moji najdraži psi i muzika

prema psima trba biti veoma oprezan jel ako na budeč dovljno oprezan pas može dobiti
bolest (bjesnoču)dat pas poludi zavija,grize,laje na sve moguče osobe poznate i ne poznate
počinje gristi.
KAKO SE VIDI DA SE PAS RAZBOLIO:
njuška mu je suha u zadnje je vrijeme veoma miran i tih
samo leži ne laje ne zavija stalno je u kučici i ne izlazi iz nje čak i ako je vrijeme za poslasticu
tako se primječuje da je pas bolestan kad je pas bolestan trebamo ga njegovati psiča najviše
opušta kada mu pjevamo upavanke na engleskom
to ga opušta a kad je opušten onda zaspi a kada pas spava bolest mu se liječi.

Danas su polja i livade zatrovane sredstvima za prskanje, umjetnim gnojivom kao i gnojem i gnojnicom.

Moderna je poljoprivreda divljim životinjama uzela izvore hrane. Lovac " regulira" neravnotežu: Ako divlje životinje uđu u polja tražeći hranu, bivaju odstrijeljene. Životni prostor životinja u zadnjim desetljećima se sve više sužavao- uzročnik je čovjek. Oduzimanje životnog prostora je krađa! Moraju li se regulirati životinje kojima je oduzet životni prostor- ili se mora regulirati krivac, čovjek?


Često su životinje samo nastrijeljene. Potraga traje, ukoliko do nje dođe, satima i danima. Do smrtnog hica nastrijeljene se životinje satima i danima vuku kroz šumu s raskomadanim tijelom, s visećim iznutricama, slomljenim kostima, bježeći od lovaca. Također su lovačkom sačmom bezbrojne životinje, naročito divlje ptice, istina pogođene, ali ne umiru odmah jer im nisu pogođeni vitalni organi. Često skončaju od svojih ozljeda tek satima ili danima kasnije. Svaka četvrta patka živi s ozljedom od hica. U ranom razdoblju čovjek je prvo bio skupljač. Tek kasnije postao je lovcem. Uzorci habanja površine kutnjaka mnogih hominida i hominoida nedvojbeno pokazuju da su te preteče čovjeka jele biljnu hranu ( biljna vlakna, koštunjave plodove, orahe itd.) Tipični grabežljivci ( npr. vuk, lav) i svežderi ( npr. rovka, jež) imaju drugačije strukture zuba i zubne cakline kutnjaka od današnjeg čovjeka.

Biografije

Antonija Šola je poznata hrvatska glumica, tekstopisac i pjevačica.

Poznata po ulogi Tine Bauer u RTL-ovoj sapunici "Zabranjena ljubav". Autorica je teksta za naslovnu špicu te sapunice pod nazivom "Zovem da ti čujem glas". Pisala je pjesme za Tonija Cetinskog i Tošu Proeskog. Nastupa na Dori 2008!!!!!!!

Apsolventica je na Hrvatskim studijima, smjer sociologija.
Inače se jako ističe po humanitarnom radu na svim mogućim poljima te je dobila kao vrlo mlada nagradu za humanost "Majka Tereza". To priznanje prikazuje da je Antonija ne samo fizički atraktivna po izgledu već i jako dobra i kvalitetna osoba sa puno pozitivnih osobina koje mnogima mogu služiti kao primjer.

muzika

e pa sad čemo malo pisati i o muziciBiografija
Antonija Šola je poznata hrvatska glumica, tekstopisac i pjevačica.

Poznata po ulogi Tine Bauer u RTL-ovoj sapunici "Zabranjena ljubav". Autorica je teksta za naslovnu špicu te sapunice pod nazivom "Zovem da ti čujem glas". Pisala je pjesme za Tonija Cetinskog i Tošu Proeskog. Nastupa na Dori 2008!!!!!!!

Apsolventica je na Hrvatskim studijima, smjer sociologija.
Inače se jako ističe po humanitarnom radu na svim mogućim poljima te je dobila kao vrlo mlada nagradu za humanost "Majka Tereza". To priznanje prikazuje da je Antonija ne samo fizički atraktivna po izgledu već i jako dobra i kvalitetna osoba sa puno pozitivnih osobina koje mnogima mogu služiti kao primjer.

Canis familiaris, je kralješnjak, sisavac i zvijer, pripadnik porodice pasa (Canidae) koja obuhvaća i lisicu, čaglja, vuka te australskog dinga. On je po prirodi lovac, spoj snage i otpornosti. Robustan kostur pruža nadmočan okvir za tijelo psa. Mozak okružuje čvrsta lubanja, Duž vrata i leđa kralješci imaju nastavke na koje se prihvačaju snažni mišići. S obzirom da psi nemaju ključnu kost, lopatica nije koštanom vezom pričvršćena za ostatak kostura, što omogučava veliku pokretljivost prilikom trčanja. Dugačka rebra zatvaraju zaštitni kavez za smještaj srca, pluča i jetre. ramena i kukovi ključni su za graciozne i pouzdane pokrete udova. Koštani sustav na okupu drže jaki ligamenti, elastične tetive i snažno mišičje prilagođeno na izdržljivost.

naši prediivni psi

Pas je vjerojatno najpokretljiviji i najekstremniji od svih sisavaca - rezultat vlastite genetske prilagodljivosti. Ni kod jedne druge vrste ne nalazimo takvu golemu raznolikost u veličini, obliku, boji, dužini dlake i građi. Unutrašnja građa psa, srce, pluća i mišići građeni su za izdržljivost; njegov probavni sustav može se uhvatiti u koštac sa životinjskim ili biljnim izvorom hranjivih sastojaka; a otpadne tvari koriste za komunikaciju sa drugim psima. Pas ima sposobnost učenja tijekom cijelog života, a njegove su osjetilne izvanredne. Naročito njegov osjet mirisa, za lov i sporazumjevanje s drugim psima, koji je složenije građe od našeg i nama neshvatljiv.
Pas je vjerojatno najpokretljiviji i najekstremniji od svih sisavaca - rezultat vlastite genetske prilagodljivosti. Ni kod jedne druge vrste ne nalazimo takvu golemu raznolikost u veličini, obliku, boji, dužini dlake i građi. Unutrašnja građa psa, srce, pluća i mišići građeni su za izdržljivost; njegov probavni sustav može se uhvatiti u koštac sa životinjskim ili biljnim izvorom hranjivih sastojaka; a otpadne tvari koriste za komunikaciju sa drugim psima. Pas ima sposobnost učenja tijekom cijelog života, a njegove su osjetilne izvanredne. Naročito njegov osjet mirisa, za lov i sporazumjevanje s drugim psima, koji je složenije građe od našeg i nama neshvatljiv.
Koža se sastoji od dva glavna sloja. Površina (epiderma) je tanka i ne naročito jaka, ali neprestanim stvaranjem novih stanica održava zaštitnu ulogu i integritet kože.
Ispod epiderme, jak i elastičan dermis daje koži snagu, a epidermis je opskrbljuje krvlju i živčevljem.
Dlaka psa raste ciklički. Postoji razdoblje aktivnog rasta, koje se izmjenjuje sa prijelaznim razdobljem, nakon kojeg slijedi razdoblje mirovanja. Linjanje počinje kada se sprema nova dlaka. Ciklus rasta kontroliraju mnogobrojni čimbenici, kao što su temperatura, povečanje ili smanjivanje dnevnog svjetla, hormoni, ishrana, stres i genetska osnova.
Ispadanje dlake naojobilnije je u proljeće, kada pas ne treba više svoje zimsko, gusto krzno i ponovo u jesen kada se kraće ljetno krzno zamjenjuje gušćim, dužim pokrovom.
Krzneni pokrov više se razlikuje kod različitih pasmina pasa, nego kod ijedne druge vrste domačih životinja, jer više različite građe može izrasti iz svakog pojedinačnog dlačnog omotaća. Grublju primarnu dlaku nalazimo na površini i ona može biti okružena malim sekundarnim djelovima, koju zovemo poddlaka
Oči mu se sasvim razbistre oko 1 mjeseca kada počinje vidjeti svoju okolinu kao i normovidan čovjek. No zbog stalnog razvoja kratkovidnosti ,već sa 8 mjeseci mladi pas nije u stanju prepoznati svoga vlasnika na udaljenosti od 100 metara ako vlasnik miruje i ako se isključe ostale mogućnosti prepoznavanja. U dobi od 2 godine ta se udaljenost smanjuje na manje od 40 metara, a u dobi od 8 godina više uopće ne vidi već samo razlikuje sjene. U to je vrijeme već razvijena i staračka mrena na očima. To što pas u toj dobi pokreće oči kao da promatra, a zapravo prati mirisna i zvučna zbivanja stvar je navike i stečena iskustva.
Raspoznavanje boja mesožderima nije toliko značajno kao životinjama koje se hrane raznobojnim bobicama, voćem ili sjemenkama. Dugo se smatralo da psi ne razlikuju boje, ali to je samo djelomice istina. Oni ne mogu razlikovati boje od zelenožute i narančaste do crvene, ali su istraživanja pokazala da razlikuju one iz suprotnog dijla spektraOči mu se sasvim razbistre oko 1 mjeseca kada počinje vidjeti svoju okolinu kao i normovidan čovjek. No zbog stalnog razvoja kratkovidnosti ,već sa 8 mjeseci mladi pas nije u stanju prepoznati svoga vlasnika na udaljenosti od 100 metara ako vlasnik miruje i ako se isključe ostale mogućnosti prepoznavanja. U dobi od 2 godine ta se udaljenost smanjuje na manje od 40 metara, a u dobi od 8 godina više uopće ne vidi već samo razlikuje sjene. U to je vrijeme već razvijena i staračka mrena na očima. To što pas u toj dobi pokreće oči kao da promatra, a zapravo prati mirisna i zvučna zbivanja stvar je navike i stečena iskustva.
Raspoznavanje boja mesožderima nije toliko značajno kao životinjama koje se hrane raznobojnim bobicama, voćem ili sjemenkama. Dugo se smatralo da psi ne razlikuju boje, ali to je samo djelomice istina. Oni ne mogu razlikovati boje od zelenožute i narančaste do crvene, ali su istraživanja pokazala da razlikuju one iz suprotnog dijla spektra

osnovno o majmunima

Majmuni - od akrobatski vjestih penjaca Juzne Amerike do zdepastih stepskih stanovnika Afrike i Azije- uvijek su fascinantne zivotinje. Slozene strukture njihovog drustvenog zivota je uvijek nisu do kraja istrazene. U tropskim predjelima zivi mnogo majmuna svih boja i velicina. Ima ih cak i u bojama neuobicajenim za sisare, pa majmuni plave, ljubicaste ili zelene boje koze ili krzna ne predstavljaju nikakvu rijetkost. Istrazivaci jos uvijek traze zajednickog pretka majmuna i covjeka. Pretpostavlja se da je slicio danasnjim lemurima.

Postoje 133 pravih majmuna koje se vecinom krecu od 80 centimetara dugackog i 50 klograma teskog mandrila do patuljastog svilasa koji je toliko malen da stane u ruku i tezak je samo 125 grama. Nasuprot njima svrstani su covjekoliki majmuni i giboni.Pravi majmuni (Simiae)dijele se u dve skupine. To su: majmuni Novog svijeta ili sirokonosci i majmuni Starog svijeta ili uskonosci . Prvu skupinu cine majmuni koji zive u Srednjoj ili Juznoj Americi, tj. kapucini ikandzasi. Majmuni uskonosci zive u toplim predjelima Afrike i Azije. Na straznjici imaju jastucice ili zuljeve na kojima sjede. Oni nemaju rep za hvatanje. Ima ih 82 vrste, izmedju ostalih to su pavijani,mandrili,makakiji,zamorci i vitkostasi majmuni.
Postoje 133 pravih majmuna koje se vecinom krecu od 80 centimetara dugackog i 50 klograma teskog mandrila do patuljastog svilasa koji je toliko malen da stane u ruku i tezak je samo 125 grama. Nasuprot njima svrstani su covjekoliki majmuni i giboni.Pravi majmuni (Simiae)dijele se u dve skupine. To su: majmuni Novog svijeta ili sirokonosci i majmuni Starog svijeta ili uskonosci . Prvu skupinu cine majmuni koji zive u Srednjoj ili Juznoj Americi, tj. kapucini ikandzasi. Majmuni uskonosci zive u toplim predjelima Afrike i AzPostoje 133 pravih majmuna koje se vecinom krecu od 80 centimetara dugackog i 50 klograma teskog mandrila do patuljastog svilasa koji je toliko malen da stane u ruku i tezak je samo 125 grama. Nasuprot njima svrstani su covjekoliki majmuni i giboni.Pravi majmuni (Simiae)dijele se u dve skupine. To su: majmuni Novog svijeta ili sirokonosci i majmuni Starog svijeta ili uskonosci . Prvu skupinu cine majmuni koji zive u Srednjoj ili Juznoj Americi, tj. kapucini ikandzasi. Majmuni uskonosci zive u toplim predjelima Afrike i Azije. Na straznjici imaju jastucice ili zuljeve na kojima sjede. Oni nemaju rep za hvatanje. Ima ih 82 vrste, izmedju ostalih to su pavijani,mandrili,makakiji,zamorci i vitkostasi majmuni.
ije. Na straznjici imaju jastucice ili zuljeve na kojima sjede. Oni nemaju rep za hvatanje. Ima ih 82 vrste, izmedju ostalih to su pavijani,mandrili,makakiji,zamorci i vitkostasi majmuni.
Postoje 133 pravih majmuna koje se vecinom krecu od 80 centimetara dugackog i 50 klograma teskog mandrila do patuljastog svilasa koji je toliko malen da stane u ruku i tezak je samo 125 grama. Nasuprot njima svrstani su covjekoliki majmuni i giboni.Pravi majmuni (Simiae)dijele se u dve skupine. To su: majmuni Novog svijeta ili sirokonosci i majmuni Starog svijeta ili uskonosci . Prvu skupinu cine majmuni koji zive u Srednjoj ili Juznoj Americi, tj. kapucini ikandzasi. Majmuni uskonosci zive u toplim predjelima Afrike i Azije. Na straznjici imaju jastucice ili zuljeve na kojima sjede. Oni nemaju rep za hvatanje. Ima ih 82 vrste, izmedju ostalih to su pavijani,mandrili,makakiji,zamorci i vitkostasi majmuni.

Otkrijte ono što niste znali o mačkama. O njihovom ponašanju, njezi te općenito o njima. Saznajte koliko je godina doživjela najstarija mačka, kako znati ima li povišenu tjelesnu temperaturu, odakle izraz ''mačak u vreći'', koliko dnevnMačka je predivni i složeni član vaše obitelji, ali još uvijek možete otkriti o njoj mnoge skrivene navike i tajne. Ovdje ćete pronaći korisne savjete koji će vam pomoći bolje shvatiti i približiti se svom voljenom prijatelju. o spavaju...mačke su životinje koje se vole igrati i spavati o mačkama se mora redovito brinuti ako se ne brineš redovito o njoj ona če se razboliti i pobječi če od kuče.

ZEČIČI

Kunići su vrlo društvena, umiljata i zaigrana stvorenja. Ipak, najveći dio dana i noći provode u spavanju ili dremuckanju. Najzaigraniji su predvečer i tijekom večeri. Tada im svakako treba omogućiti slobodno kretanje. Vole kada ih se dira i mazi, a ponekad znaju biti vrlo uporni ako nisu dobili svoju dnevnu porciju nježnosti (guranje njuškice pod vašu šaku je najočitiji znak). Neki kunići mogu biti i agresivni, pa ponekad čak i ugristi. Takvo ponašanje im nije urođeno, nego je rezultat neprimjerenog postupanja prema njima. Da bi se to spriječilo, potrebno je vašeg malog zeca od malih nogu što više držati u rukama ili krilu, iskazivati mu ljubav i nježnost. Najčešće će agresivni biti oni kunići koji najveći dio vremena provode zatvoreni u kavezu i koji su vrlo malo u kontaktu sa ljudima.

najbolje male ptice

U prirodi se ova ptica hrani različitim sijemenjem kao što su čićak , češljuga isl , a u vrijeme razmnožavanja i odhrane mladih i velikim količinama raznoraznih insekata u svim stadijima razvoja. Kako se hrani večim količinama češljuge (po kojoj je dobio i ime) kljun mu je prilagođen upravo takvom vidu ishrane pa je srazmijerno dug ,prema špicu tanak i špičast što mu omogučuje vađenje sijemenki iz bodljikavih plodova češljuge i čićka.

ptice su zakon

Češljugari se gnijezde dva puta godišnje u periodu od V - IX mijeseca. Mijesto gnježđenja često izabere u vočnjacima,rijetkim lisnatim šumama ,u vrtu, kao i na drveću uz kuće i ulice. Gnijezdo pedantno izrađuje poglavito samo ženka , a mužjak joj samo tu i tamo pomogne,no rijetko. Gnijezdo je često visoko na granama izrađeno u rašljama drveta i tako pomno postavljeno da se teško može vidjeti odozdo i obično ga zamijetimo tek kada u jesen s drveta na kojem je gnijezdo opadne lišće. Gnijezdo je prava umijetnička tvorevina pomno izgrađena od debelih stijenki. Izvana je sastavljeno iz različitih travki i sitnih korijenčića ,vlati i perja , kao i od mahovine i lišajeva tako da je dobro kamuflirano i prosto se stapa s okolinom. Sav taj materijal ptica povezuje s nitima paukovih mreža. Unutrašnjost gnijezda meko je obloženo pahuljicama maslačkovog cvijeća i dlačicama sisavaca. No upravo zbog takve debele i meke stijenke gnijezda nažalost ponekad nesretno završe jer uslijed nevremena i oluje kapi kiše otežaju gnijezdo natapajuči ga vodom , a vijetar učini svoje i sruši gnijezdo. U tako napravljeno gnijezdo ženka snese tri do sedam jajeta , tanke ljuske koja je obojena plavkastom do plavkasto zelenkastom ili bijelkastom bojom s crvenosmeđim mrljama i tamnim točkama koje su na tupom kraju raspoređene u obliku vijenca. Poslije trinaest do četrnaest dana polegu se mladi koje oba roditelja najprije u prvim danima života hrane malim ličinkama različitih insekata i biljnim ušima , da bi kako mladi rastu prešli na ishranu raznog sijemenja i ostalih insekata.

raspjevajuče male ptice

Za vrijeme razmnožavanja koje počinje u proljeće u travnju mijesecu mužjak veselo pjeva i u zanosnom letu leprša svojim teritorijem koji je odabrao za gniježđenje. Samo mijesto za gnijezdo pomno odabiru na samom vrhu vanjskih granana stabla jela i smreka. Gnijezdo je dobro skriveno i kamuflirano tako da ga je praktički nemoguče ugledati s zemlje. Gnijezdo je toliko dobro sakriveno da postoji legenda o ovoj ptici koja govori o tome da čižak u gotovo gnijezdo meče posebni, čarobni kamenčić koji gnijezdo čini nevidljivim za ljudsko oko. Unatoč zanimljivoj legendi znamo da se ova ptica gnijezdi dva puta godišnje u periodu od četvrtog do sedmoga mijeseca kada snese u gnijezdo 4 do 6 jajeta koja su bijelkastoplave boje i posuta s malo tamnosmeđih mrljica. Ženka sijedi na jajima sama, a mužjak je hrani na gnijezdu. Mlade odhranjuju oba partnera.

dobre naše mlade ptice

Za vrijeme razmnožavanja koje počinje u proljeće u travnju mijesecu mužjak veselo pjeva i u zanosnom letu leprša svojim teritorijem koji je odabrao za gniježđenje. Samo mijesto za gnijezdo pomno odabiru na samom vrhu vanjskih granana stabla jela i smreka. Gnijezdo je dobro skriveno i kamuflirano tako da ga je praktički nemoguče ugledati s zemlje. Gnijezdo je toliko dobro sakriveno da postoji legenda o ovoj ptici koja govori o tome da čižak u gotovo gnijezdo meče posebni, čarobni kamenčić koji gnijezdo čini nevidljivim za ljudsko oko. Unatoč zanimljivoj legendi znamo da se ova ptica gnijezdi dva puta godišnje u periodu od četvrtog do sedmoga mijeseca kada snese u gnijezdo 4 do 6 jajeta koja su bijelkastoplave boje i posuta s malo tamnosmeđih mrljica. Ženka sijedi na jajima sama, a mužjak je hrani na gnijezdu. Mlade odhranjuju oba partnera.

živahne malene ptičice

Čižak je vrlo pokretljiva i živahna ptica, koja je izvanredan penjać i u stanju je naglavačke visiti na grančicama u potrazi za hranom. Tako čemo je moći vidijeti kako satima čas visi naglavačke, a čas se penje ili se spušta na tankim grančicama breza u potrazi za sijemenjem u njihovim resama.Ni trenutka nije mirna i viješto skakuče s grančice na grančicu. Iako se ova ptica nerado zadržava na zemlji vrlo se viješto i po njoj kreče, no ipak radije taj dio preleti i izbijegava zadržavanje na tlu. Dok leti let joj je brz i lagan,a u valovitim kretanjima preleti velika rastojanja.Pri tom se zna dići i u znatnije visine.Čižak ima umilu pijesmicu iako ne tako raskošnog repertoara kao pojedine njene srodnice. Pijev joj je jednolično cvrčanje i struganje koje zvuči kao ugodno cvrkutanje sa slogovima didel-didel-didel-deih-dei kojoj predhodi kratka čurlikava pijesmica. Pored pijesme glasa se i karakterističnim tet-tetet,ssi, a u letu i s dieh.
Čižak se u prirodi hrani prvenstveno s raznim zrelim i poluzrelim sijemenem, kao i raznim insektima i njihovim ličinkama. Uz to hrani se i raznim, samoniklim biljem,mladim pupoljcima i listovima. Od sijemenja veliki udio sastoji se od sijemenja drveća, dok mladunce kao i ostale druge zebovke ponajprije hrane raznim insektima kao što su ušenjaci,male gusijenice idr.. Kako rastu u ishranu im sve više i više dodaju razno lakoprobavljivo sijemenje.

naše najbolje male ptičice

Čižak je lijepa ptica ,naručito mužjak kojeg krasi prekrasna maslinasto-žuta boja perija na obrazima,s obije strane vrata,dolnjeg dijela grla (guša),a prostire se ta boja i po cijelom gornjem dijelu prsiju. Te boje su u kontrastu sa crnom, tijemenom bojom glave koja je pokriva poput kape ( u nekih primijeraka nedostaje ta "kapa"). Crne boje perija ima kako na gornjem dijelu glave i zatiljka, tako i na dijelu grla. Bokovi, dolnji dio trbuha i prsiju su svijetle, bijelkaste boje. Repno perije ima vrhove pera obojena crnim rubom , dok je ostali dio repnog perja prekrasne, žute boje.Letačka pera krila su kao ukrašena crnim poprečnim crtama koja se nalaze na smeđe-crnom perju krila. Na krilima mu se nalaze karakteristični rubovima žučkasto-zelenkaste boje.
Ženka čižka je manje obojena zelenkasto-žutom bojom, a krila i rep su joj dosta blijeđe koloritna od mužjaka.Tako je ženki i gornja strana tijela smeđe-zelenkasta, dok joj je donji dio tamno bijeli.Preko krila se ženki protežu dvije ,svijetle boje ,omeđene kao trake.
Mijesto prebivanja ove ptice je ponajprije područje šumovitih dijelova koje se prostire na čitavu Europu , ali i Aziju.Naručito joj pašu prostrane ,smrekove šume na zapadu Europe i to prije svega u srednjegorju i Alpama, dok je u nizinama srećemo najčešće samo zimi.Ova ptica za vrijeme jakih zima često seli iz sijevernih dijelova Europe u srednju Europu gdje zna i prezimit. Zanimljiva su zapažanja da se jedne godine u našim krajevima pojave velika i brojna jata , a potom je više godina ne vidimo.

dobre male ptičice

Jurčica se gnijezdi dva puta , a ponekad i tri puta godišnje, od četvrtog do sedmog mijeseca. Gnijezdo pravi dobro skriveno na pomno odabranom mijestu . Ono se najčešće nalazi u gustišima grmlja , ali i u pojedinačnom žbunju. Zanimljivo je da gnijezdo često gradi dosta nisko iznad površine zemlje. Rado gnijezdo svija i na niskom drveću borovica i tuja. Gnijezdo je dobro i kompaktno napravljeno od raznih korijenčića, travki i grančica , a iznutra je obloženo finim travčicama, i životinjskom dlakom, kao i biljnom vunom raznih biljka. U tako meko, obloženo gnijezdo ženka snese pet do sedam jajeta bijelkaste ljuske, koja su posuta mrljama,crtama i šarama rđastocrvenim do crvenosmeđe obojenim.JŽenka sama sijedi na gnijezdu , a mužjak često u blizini prekrasno pijeva sa neke grane.Jurčice su jako dobre majke i izležene mlade koji se polegnu nakon 13 do 14 dana nikada ne napuštaju i brane ih svoim životom.
Jurčica se hrani s sijemenjem kao što je sijemenje maslačka ,raznog korova i sijemena različitih trava, a ishranu nadopunjuje insektima.
Pijev joj je divan i ugodan.Sastoji se od fučikavih tonova ritma sličnih kao u češljugara koji je zvučan i završava kreštavim tonom. U letu se glasa sa ge-geg, a opasnost izražava s djeh ili dliiih.

male ptičice

Stanište u srednjoj Europi ova ptica nalazi po poljima koja su omeđena šumarcima i živicama , kao i na grobljima, vrtovima i parkovima. Visoke planine i velika šumovita prostranstva izbijegava.Preko sezone razmnožavanja živi u paru , a več kolovozu pomalo se skupljaju u jata. Zimi se miješa u druga jata ptica kao što su zelentarke isl.

ptičice

Jurčica konopljarka (Acanthis cannabina) je lijepa ptica veličine oko 13 cm. koja ima raspon krila od oko 23 cm u širinu. Ovu pticu krase prekrasna obilježja grimizno crvene boje na dijelovima tijemena i prsiju. Cimentno smečkasta su joj ramena i dijelovi leđa dok je doljnji dio pretežito svijetle boje. Rep joj je tamno obojen crnom bojom, a vanjska ,repna pera imaju svijetliji rub. Ženka nema crvena obilježja koje ima mužjak.Zbog pijesme i umilog izgleda česta je u udomačenom uzgoju.Nalazimo je u čitavoj Europi.

mačkice

BOK!!!!!!!!!!!!!!EVO OVAJ PUT NEŠTO O MAČKAMA!!!!!!!!!................
MAČKE SU VRLO UMILJATE ŽIVOTINJE KOJE VOLE VAŠE DRUŠTVO
UVJEK ĆE IM BITI DRAGO DOK ĆETE SE IGRATI S NJIMA.........................
VOLE IGRAČKE I RAZNE POSLASTICE.........................
TOLIKO OD MENE ZA OVAJ PUT AKO ME JOŠ NEŠTO ŽELITE PITATI SAMO PITAJTE!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!BOOOOOOOOOOKIĆ

psi

Pas puno bolje od ljudi može vidjeti i najmanje pokrete u daljini međutim čovjek puno bolje vidi na blizinu pseče je oko osjetjlivo na svjetlost osnovno osjetilo prema kojem se pas orijentira u svojoj okolini njuh,i veliki dio mozga posvečen je interplpletaciji mirisa sluh je drugo važno po redu osjetilo za odrčavanje života .zvučni valovi koji nastaju titranjem nekog tjela ili neke tvari šire se zrakom i dolaze do uha.koža i dlaka psa daje vizičku barijeru koja onemogučava štetnih kemijskih spojeva i mikro organizma.psi su vjerovatno prve pritomljene životinje koje čovjeku vjerno služe sve do danas.psi se javljaju u svim oblicima i veličinama,ali osnovni oblik standarnog psa je mesožderski.PSI KOJI VODE SLIJEPE IZGLEDAJU:dlaka je ravna ili lagano valovita sa gustom podkakom.psi nikako ne mogu vidjeti u boji jel oni od rođenja vide crno bjelo to se u nikakvom slučaju ne može promjeniti.

carstvo zivotinja

u zoološkom vrtu grada zagreba,u svibnju su,po drugi puta,obilježeni svjetski dani ptica selica.posjetitelji su mogli saznati gdje se selice na svome putu odmaraju,koje ljetuju u našem gradu,kuda putuju rode iz zoološkog vrta,zaviriti u rodino gnijezdo i pogledati tek rođene ptičice...perje im služi za zaštitu tijela od hladnoće,jer su ptice toplokrvne životinje.lagano je,nepropusno i različitih boja.nastanjuju cijeli planet-od polova do ekvatora,do obala mora,jezera i oceana do najviših planinskih vrhova.hranje se biljem,životinjama,osobito kukcima,ovisi o vlastitim osobinama i klimatskim uvjetima.

ptice

Čuvajmo naše preljepe ptičice!Kako na zemlji danas živi više od 9000 vrsta vrlo različitih ptica, ova stranica je slovo o njima.ptice su krajlešnjaci sa krilima i tjelom pokrivenim perjem i pahuljicama. potječu od gmazova a na zemlji su se pojavile prije više 140 milijuna godina. Svakim ih je danom sve manje a neke su i pred izumiranjem.