Pas je vjerojatno najpokretljiviji i najekstremniji od svih sisavaca - rezultat vlastite genetske prilagodljivosti. Ni kod jedne druge vrste ne nalazimo takvu golemu raznolikost u veličini, obliku, boji, dužini dlake i građi. Unutrašnja građa psa, srce, pluća i mišići građeni su za izdržljivost; njegov probavni sustav može se uhvatiti u koštac sa životinjskim ili biljnim izvorom hranjivih sastojaka; a otpadne tvari koriste za komunikaciju sa drugim psima. Pas ima sposobnost učenja tijekom cijelog života, a njegove su osjetilne izvanredne. Naročito njegov osjet mirisa, za lov i sporazumjevanje s drugim psima, koji je složenije građe od našeg i nama neshvatljiv.
Pas je vjerojatno najpokretljiviji i najekstremniji od svih sisavaca - rezultat vlastite genetske prilagodljivosti. Ni kod jedne druge vrste ne nalazimo takvu golemu raznolikost u veličini, obliku, boji, dužini dlake i građi. Unutrašnja građa psa, srce, pluća i mišići građeni su za izdržljivost; njegov probavni sustav može se uhvatiti u koštac sa životinjskim ili biljnim izvorom hranjivih sastojaka; a otpadne tvari koriste za komunikaciju sa drugim psima. Pas ima sposobnost učenja tijekom cijelog života, a njegove su osjetilne izvanredne. Naročito njegov osjet mirisa, za lov i sporazumjevanje s drugim psima, koji je složenije građe od našeg i nama neshvatljiv.
Koža se sastoji od dva glavna sloja. Površina (epiderma) je tanka i ne naročito jaka, ali neprestanim stvaranjem novih stanica održava zaštitnu ulogu i integritet kože.
Ispod epiderme, jak i elastičan dermis daje koži snagu, a epidermis je opskrbljuje krvlju i živčevljem.
Dlaka psa raste ciklički. Postoji razdoblje aktivnog rasta, koje se izmjenjuje sa prijelaznim razdobljem, nakon kojeg slijedi razdoblje mirovanja. Linjanje počinje kada se sprema nova dlaka. Ciklus rasta kontroliraju mnogobrojni čimbenici, kao što su temperatura, povečanje ili smanjivanje dnevnog svjetla, hormoni, ishrana, stres i genetska osnova.
Ispadanje dlake naojobilnije je u proljeće, kada pas ne treba više svoje zimsko, gusto krzno i ponovo u jesen kada se kraće ljetno krzno zamjenjuje gušćim, dužim pokrovom.
Krzneni pokrov više se razlikuje kod različitih pasmina pasa, nego kod ijedne druge vrste domačih životinja, jer više različite građe može izrasti iz svakog pojedinačnog dlačnog omotaća. Grublju primarnu dlaku nalazimo na površini i ona može biti okružena malim sekundarnim djelovima, koju zovemo poddlaka
Oči mu se sasvim razbistre oko 1 mjeseca kada počinje vidjeti svoju okolinu kao i normovidan čovjek. No zbog stalnog razvoja kratkovidnosti ,već sa 8 mjeseci mladi pas nije u stanju prepoznati svoga vlasnika na udaljenosti od 100 metara ako vlasnik miruje i ako se isključe ostale mogućnosti prepoznavanja. U dobi od 2 godine ta se udaljenost smanjuje na manje od 40 metara, a u dobi od 8 godina više uopće ne vidi već samo razlikuje sjene. U to je vrijeme već razvijena i staračka mrena na očima. To što pas u toj dobi pokreće oči kao da promatra, a zapravo prati mirisna i zvučna zbivanja stvar je navike i stečena iskustva.
Raspoznavanje boja mesožderima nije toliko značajno kao životinjama koje se hrane raznobojnim bobicama, voćem ili sjemenkama. Dugo se smatralo da psi ne razlikuju boje, ali to je samo djelomice istina. Oni ne mogu razlikovati boje od zelenožute i narančaste do crvene, ali su istraživanja pokazala da razlikuju one iz suprotnog dijla spektraOči mu se sasvim razbistre oko 1 mjeseca kada počinje vidjeti svoju okolinu kao i normovidan čovjek. No zbog stalnog razvoja kratkovidnosti ,već sa 8 mjeseci mladi pas nije u stanju prepoznati svoga vlasnika na udaljenosti od 100 metara ako vlasnik miruje i ako se isključe ostale mogućnosti prepoznavanja. U dobi od 2 godine ta se udaljenost smanjuje na manje od 40 metara, a u dobi od 8 godina više uopće ne vidi već samo razlikuje sjene. U to je vrijeme već razvijena i staračka mrena na očima. To što pas u toj dobi pokreće oči kao da promatra, a zapravo prati mirisna i zvučna zbivanja stvar je navike i stečena iskustva.
Raspoznavanje boja mesožderima nije toliko značajno kao životinjama koje se hrane raznobojnim bobicama, voćem ili sjemenkama. Dugo se smatralo da psi ne razlikuju boje, ali to je samo djelomice istina. Oni ne mogu razlikovati boje od zelenožute i narančaste do crvene, ali su istraživanja pokazala da razlikuju one iz suprotnog dijla spektra
Post je objavljen 09.09.2008. u 11:54 sati.