Agorafobija
- F40.1 Socijalna fobija
- F40.2 Specificna (izolirana) fobija
- F40.8 Drugi fobijsko-anksiozni poremeæaji
- F40.9 Fobijsko-anksiozni poremeæaj, nespecifièni

F41 Drugi anksiozni poremeæaj
- F41.0 Panièni poremeæaj, epizodna paroksizimalna anksioznost
- F41.1 Anksiozni generalizirani poremeæaj
- F41.2 Mješovit anksiozni i depresijski poremeæaj
- F41.9 Anksiozni poremeæaj, nespecifièan

F42 Opsesivno-kompulzivni poremeæaj
- F42.9 Opsesivno-kompulzivni poremeæaj, nespecifièan

F43 Reakcija na teški stres i poremeæaji prilagoðavanja
- F43.0 Akutna reakcija na stres
- F43.1 Posttraumatski stresni poremeæaj
- F43.2 Poremeæaj prilagoðavanja

F44 Disocijativni (konverzivni) poremeæaji
- F44.0 Disocijativna amnezija
- F44.1 Psihogeno lutanje
- F44.2 Disocijativna ošamuæenost
- F44.3 Trans i poremeæaji posjedovanja
- F44.4 Disocijativni mišiæni poremeæaj
- F44.5 Disocijativne konvulzije
- F44.6 Disocijativna anestezija i gubitak senzornih funkcija
- F44.7 Mješoviti disocijativni (konverzivni) poremeæaji
- F44.8 Drugi disocijativni (konverzivni) poremeæaj
   - Ganserov sindrom
   - Višestruka osobnost

F45 Somatoformni poremeæaji
- F45.0 Somatizacijski poremeæaj
- F45.1 Nediferencirani somatoformni poremeæaj
- F45.2 Hipohondrija
- F45.3 Somatoformna disfunkcija vegetativnog živèanog sustava
- F45.4 Stalan somatoformni bol
- F45.8 Drugi somatoformni poremeæaji

F48 Drugi neurotski poremeæaji
- F48.0 Neurastenija
- F48.1 Sindrom depersonalizacije


(F50-F59) Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremeæaje i fizièke èimbenike

F50 Poremecaj hranjenja
- F50.0 Anoreksija nervoza
- F50.1 Atipièna anoreksija nervosa
- F50.2 Bulimija
- F50.3 Atipièna bulimija
- F50.4 Pretjerano jedenje s drugim psihièkim smetnjama
- F50.5 Povraæanje s drugim psihièkim smetnjama
- F50.8 Drugi poremeæaji hranjenja
   - Pica, u odraslih

F51 Neorganski poremeæaji spavanja
- F51.0 Neorganska insomnija
- F51.1 Neorganska hipersomnija
- F51.2 Neorganski poremeæaj ritma spavanja
- F51.3 Mjeseèarenje
- F51.4 Noæni strah
- F51.5 Noæne more

F52 Seksualna disfunkcija
- F52.0 Nedostatak ili gubitak spolne želje
- F52.1 Seksualna averzija i nedostatak spolnog užitka
- F52.2 Izostanak genitalnog odgovora
- F52.3 Poremeæaj orgazma
- F52.4 Prijevremena ejakulacija
- F52.5 Neorganski vaginizam
- F52.6 Neorganska dispaurenija
- F52.7 Pretjerani spolni nagon
   - Erotomanija
   - Nimfomanija
- F52.8 Drugi neorganski poremeæaj spolnog odnosa
- F52.9 Neorganski poremeæaj spolnog odnosa, nespecifièan

F53 Mentalni poremeæaji i poremeæaji udruženi s babinjama (postporoðajni period)
- F53.0 Blag mentalni poremeæaj i poremeæaj ponašanja sa babinjama
- F53.1 Težak mentalni poremeæaj i poremeæaj ponašanja udruzen sa babinjama
- F53.8 Drugi mentalni poremeæaji i poremeæaji ponašanja udruzeni sa babinjama
- F53.9 Mentalni poremeæaj u babinjama, nespecifièan

F54 Psihološki poremeæaji i poremeæaji ponasšnja u drugim bolestima

F55 Zloupotreba lijekova bez uzrokovanja tolerancije

F59 Sindromi ponašanja udruženi s fiziološkim smetnjama i fizièkim èimbenicima, nespecifièni


(F60-F69) Poremeæaji liènosti i poremeæaji ponašanja odraslih

F60 Specifièni poremeæaji liènosti
- F60.0 Paranoidni poremeæaj liènosti
- F60.1 Shizoidni poremeæaji liènosti
- F60.2 Disocijalni poremeæaj liènosti
- F60.3 Emocionalno nestabilna liènost
- F60.4 Histronièniporemeæaj liènosti
- F60.5 Anankasticki poremeæaj liènosti
- F60.6 Anksiozni (izbegavajuæi) poremeæaj liènosti
- F60.7 Ovisna liènost
- F60.9 Poremeæaj liènosti, nespecifièan

F61 Mješani i drugi poremeæaji liènosti

F62 Trajna promjena liènosti neorganskog porijekla
- F62.0 Trajna promjena liènosti nakon doživljene katastrofe
- F62.1 Trajna promjena liènosti nakon psihijatrijske bolesti
- F62.8 Druge trajne promjenjene liènosti
- F62.9 Trajna promjena liènosti, nespecifièana

F63 Poremeæaji navika i impulsa
- F63.0 Patološko kockanje
- F63.1 Piromanija
- F63.2 Kleptomanija
- F63.3 Trihotilomanija
- F63.8 Drugi poremeæaji navika i impulsa
- F63.9 Poremeæaj navika i impulsa, nespecifièan

F64 Poremeæaj spolnog identiteta
- F64.0 Transseksualizam
- F64.1 Transvestitizam
- F64.2 Poremeæaj spolnog identiteta u djetinjstvu
- F64.8 Drugi poremeæaji spolnog identiteta
- F64.9 Poremeæaj spolnog identiteta, nespecifièan

F65 Poremeæaji spolne sklonosti
- F65.0 Fetišizam
- F65.1 Fetišisticki transvestitizam
- F65.2 Egzibicionizam
- F65.3 Voajerizam
- F65.4 Pedofilija
- F65.5 Sadomazohizam
- F65.6 Višestruki poremeæaji spolne sklonosti
- F65.8 Drugi poremeæaji spolne sklonosti
   - Nekrofilija
- F65.9 Poremeæaj spolne sklonosti, nespecifièan

F66 Psihološki poremeæaji i poremeæaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom
- F66.0 Poremeæaj spolnog sazrijevanja mentalnainsomn
- F66.1 Egodistonièka spolna orijentacija
- F66.2 Poremeæaj spolnog odnosa partnera
- F66.8 Drugi psihoseksualni razvojni poremeæaji
- F66.9 Psihoseksualni razvojni poremeæaj, nespecifièan

F68 Drugi poremeæaji liènosti i poremeæaji ponašanja odraslih
- F68.0 Obrada tjelesnih simptoma zbog psihièkih razloga
- F68.1 Namjerno izazivanje ili simulacija tjelesnih simptoma psihièkih nesposobnosti
- F68.8 Drugi specifièni poremeæaji liènosti i poremeæaji ponašanja odraslih

F69 Poremeæaji liènosti i poremeæaji ponasšnja odrasle osobe, nespecifièani


(F70-F79) Mentalna retardacija

F70 Laka mentalna retardacija

F71 Umjerena mentalna retardacija

F72 Teža mentalna retardacija

F73 Teška mentalna retardacija

F78 Ostala mentalna retardacija

F79 Nespecifièna mentalna retardacija


(F80-F89) Poremeæaji psihološkog razvoja

F80 Specifièni poremeæaji razvoja govora i jezika
- F80.0 Specifièan poremeæaj artikulacije
- F80.1 Poremeæaj ekspresivnog govora
- F80.2 Poremeæaj receptivnog govora
- F80.3 Landau-Kleffnerov steèeni gubitak govora s epilepsijom
- F80.8 Drugi poremeæaji razvoja govora i jezika
- F80.9 Poremeæaj razvoja govora i jezika, nespecifièan

F81 Specifièni razvojni poremeæaji školskih vještina
- F81.0 Specifièan poremeæaj èitanja
- F81.1 Specifièan poremeæaj slovkanja
- F81.2 Specifièan poremeæaj racunanja
- F81.3 Mješovit poremeæaj sposobnosti za školovanje
- F81.8 Drugi poremeæaji razvoja sposobnosti za školovanje

F82 Specifièan poremeæaj razvoja motorièkih funkcija

F83 Mješoviti specifièni poremeæaji razvoja

F84 Pervazivni razvojni poremeæaj
- F84.0 Djeèji autizam
- F84.1 Atipièan autizam
- F84.2 Rettov sindrom
- F84.3 Drugi disintegrativni poremeæaj djetinjstva
- F84.4 Poremeæaj hiperaktivnosti povezan s mentalnom retardacijom i stereotipnim pokretima
- F84.5 Aspergerov sindrom
- F84.8 Drugi pervazivni poremeæaji razvoja
- F84.9 Pervazivni poremeæaj razvoja, nespecifièan

F88 Drugi psihièki poremeæaji razvoja

F89 Poremeæaj psihièkog razvoja, nespecifièni


(F90-F98) Poremeæaji ponašanja i emocionalni poremeæaji s nastankom u djetinjstvu i adolescenciji

F90 Hiperkinetski poremeæaj
- F90.0 Poremeæaj aktivnosti i pažnje
   - Poremeæaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
- F90.1 Hiperkinetskii poremeæaj ponašanja
- F90.8 Drugi hiperkineticki poremeæaji
- F90.9 Hiperkinetièki poremeæaj, nespecifièan

F91 Poremeæaji ponašanja
- F91.0 Poremeæaj ponašanja u kontekstu obitelji
- F91.1 Poremeæaj ponašanja uzrokovan nepotpunom socijalizacijom
- F91.2 Poremeæaj socijaliziranog ponašanja
- F91.3 Poremeæaji protivljenja i prkosa
- F91.8 Drugi poremeæaji ponašanja
- F91.9 Poremeæaj ponašanja, nespecifièan

F92 Mješoviti poremeæaji ponašanja i emocija
- F92.0 Poremeæaji ponašanja depresivna tipa
- F92.8 Drugi mješoviti poremeæaji ponašanja i emocija
- F92.9 Mješovit poremeæaj ponašanja i emocija, nespecifièan

F93 Emocionalni poremeæaji s poèetkom u djetinjstvu
- F93.0 Anksiozni poremeæaj odvajanja u djetinjstvu
- F93.1 Fobièno-anksiozni poremeæaj u djetinjstvu
- F93.2 Socijalno-anksiozni poremeæaj u djetinjstvu
- F93.3 Rivalitet izmeðu braæe i sestara
- F93.8 Drugi emocionalni poremeæaj u djetinjstvu
- F93.9 Emocionalni poremeæaj nastao u djetinjstvu, nespecifièan

F94 Poremeæaji socijalnog funkcioniranja nastali u djetinjstvu i adolescenciji
- F94.0 Elektivni mutizam
- F94.1 Reaktivni emocionalni poremeæaj u djetinjstvu
- F94.2 Poremeæaj neinhibiranosti u djetinjstvu
- F94.8 Drugi poremeæaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu
- F94.9 Poremeæaj socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu, nespecifièan

F95 Tikovi
- F95.0 Prolazan tik
- F95.1 Kronièni motorni ili glasovni tik
- F95.2 Kombinirani glasovno-motorni tik
- F95.8 Drugi tik
- F95.9 Tik nespecifièan

F98 Ostali poremeæaji emocija i ponašanja nastali u djetinjstvu i adolescenciji
- F98.0 Neorganska enureza
- F98.1 Neorganska enkopreza
- F98.2 Poremeæaj hranjenja dojencadi i deteta
- F98.3 Pika u ranom i kasnijem djetinjstvu
- F98.4 Poremeæaj sa stereotinim pokretima
- F98.5 Mucanje
- F98.6 Eksplozivni govor sa prekidima - Cluttering
- F98.8 Drugi specifièni poremeæaji emocija i poremeæaji ponašanja sa pocetkom u djetinjstvu
- F98.9 poremeæaji emocija i poremeæaji ponašanja sa poèetkom u djetinjstvu i adolescenciji, nespecifièani


(F99) Neodreðeni mentalni poremeæaj

F99 Mentalni poremeæaj ne drugaèije odreðen

Iskustvo 1
Na kognitivnoj terapiji dobio sam savjet da oko ruke uvijek nosim tanku gumicu (za tegle sa zimnicom). Diskretna je, a moze biti od pomoci. Tako npr. u samoposluzi ili negdje drugdje, kad osjetim da ce me uhvatiti panicni napad, jednostavno se 'puknem' tom gumicom po kozi iz sve snage, da jauknem od boli. Na taj nacin se paznja, koja je bila usmjerena na slanje simptoma u tijelo i na stvaranje panicnog napada, usresredi na te nervne zavrsetke koji trpe bol prouzrokovan gumicom. I kod mene to funkcionira. Jer bol je toliko ostra da ju ne mozes ignorirati, a paznja ne moze biti usmjerena i na panicni napad i na tu bol.

Iskustvo 2
Moramo znati da panicni napadi ne traju duze od 20 minuta. Ako nista drugo, gledaj na sat i cekaj da prode... I proci ce, uvijek prolazi!

Hrana za bolje raspolozenje
Unos hrane bogatom omega-3 kiselinama i C vitaminom koji je vazan za konverziju tryptophana u serotonin pogoduje raspolozenju. To su npr. banane, jagode, limunada, srdele.

HOMEOPATIJA

Homeopatija je zdravstveni sistem izveden iz drevnog principa da se "slicno lijeci slicnim".

Ovaj princip su poznavali i primjenjivali Hipokrat i Paracelzus, ajurveda, ali ga je na praktican nacin, u Evropi, razvio njemacki ljekar Haneman, prije nepuna dva stoljeca. Nezadovoljan tadasnjim medicinskim objasnjenjima, Haneman je niz godina istrazivao i napravio listu odredjenog broja ljekovitih supstanci, kao i simptoma do kojih su dovodile, kad ih je davao zdravim ljudima. Poslije toga ih je davao pacijentima cija se simpatologija problema poklapala sa simptomskom slikom odgovarajuceg lijeka.

Jedna od osnovnih postavki homeopatije je da bolest, sama po sebi, nije poseban entitet. Bolest ima dinamicno odredjenje, a imajuci u vidu polazno homeopatsko stajalliste da svaki covek posjeduje zivotnu energiju koja ga odrzava u harmonicnoj vitalnosti, bolest je samo znak, da su tu energiju, trenutno, prevladali nepovoljni utjecaji.
Za homeopatiju simptomi nisu cinilac bolesti, vec izraz otpora, nastojanje pogodjenog organizma da prevazidje probleme koji su ga obuzeli. To takodjer znaci da simptomi nisu dati nekom unaprijed odredjenom bolescu, nego su proizvedeni individualnoscu osobe.
Stoga se homeopatski terapeuti ne usmeravaju prvenstveno na unistavanje i potiskivanje simptoma, nego teze da ih sto bolje upoznaju. Zato homeopatska anamneza obuhvata cijeli opseg duhovnih, emocionalnih i fizickih promjena koje ukazuju na posebnost reagiranja obrambenih snaga pojedinca.

Za homeopatskog terapeuta je bitno kako osoba reagira na hranu, stresove, vrijeme, kakvo im je zanimanje, temperament, nacin zivota, dnevne navike. Nerijetko su od pomoci i clanovi porodice koji zapazaju svojstvenost osobe u vrijeme pojave zdravstvenih tegoba. Homeopatska terapija nije usmjerena na bolest vec individualnost osobe, pa se deogadja da se za iste simptome preporucuju razliciti homeopatski tretmani.


SAVJETI

Kada je u pitanju kronicna tjeskoba, homeopatija ima niz izvrsnih, prirodnih, neskodljivih supstanca.

Na primjer:

1.Aconitum napellus (jedic) smiruje vas morbidan strah od smrti ukoliko ste hipohondar, a narocito ako ste bolesni.
2. Ambra grisea (ambra) je prikladna ako se uzbudjujete oko svega i svacega, ukoliko vas paralizira stidljivost i ako se stalno bojite da cete pasti u nesvijest.
3. Argentum nitricum (srebrni nitrat) ublazava blage tjeskobe i strepnje. Na primjer, u situacijama kada stalno nastojite udovoljiti svakoj zadaci koja naidje, a inace ste stalno u zurbi i nikada nemate vremena.
4. Arsenicum album (arsen oksid) pomaze ako patite od stalne tjeskobe koja se pojacava nocu, jer se bojite mraka, smrti i samoce.
5. Asafoetida (asafetida) je prikladna za ljude koji su nezadovoljni sami sa sobom i razdrazljivi.
6. Avena sativa (zob) smiruje nervnu iscrpljenost i palpitacije.
7. Gelsemium (zuti jasmin) pomaze ako zivite samotnim zivotom i patite od neobjasnjivih strahova, ako ste uznemireni zbog zivota, smrti i buducnosti i plasite se suociti s ljudima i preprekama do te mjere da se tresete ili dobijete proljev.
8. Ignatia amara (ignacija) smiruje djelovanje emocija, srdzbe, bolnog gubitka. Na primjer, ako ste jako nepredvidljivi i iznenada mijenjate raspolozenje od smijeha do placa bez ikakvog vidljivog razloga, ili ako zbog obeshrabrenosti uzdisete u ocaju.
9. Kalium carbonicum (kalijev karbonat) je pogodan za one hipersenzitivne osobe koje sve dramatiziraju i lako ih obeshrabruje i najmanje razocaranje ili prepreka, za one ljude koji skacu na najmanji zvuk i koji jako nervozno reagiraju na najmanji fizicki dodir.
10. Phosphorus (fosfor) moze biti od pomoci ljudima koji stalno mijenjaju raspolozenje od uzbudjenja do depresije, ili onima koji pate od ekstremne tjeskobe kojoj je uzrok nerazuman strah od najmanjeg problema.
11. Psorinum trebate pokusati ukoliko stalno vidite tamnu stranu zivota, ukoliko stalno trazite osamu i ako jedete da biste kompenzirali svoja mrzovoljna raspolozenja.
12. Valeriana officinalis (korijen odoljena) smiruje zlovolju, nervozu i nesanicu.


AKUPUNKTURA

Jedan je od najstarijih nacina lijecenja. Potjece iz stare Kine otprije 3 500 godina. Moze ponuditi znacajno olaksanje simptoma blage depresije, predstavljajuci dobru dodatnu terapiju za soobe koje nisu dobro reagirale na konvencionalne nacine lijecenja. Sudeci po istarzivanjima, znacajno poboljsanje u simptomima moze se uociti nakon 4 do 6 tjedana redovitih tretmana. Najucinkovitija se, pak , pokazala elektroakupunktura.


AROMATERAPIJA

- koristi se protiv depresije, anksioznosti i fobije
- koristi se etericnim uljima, zapaljivim i alkoholnim tvarima, cvjetnim ekstraktima, korijenima, korom, liscem, smolama, koje se dovode do isparavanja, udisu ili upijaju kroz kozu putem masazi, toplih kupki ili vlaznih obloga, toplih ili hladnih
- studije provedene u jednoj njujorskoj bolnici pokazale su prilicnu ucinkovitost arome vanilije u lijecenju klaustrofobije. Sest najnovijih klinickih studija zakljucuju da aromaterapija, u kombinaciji s masazama, djeluje kao blagi lijek protiv tjeskobe.


BACHOVE KAPI

- sluze za lijecenje raznih stetnih emotivnih stanja, od zabrinutosti do panike, od prevelike osjetljivosti dopreslabog interesa za stvarnost
- 38 cvjetnih esencija koje je stvorio bakteriolog Edward Bach pruzaju ozdravljenje, ali ne tako da djeluju neposredno na bolest, nego tako da preplave nas organizam pozitivnim vibracijama naseg superiornog ja. Uzimaju se gotovo uvijek u kombinaciji
- znanstvenim istrazivanjima ova se terapija i nije pokazala osobito uspjesnom, ali nije utvrdjena ni nikakva stetnost. Smatra se da su Bachove kapi ucinkovi placebo za anksiozna stanja


JOGA I MEDITACIJA

- za lijecenje depresije i psihosomatskih poremecaja, no jace djeluje u prevenciji, nego kao lijek
- temelji se na usavrsavanju disnih tehnika i sjedinjenju tijela i duha. Glavni im je cilj ponovno uspostavljanje ravnoteze i unutarnjeg mira.
- jedno istrazivanje u Quebecu provedeno na 667 osoba koje su redovito meditirale pokazala je njihovu smanjenu potrebu za lijekovima. Vjerojatno pozitivno utjece na mozdane funkcije i na opci imunitet


KRISTALOTERAPIJA

- protiv stresa
- svaki kristal je odasiljac i prijemnik energije, a ta energija, iz kristala kojeg odabere terapeut, te koji se cesto koristi i reikijem, u stanju je nadoknaditi manjak ili izbaciti viskove energije zatvorene u chakrama
- klinicke studije nisu nikad provedene



TERAPIJA HIPNOZOM

Neki strucnjaci smatraju da je ovo jedan od najboljih nacina za lijecenje svih oblika depresije. Osim sto pacijenta smiruju, opustaju, daju mu volju za zivot i motivaciju za postizanje ciljeva, hipnoticke i autohipnoticke seanse uce ga bolje procijeniti vlastito stanje. Zahvaljujuci objektivnijem pristupu covjek se ne prepusta bolesti i trazi tudju pomoc.

Da bi se izbjegli novi napadi depresije, lijecenje hipnoze treba pojacati dopunskim terapijama poput homeopatije (koja nudi lijek za svaku vrstu depresije) ili aromaterapije. Premda se ova bolest cesto ne moze lijeciti samo alternativnim i prirodnim metodama, one ipak puno pomazu u teskim trenucima. a za razliku od tvornickih antidepresiva ne izazivaju sekundarne efekte.


NAMIRNICE

Za neke je namirnice dokazano da djeluju antidepresivno. Tako je primjerice zob odlicno sredstvo za jacanje zivcanog sustva. Dobro je za dorucak jesti zobenu kasu ili pahuljice.
Cokolada je sigurno najpoznatija u toj skupini namirnica. Harvardski su znanstvenici otkrili da se u njoj nalazi odredjeni sastojak koji moze nadomjestiti manjak jednog od neurotransmitera koji su deficitarni kod depresije. Buduci da umjerena konzumacija ove slastice moze vratiti snagu i odagnati osjecaj praznine koji muci mnoge depresivne osobe, preporucljivo ju je redovno uzimati u malim kolicinama.
Nedavno se ustvrdilo da i glavonosci (sipe, lignje i dr.) pomazu u borbi protiv depresije. Naime, neki homeopati su ispitivali djelovanje njihovog crnila i otkrili da ono nije samo ukusan zacin, nego i mocan antidepresiv.


BILJNI LIJEKOVI

Gospina trava

Ovo tradicionalno sredstvo za ublazavanje bolova, smanjenje grceva i lijecenje ozljeda posljednjih se godina pocelo dosta koristiti u slucajevima lakse do srednje teske depresije i kod tjeskobe. Nakon duljeg istrazivanja, znanstvenici su ustvrdili da je njen glavni aktivni sastojak hiperforin, a vjerojatno vaznu ulogu igra i hipericin. Gospina trava djeluje tako sto pojacava aktivnost prirodbih mozdanih antidepresiva, serotonina i noradrenalina, ali na vrlo blag nacin, tako da ne izaziva gotovo nikakve nezeljene nuspojave. Prevencije radi, treba je poceti uzimati krajem ljeta.

Gingko biloba

Pomaze u borbi protiv depresije izazvane promjenama nastalim zbog starenja mozdanih stanica i poboljsavadjelovanje lijekova protiv depresije. tako je barem pokazalo istrazivanje provedeno prije deset godina na grupi pacijenata izmedju 51 i 78 godina, kojima uzimanje antidepresiva nije narocito pomoglo. Nakon sto su triput dnevno poceli dobivati 80 mg ekstrakta gingko bilobe, stanje pacijenata se znatno poboljsalo, ali ne bez razloga. Naime, ispitivanje provedeno na stakorima pokazalo je da spomenuti ekstrakt podize razinu serotonina za 33 %. Ljudi koji imaju problema s grusanjem krvi ili uzimaju preparate kjoji ga sprecavaju, prije gingko tretmana trebali bi se posavjetovati s lijecnikom.

Bosiljak

Etericno ulje bosiljka (5 do 10 kapi) koristi se u kupkama protiv depresije, psihicke iscrpljenosti i melankolije, kao i kod povecanih mentalnih napora. Mozete uzimati 3 ml tinkture tri puta dnevno ili zaciniti salatu svjezim listovima bosiljka.

Lavanda

Ovaj prirodni antidepresiv jaca zivcani sustav i pomaze kod bolesti mozga i zivaca, umiruje i krijepi organizam. Kad ste napeti i potisteni, ukapajte nekoliko kapi lavandinog ulja u kupku ili ga inhalirajte. Mozete se posluziti i svjetiljkom za etericna ulja- prostor ce ugodno mirisati, vi cete biti bolje raspolozeni, a i moljci ce se drzati podalje.


VITAMINI I MINERALI

Vitamin C

Odlicno djeluje protiv psihicke iscrpljenosti i osjecaja tuge.
Glavni izvori : kivi, agrumi (naranca, limun, mandarina).
Minimalna dnevna doza : 80 mg na dan ( 1 kivi ili 2 narance na dan)

Vitamini B skupine

Njihov nedostatak moze uzrokovati depresivna stanja. Tiamin (B1) potice mentalnu aktivnost i normalan rad zivcanog sustava. Piridoksin (B6) pomaze u prevenciji brojnih zivcanih poremecaja i odrzanju psihicke ravnoteze. Kobalamin (B12) povecava energiju te poboljsava koncentraciju i pamcenje,
Glavni izvori svih ovih vitamina su pivski kvasac, mekinje, psenicne klice, mlijeko, dinja, kupus, melasa (secerni sirup), jaja, vecina povrca, riba i jetrica.

Magnezij i cink

Najvazniji minerali za borbu protiv depresije.
Glavni izvori : cokolada, zobene pahuljice, psenicne klice, integralne zitarice, plodovi mora, suhe smokve i orasi. Ipak, uzima li se u tabletama, kura ne bi trebala trajati duze od tri tjedna.

Kalcij

Neophodan za duhovnu ravnotezu. Njegov nedostatak izaziva umor i razdrazljivost.
Glavni izvori : mlijeko, jogurt, sir, sojino mlijeko, sipa, lignje, kamenice.
Minimalna dnevna doza : 900 mg.

Zeljezo

Nedovoljna kolicina zeljeza potice malodusnost, lose raspolozenje i depresiju.
Dnevna doza : 10 ml za muskarce, 18 ml za zene.
Glavni izvori : svjeze zeleno povrce, mahunarke (leca, grasak, bob, mahune), suho voce i crna cokolada.

Aminokiseline triptofan i fenilalanin

Nuzne su za proizvodnju serotonina, noradrenalina i dopamina, neurotransmitera koji poticu fizicku i psihicku aktivnost te djeluju kao prirodni antidepresivi.
Glavni izvori: svjezi mekani sir, mlijeko, riba, banane, datulje, bademi, kikiriki, sjemenke sezama i bundeva.

Terapija kroz savjetovanje uvelike ce pomoci da otkrijete uzroke svoje depresije. Lijecnik vam moze preporuciti dobrog psihoterapeuta ili neku grupnu terapiju za samopomoc.

Lijecenje psihoterapijom (terapijom razgovorom s educiranimn strucnjakom - psihoterapeutom) bez psihofarmakoloskog lijecenja moze biti prikladno za bolesnika s blagim depresivnim poremecajem. Psihoterapija se preporuca kad postoje znacajni psihosocijalni stresori, unutarnji psihicki sukobi, medjuljudske poteskoce.
Izbor psihoterapijske metode ovisi o specificnim ciljevima, duzini lijecenja i ucestalosti seansi, te raspolozivosti terapeuta educiranih za odredjenu tehniku, ali i uvazavanju bolesnikovih zelja. Psihoterapija ima znacajni utjecaj na povecanje povjerenja bolesnika u uspjeh lijecenja i motivira bolesnika za redovito uzimanje lijeka. U lijecenju depresije kao specificni pristupi koriste se interpersonalna, kognitivna i bihejvioralna terapija, a rjedje i drugi oblici psihoterapije.

Interpersonalna terapija je vid kratkotrajne psihoterapije koja se obicno sastoji od 12 do 16 tretmana koji se odvijaju s razmakom od tjedan dana. Karakterizirana je aktivnim terapijskim pristupom pri cemu se naglasava uloga sadasnjeg bolesnikovog stanja i potreba odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja. Tijekom terapije ne razradjuju se obrambeni mehanizmi niti unutarnji konflikti. Glavni naglasak u terapiji je usmjeren na interpersonalne odnose. Interpersonalnom terapijom pokusavamo pomoci bolesniku fokusiranje na nedavni znacajni dogadjaj, npr. gubitak, socijalnu izolaciju i druge interpersonalne faktore koji mogu utjecati na razvoj depresije.

Kognitivna terapija depresije se temelji na shvacanju da je kognitivna disfunkcija vrlo znacajna u nastajanju depresije. Pretpostavlja se npr. da je sva apatija i smanjenje energije rezultat zivotnog ocekivanja pojedinca, odnosno njegovog osjecaja neuspjeha na svim zivotnim podrucjima. Cilj je kognitivne terapije da se smanji depresija i da se sprijeci njeno ponovno javljanje pomazuci bolesniku da spozna i ukloni negativno razmisljanje, da razradi alternative i stvori fleksibilniji nacin razmisljanja i izvjezba nove kognitivne i bihejvioralne odgovore (promjena ponasanja).

Bihejvioralna terapija je vrlo strukturirana i opcenito kratkotrajna. Pri tome se nastoji sto je moguce vise utjecati na promjenu ponasanja sto se smatra kljucnim u otklanjanju depresije. Bihejvioralna terapija ukljucuje tehnike planiranja aktivnosti, samokontrole, vjezbanje socijalnih vjestina i rjesavanja problema.

Premda obiteljska terapija ne predstavlja primarni terapijski pristup u lijecenju depresije, ona moze biti vrlo znacajna u slucajevima gdje je zbog bolesnikovog stanja znacajno narusen obiteljski sklad i funkcioniranje cijele obitelji. Obiteljska terapija ispituje ulogu depresivnog clana u ukupnom dobrom psiholoskom funkcioniranju cijele obitelji, a s druge strane ispituje ulogu cijele obitelji u odrzavanju depresije.

Psihodinamska psihoterapija nema znacajnu ulogu u lijecenju depresije.
Grupna psihoterapija je indicirana kada postoje teskoce komunikacije i socijalne adaptacije.
Tehnike opustanja mogu vam pomoci da pobijedite stres i tjeskobu cesto povezane s depresijom. Pokusajte s tjelovjezbom, jogom, meditacijom ili masazom.

Sve ove informacije prikupljene su na internetu - sluze iskljuèivo u svrhu okvirnog upoznavanja bolesti i simptoma te najèešæe korištenih metoda lijeèenja - važno je znati da NE SMIJETE bez savjetovanja s lijeènikom koristiti lijekove ili pak druge terapijske metode!!!

Što su antidepresivi?

Lijeèenje lijekovima (psihofarmakoterapija) predstavlja temelj uspješne borbe protiv depresije. Danas nam na raspolaganju stoje brojni antidepresivni lijekovi, razlièitih mehanizama djelovanja. Jedan od èestih uzroka neuspješne terapije antidepresivima jest nedovoljna doza lijeka ili prijevremeni prekid terapije. Najèešæi razlog za to su nuspojave lijekova i/ili neinformiranost depresivnih bolesnika i njihovih obitelji. Danas se drži nužnim da depresivni bolesnik uzima antidepresive najmanje godinu dana ako je rijeè o prvoj depresivnoj epizodi, a 3 do 5 godina ako se radi o ponovljenoj epizodi. Cilj lijeèenja nije samo otklanjanje simptoma, nego uspostava dugotrajnog dobrog stanja i prevencija novih depresivnih epizoda. Antidepresivi djeluju tako što potièu prirodnu (normalnu) razinu kemikalija u mozgu, koja se može znatno sniziti tijekom depresije. Za uèinke njihovog djelovanja treba se prièekati barem dva tjedna, no ukoliko nema promjene ni nakon šest tjedana, ponovno otiðite svom lijeèniku.

Koje su vrste antidepresiva?

1. Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina

Ovi antidepresivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitora noradrenalina, serotonina i dopamina te tako povecavaju njihovu koncentraciju na spojevima zivcanih stanica. Njihove najcesce nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergicke nuspojave): suhoca usta, zamucenje vida, otezano mokrenje, zatvor, pogorsanje glaukoma, mentalna konfuzija. Takodjer mogu izazvati poremecaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. U klinickoj uporabi su dulje od 40 godina i njihova je djelotvornost pouzdano dokazana. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi kao sto su klomipramin, maprotilin, imipramin, amitriptilin*¹ i drugi.

2. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI / SIPPS)

Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju uopce. Ova skupina lijekova nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje iskljucivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izrazen ili nikakav ucinak na druge prijenosnicke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnosljivosti. U ovu skupinu lijekova ubrajaju se paroksetin*³, sertralin*⁴, citalopram*⁵, fluoksetin*² i fluvoksamin. Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se sve vise preporucuju kao antidepresivi prvog izbora.

3. Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)

Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgradjuje neurotransmitore. Posljedica je povecanje koncentracije neurotransmitora u mozgu. Prva generacija ovih lijekova moze imati opasne nuspojave. Istovremenim uzimanjem tih lijekova i hrane koja sadrzi mnogo tvari zvane tiramin (primjerice fermentirani sirevi i pivo) moze nastati iznenadni, smrtonosni porast krvnog tlaka.

4. Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A

Prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamijenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao sto je moklobemid*⁶. To su sigurni lijekovi, dobre podnosljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.

5. Ostali antidepresivi

Na našem i svjetskom tržištu lijekova postoje i brojni drugi antidepresivi, razlièitih mehanizama djelovanja.

- Dualni serotoninski antidepresivi: Djeluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
- Dualni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina: Predstavnik je venlafaksin*⁸, antidepresiv s brzim nastupom ucinka i s dobrom podnosljivoscu cak i tijekom dugotrajne primjene.
- Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina: Predstavnik je reboksetin*⁷.
- Pojaèivaèi ponovne pohrane serotonina: Predstavnik je tianeptin.
- Inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina: Predstavnik je bupropion.
- Noradrenergièki i specifièni serotonergièki antidepresiv: Predstavnik je mirtazapin*⁹.


Koji æe antidepresiv lijeènik propisati?

Odabir antidepresiva se može vršiti na temelju podataka o povoljnom djelovanju tih lijekova u jednog od èlanova obitelji ako je taj bio lijeèen od depresije, odnosno na temelju podataka o prethodnom bolesnikovom reagiranju na te lijekove ako je on prethodno uopæe bio lijeèen. Ako takvi podaci ne postoje, lijeènik ce se rukovoditi poznavanjem nuspojava pojedinih lijekova, osobito njihovim sedativnim ili antikolinergièkim osobinama, postojanjem tjelesnih bolesti u bolesnika i vlastitim iskustvom.

Zašto nekad treba uzimati više lijekova istovremeno?

Iako je poželjna primjena samo jednog antidepresiva, èesto su u lijeèenju depresije nužne kombinacije lijekova. U takvim situacijama treba kombinirati lijekove mehanizama djelovanja koji se meðusobno nadopunjuju, tako da dolazi do pojaèanog terapijskog uèinka, ali bez više nuspojava.
Depresiju èesto prate simptomi anksioznosti, stoga se, osobito u poèetku uzimanja antidepresiva, uz antidepresive uzimaju i anksiolitici. Najzastupljeniji anksiolitici su lijekovi iz skupine benzodiazepina. Uporabu anksiolitika treba ogranièiti na kraæe vrijeme, do mjesec dana, zbog moguæeg razvoja ovisnosti. Mnogi antidepresivi uz antidepresivni imaju i anksioliticki uèinak.

U lijecenju depresivnih bolesnika sa slabim terapijskim odgovorom na antidepresive nekad primjenjujemo i druge lijekove: hormone štitnjaèe, litij i antipsihotike. Dodavanje malih doza trijodtironina (hormona štitnjaèe) poboljsava se djelotvornost antidepresiva i skracuje vrijeme terapijskog odgovora. Dodavanjem litija antidepresivima postize se zadovoljavajuci terapijski odgovor u 50-65% slucajeva.

U bolesnika sa vrlo izrazenom psihoticnom slikom bit ce potrebno u terapiju ukljuciti i antipsihotike. Prednost treba dati novim antipsihoticima od kojih su se neki i potvrdili kao stabilizatori raspolozenja.

Kakav je tijek lijeèenja?

Lijecenje depresije odvija se u tri faze.
Prva, akutna faza lijecenja traje cetiri do sest tjedana. U bolesnika koji reagiraju na antidepresiv pocetno se poboljsanje moze uociti nakon 2 do 3 tjedna lijecenja, a smanjenje simptoma za 40-50% dogaða se nakon 3 do 4 tjedna. Ukoliko nakon razdoblja od 4 do 6 tjedana redovitog uzimanja lijeka u odgovarajucoj terapijskoj dozi nema zadovoljavajuceg poboljsanja, treba promijeniti lijek tako da se uvede lijek druge farmakoloske skupine, odnosno drugog mehanizma djelovanja. Promjena jednog antidepresiva s drugim antidepresivom dolazi u obzir kada izabrani antidepresiv kojeg smo primijenili prema pravilima odgovarajceg terapijskog pokusaja (terapijska doza u rasponu do maksimalne u razdoblju od najmanje 4 tjedna, a optimalno od 6 do 8 tjedana) nema povoljan antidepresivni ucinak ili kada lijek izaziva teze podnosljive nuspojave. Jedan od cestih razloga terapijskog neuspjeha je subdoziranje antidepresiva (uzimanje antidepresiva u dozi nizoj od terapijski djelotvorne), dok je prijevremeni prekid terapije razlogom ucestalog javljanja novih epizoda.

Ako je postignut dobar uèinak, slijedi druga faza - terapija održzavanja koja treba trajati godinu dana. Cilj terapije je održavanje spreèavanja pojave nove depresivne epizode. U fazi terapije održavanja lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi lijeèenja. U bolesnika u kojih nije nuzna profilaksa (prva depresivna epizoda, potpuno povlaèenje simptoma), terapija antidepresivima se postupno ukida. U bolesnika u kojih su se depresivne epizode javljale sa velikom uèestalosti trebat æe nastaviti s profilaktièkom terapijom koja traje najmanje 5 godina, a nekad i doživotno. U sluèajevima kada se nakon odreðenog vremena odluèimo na prekid terapije on mora biti postupan.

Kada se lijekovi za depresiju trebaju uzimati doživotno?

Ponekad se uzimaju doživotno jer se radi o dugotrajnoj i upornoj bolesti koja, ako se ne lijeèi, traje mjesecima i nakon kraæih razdoblja poboljšanja dolazi do nove epizode bolesti. Važno je uzimati terapiju toliko dugo koliko je odredio lijeènik, a ne prekidati lijeèenje kada se bolesnik osjeæa zdravo. Svaki samoinicijativni prekid terapije znaèi povratak bolesti. Dugotrajnu terapiju antidepresivima treba veæina bolesnika s 2 ili više depresivnih epizoda, svi bolesnici s 3 ili više depresivnih epizoda, bolesnici lijeèeni elektrostimulativnom terapijom i bolesnici kod kojih nije postignuto potpuno povlaèenje simptoma.

Kako sprijeèiti povratak bolesti?

Nakon sto nastupi remisija (povlacenje simptoma) depresije, preporuca se da bolesnici koji su tijekom akutne faze bili lijeceni antidepresivima, nastave uzimati iste lijekove u istoj dozi tijekom godinu dana, a po potrebi i dulje ako tako odredi lijecnik. U spomenutom vremenu preporuca se redovita psihijatrijska kontrola, a broj posjeta u ovoj fazi ovisi o vrsti odabranog lijecenja i klinickom stanju bolesnika. Najbolja prevencija ponovnog pojavljivanja depresije je uzimanje antidepresiva kao terapije odrzavanja, cak i neko vrijeme nakon sto su se simptomi posve povukli. Terapija se smije prekidati samo u dogovoru s lijecnikom! Ako se nakon prekida terapije simptomi depresije ponovo pojave, treba odmah zapoceti s uzimanjem antidepresiva kako bismo na vrijeme sprijecili daljnju progresiju bolesti.


Uzrokuju li antidepresivi ovisnost?

Nekad se lijekovi za depresiju uzimaju dozivotno, ali ne uzrokuju ovisnost. U slucaju prekidanja terapije koju je propisao lijecnik, doze lijekova se smanjuju postupno.

Antidepresivna sredstva nisu stimulativi kao npr. amfetamini, nego depresiju postepeno, kroz 4 do 6 tjedana, smanjuju dok se normalno raspolozenje ponovo ne uspostavi. Uobicajeni strah od ovisnosti je neutemeljen; prava ovisnost, pracena neizdrzivom potrebom, zloupotrebom, te potrebom za sve vecim kolicinama da bi se osigurao isti ucinak, nepoznata je kod uzimanja antidepresivnih sredstava, cak i ako se lijek uzima vise mjeseci ili godina.

Dobrodosli na blog jedne prosjecne tridesetjednogodisnje 'panicarke', vjecito anksiozne i zabrinute.

STO JE TO PANICNI NAPAD
Panicni napad obicno ima tri vazna oblika:
1. sastoji se od intenzivnog osjecaja straha i tjeskobe;
2. obicno dolazi naglo i
3. obicno traje relativno kratko vrijeme.

Paniku obicno prati osjecaj da ce se dogoditi nesto uzasno. Mozete misliti da cete umrijeti, poludjeti, napraviti budalu od sebe ili nesto drugo... toliko je razlicitih strahova, koliko i ljudi koji imaju napade panike. Za neke ljude panika dolazi iz "vedra neba". Drugim rijecima, napad panike je potpuno neocekivan i izgleda da nije nicim izazvan. Kod nekih opet ljudi moguce je prepoznati odredjene situacije u kojima se napad obicno desava.
Napadi panike vrlo su cesti i uobicajeni i nisu znak ozbiljne mentalne bolesti. Poznato je da jedna od deset osoba na svijetu ima barem jedan napad panike u zivotu. Mnogi ljudi imaju panicne napade neko vrijeme, ali onda ti napadi nestanu. Drugim ljudima to moze stvarati probleme dulje vrijeme. Mnogi ljudi cekaju godinama prije negoli kazu ikome ili potraze profesionalnu pomoc, dok neki nikada uopce niti ne potraze pomoc.

Moj prvi napad panike dogodio je jos 1998. godine, i otada do danas (2006.) se uporno borim s anksioznoscu. Ima boljih i losijih razdoblja... No vec dugo nije bilo odlicnog. Ali jos uvijek mu se nadam!

Ovaj blog zamisljen je kao izvor informacija za one slicne meni, dakle sa sifrom dijagnoze F.nešto. Naime, sama sam morala pretraziti stotine web stranica da bih dosla do nekih konkretnih informacija - ovdje cu stoga pokusati objediniti sto vise korisnih podataka.

Naravno, dosla sam i do zakljucka da zapravo osim tu i tamo kojeg prastarog foruma s tek nekolicinom postova zapravo i nema nikakvog prostora (niti virtualnog, a kamoli realnog) za okupljanje ljudi sa slicnim poteskocama, osim mozda u bolnicama... A tko voli bolnice?

Na sam pregled odnosno prvi termin kod psihijatra (koji vam moze koliko-toliko pomoci, za razliku od lijecnika opce prakse) ceka se kod nas tjednima pa cak i mjesecima. Nitko ne razmislja o tome da u medjuvremenu moramo prezivjeti i izdrzati jos mnogo patnje, najcesce sami sa sobom uslijed nerazumijevanja okoline. Mnogi od nas su i u radnom odnosu a maksimalno dozvoljeno trajanje bolovanja istekne cak i prije nego sto uspijemo dobiti termin kod psihijatra, a kamoli zapocnemo s lijecenjem. Komisija od koje naivno ocekujete produljenje bolovanja barem do prvih pozitivnih rezultata lijecenja tu cinjenicu najcesce ne uvazava. U medjuvremenu preostaje nam samo trpjeti panicne napade, nesvjestice i povracanja te u tom roku razviti i anksiozni poremecaj uslijed nepravodobnog zapocinjanja lijecenja panicnog poremecaja. A uslijed spomenute nesposobnosti normalnog funkcioniranja, a cesto i izlazaka iz kuce razvijamo i depresiju - i sama sam se osobno nasla u takvoj situaciji kada vam se otkaz cini najsretnijim rjesenjem, barem dok ne ozdravite. E, tu opet dolazi u pitanje egzistencija, sto opet izaziva depresivno raspolozenje. Krug se zatvara i padamo sve dublje.

Razmisljanje koje mi se stalno namece je slijedece:
1. Kod privatnih specijalista - psihijatara termini se dobivaju u relativno kratkom roku, no prilicno su skupi i vecina prosjecnih 'panicara' ne moze si priustiti njihove usluge.
2. Vecina ljudi s panicnim atakama ujedno pate i od agorafobije i boje se udaljavati od kuce, pa tako i otici do psihijatra cija je privatna ordinacija najcesce negdje u centru grada. Dakle, oni moraju uloziti nadljudske napore da uopce fizicki dodju do ordinacije.
3. Pitanje:
zasto se ne bismo udruzili i zajednicki angazirali (i platili) istog tog privatnika da dodje 'na nase podrucje' odnosno u nas kvart i pomogne nam u vidu grupne terapije ili barem zajednice za potporu? Mozda i na otvorenom prostoru, za one koji pate i od klaustrofobije? Na kraju krajeva, placamo ga i imamo pravo odrediti vrijeme i mjesto (naravno, uz dogovor).

Koristimo tvrtke za oglašavanje treæe strane za posluživanje oglasa kada posjetite našu web lokaciju. Google, kao dobavljaè treæe strane, koristi kolaèiæe (cookies) za posluživanje oglasa na našoj web lokaciji. Pomoæu kolaèiæa DART Google poslužuje oglase našim korisnicima temeljem njihovih posjeta našoj web lokaciji i drugim web lokacijama na internetu. Korisnici mogu deaktivirati korištenje DART kolaèiæa posjetom pravila o privatnosti Google oglasa i sadržajne mreže http://www.google.com /privacy_ads.html.

Chitika collects information about consumers' activities on certain websites in order to deliver targeted advertisements. By opting out, Chitika will not collect this information for the purpose of delivering targeted advertisements. Chitika does not collect any personally identifying user-level information. Chitika's contextual targeting services solely rely on cookie-level tracking containing no personally identifying information. When users visit a page in the Chitika network, one or more cookies - a small file containing a string of characters - are set to the computer that uniquely identifies the users browser. Chitika uses cookies to improve the quality of the targeting service by storing anonymous activity data and tracking user trends, such as how people search and browse. Users can reset their browsers to refuse all cookies or to indicate when a cookie is being sent. Chitika will not collect or use any user-level personally identifiable information without prior consent from its clients. Chitika encourages and promotes business practices that protect and honor the privacy of users. You can opt-out of receiving Chitika cookies by using the button below or by passing a Do-Not-Track header. If you would like more information about this practice and to know your choices about not having this information used by these companies, visit http://chitika.net/privacy.