~ jeste li znali... ~

15.07.2005., petak

... da postoje smokve daviteljice?

po želji autofreak-a. smokve čine jednu od najvažnijih vrsta prašumskog ekosistema. postoji oko 1000 različith vrsti smokvi (lat. ficus) koje se mogu naći u svakoj većoj prašumi tropskih područja. stotine vrsta životinja, kao što su golubovi, papige, tukani, majmuni ili voćni šišmiši, hrane se slatkim plodom smokvinog drveta koji ona nudi i po nekoliko puta godišnje. smokve daviteljice, ficus ssp., su visoko drveće koje može dostići visinu i do 45 m. način na koji one dosegnu visinu i popnu se u najviše katove prašumskih krošnji je poseban. prašumsko tlo je vrlo nepovoljno za razvoj mladica. premalo je svjetla, a prevelika konkurencija za vodu i hranjive tvari. smokve daviteljice adaptirale su se za izbjegavanje takvih nepovoljnih uvijeta. za razliku od većine biljaka, one započinju svoju borbu za život kao epifiti među granama drveća. sićušno, štapićasto sjeme u visoke katove drveća stiže izmetom životinja koje se hrane plodom smokve ili kao dijelovi ploda koje ispadne životinji za vrijeme hranjenja. smokva daviteljica ima agresivnu naviku rasta koja joj osigurava preživljavanje u prašumi. mladice najprije rastu polako, dobivajući nutrijente od sunca, kiše i raspadnutog lišća koje se skuplja na drvetu domaćinu. daviteljica s vremenom šalje mnogo sitnih korjenčića koji se spuštaju prema tlu niz stablo domaćina ili se omataju kao vanjsko korjenje oko domaćinovih grana. kad korjenje dosegne tlo, ono se ukapa i tamo se natječe s korjenjem domaćina za vodu i hranjive tvari. smokva također šalje i mrežu postranog korjenja koje obavija domaćina i koje se rastući i šireći spaja u čvrsti oklop koji stišće domaćina i prekida mu dovod nutrijenata. krošnja smokve daviteljice, koja poput kišobrana natkriva domaćina, sastoji se od mnogo lišća voštanog na dodir (čime se sprječava isparavanje veće količine vode) koje s vremenom postaje sve veće i deblje te time domaćin na kraju ostaje i bez izvora sunčeve svjetlosti. na kraju domaćin umire od davljenja, premalo sunčeve svjetlosti i izgubljene borbe s korjenjem te smokva daviteljica ostaje samostalno stajati na očvrsnulom vanjskom korjenju. na domaćina još samo podsjeća šuplji tunel između korjenja, mjesto gdje je nekada živio i rastao.

13:07 - Komentari (8) - Ispis - #