Svojom aktivnošću mijenjajte stvari na bolje.

KRATKO, NAJKRAĆE:

U središtu Zemlje gravitacija je jednaka nuli.

Arhiva

zackoljice
et yahoo
dot com

sadržaj © začkoljica
(ako nije drugačije naznačeno)

podešeno za mozilla firefox.

~ jeste li znali... ~

12.07.2005., utorak

... što nam to paše u mirisu tek pale kiše na suho tlo?

ovih dana slušamo meteorologe kako samo najavljuju kišu.
pa onda da budemo u tijeku - evo nešto o kiši.

kiša je najčešća i najrasprostranjenija vrsta padalina. nastaje kondenzacijom vodene pare u oblacima.
kada odvojene kapi vode počnu zbog svoje težine i gravitacije zemlje padati iz oblaka prema tlu, kažemo da pada kiša.
no ne stignu sve kapi do površine zemlje.
ako je zrak suh, neke će ispariti na tom putu do tla.

kiša ima glavnu ulogu u hidrološkom ciklusu. voda isparava iz oceana, kondenzira se u oblacima, vraća se na zemlju u obliku padalina, nakon nekog vremena ponovno stiže u ocean putem rijeka te se ciklus ponavlja.

količina kiše koja dođe do tla mjeri se kišomjerom.
brojka koju pokazuje kišomjer nakon mjerenja podrazumijeva dubinu (visinu) vode koja se skupila na ravnoj površini i može se mjeriti već od 0.25 mm. nekad se količina kiše izražava i u litrama po kvadratnom metru.
1 L/m˛ jednaka je 1 mm kiše na istoj površini.

padajuće kišne kapi u crtićima su najčešće prikazivane u obliku suze - zaobljeni donji dio kapi te zašiljeni vrh, ali to nije točan prikaz jer kapljica vode tako može izgledati samo pri kapanju iz nekog izvora, npr. iz slavine i to samo u trenutku odvajanja od nje.

male kišne kapi tvore pravilne kuglice, dakle sferične su.
veće kapi pri padu zbog otpora postaju spljoštene s donje strane pa izgledaju kao pecivo za hamburger, dok one vrlo velike poprimaju oblik padobrana.

prosječna veličina kišne kapljice u promjeru je 1-2 mm.
najveće kapi zabilježene su iznad brazila i maršalovih otoka 2004. godine. neke od njih bile su veće od 10mm!
njihova veličina objašnjava se kondenzacijom vode oko čestica dima i prašine u atmosferi, ali i sudaranjem manjih kapi i spajanja u jednu veću u prostorima u kojima je atmosfera bogata vodenom parom (pa ne dolazi do njihovog isparavanja pri padu).

kiša je blago kiselkasta te ima pH nešto ispod 6 zbog apsorpcije dijela ugljikovog dioksida iz atmosfere (nastaje ugljična kiselina).
~ čista (pitka) voda je neutralna, te ima pH 7. ~
u nekim pustinjskim područjima prašina u zraku sadrži dovoljno kalcijevog karbonata koji može neutralizirati nastalu karbonsku kiselinu te kiša može biti neutralna ili čak i blago lužnata.

kiše koje imaju pH niži od 5.6 nazivamo kiselim kišama.

kiša u zapadnom svijetu na spomen obično dobiva negativnu konotaciju, ali u suhim područjima, kao što su dijelovi afrike ili indija, kiša se dočekuje s euforijom.

mnogim ljudima je mirisni trag koji ostavlja kiša, nakon što tek padne na suhu površinu (bilo asfalt, bilo zemlju), osobit i djeluje na njih opuštajuće.
(meni prvoj! :) )

izvor tog mirisa je petrikor, ulje koje proizvode biljke i koje bude apsorbirano u stijenama i tlu. nakon što kiša tek padne na (vruće) suho tlo, ona većinom odmah i isparava, a prilikom toga se s vodenom parom oslobađa i miris ulja koji tako blagotvorno djeluje na većinu ljudi.

12:28 - Komentari (7) - Ispis - #

<< Arhiva >>

<	srpanj, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31

Komentari +/-

Izdvajamo:

Jeste li znali kakva je povijest piva?

Opis bloga:

sve što bi možda nekoga moglo zanimati, a nikada mu nije palo na pamet da pita...