|

Svojom aktivnošću mijenjajte stvari na bolje.

KRATKO, NAJKRAĆE:
U središtu Zemlje gravitacija je jednaka nuli.

Arhiva

zackoljice
et yahoo
dot com
sadržaj © začkoljica
(ako nije drugačije naznačeno)
podešeno za mozilla firefox.
|
12.06.2005., nedjelja
... koji je najveći kopneni predator?
polarni (sjeverni, bijeli) medvjed.
thalarctos maritimus ili ursus maritimus živi u najsurovijim okolišima polarnih širina sjeverne hemisfere. mužjaci mogu narsti do 3 m i težiti preko 650 kg, dok su ženke mnogo manje (do 2,5 m i 250 kg). najveći polarni medvjed ikada viđen bio je težak 1002 kg i dugačak 3,7 m!
žive samački, osim u prve 2 godine života, kada kao mladunci prate majku.
medvjedi u svom lutanju i potrazi za hranom mogu prijeći i do 5000 km preko sjevernog ledenog mora i tundre, no studije pokazuju da se ipak najviše zadržavaju na teritoriju površine oko 1000 kvadratnih kilometara što i dalje predstavlja najveći teritorij u svijetu medvjeda.
iako su odlični plivači, obično nisu dovoljno brzi da bi uhvatili plijen (tuljane) u otvorenom moru. stoga zimi čekaju u blizini rupa u ledu koje tuljani koriste kao mjesta za izron i uzimanje zraka. kada tuljan izroni glavu da bi udahnuo (a to mora činiti svakih 10-ak minuta), medvjed ga naglo zgrabi i vadi ga iz vode.
nekada pak idu mnogo direktnijom rutom. naime, svojim njuhom - koji je njegovo najjače osjetilo - mogu osjetiti miris tuljana ispod površine, dok se odmara u nekoj šupljini u ledu. tada medvjed može snažnim udarcima prednjih šapa probiti led i uhvatiti ga.
preko ljeta ima taktiku zaskočiti tuljana na spavanju, dok se odmara i sunča.
no, pokazalo se da se samo 5% svih pokušaja hvatanja plijena završe uspješno. u svim ostalim slučajevima sretni tuljan ipak uspije izbjeći mogućnost da postane dobar i hranjivi obrok.
nekada polarni medvjed ne ulovi ništa po 3 - 4 mjeseca i to najčešće ljeti kada je led pretanak da bi izdržao njegovu težinu i omogućio mu da se na bilo koji način približi plijenu. za preživljavanje u tom 'golom' razdoblju troše zalihe masti koju su preko zime skupili, a taj masni potkožni omotač oko tijela može biti debeo i preko 12 cm!
on ga također, uz krzno, zimi štiti od niske temperature koja se u sjevernim polarnim krajevima spušta i ispod -40°C.
za vrijeme najžešće zime sklanjaju se u ledene spilje.
žive oko 30 godina.
i još nešto.
jeste li znali da je ispod bijelog (do svijetlo žućkastog) krzna koža polarnog medvjeda crna? :)
|
|
|
| < |
lipanj, 2005 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
| 6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
| 13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
18 |
19 |
| 20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
25 |
26 |
| 27 |
28 |
29 |
30 |
|
|
|
|
Arhiva postova

linkovi:
ŠTEDIMO.com
Wikigraphy
Geografija.hr, HoMovens, National Geographic HR, Geo.hr, World Science, Wikipedia (hr), Info Adriatic, World Conservation Union, Crvena lista ugroženih vrsta, Neboderi svijeta, Guinness World Records, Gmo.hr

blogovi:
traveling light,
bitke kroz povijest, mitologija, cvjetak mali, plemenske zajednice, ephy, priroda

|
|