šiŠanje&bRijANJE

Ovo nije tužna, nego dosadna kiša. Nebo ne plače, nego mu je dosadno, pa zijeva i otuda njegove suze. Nadam se uzrok dosadi nismo mi, čovječuljci s planeta na kojem vjerojatno ima života, iako ga pronaći nije nimalo lako.
Trebali bismo se zamisliti. Ne bi bilo lijepo da smo mi krivi za nečiju dosadu.
Vježbajmo da bismo bili zanimljivi. Utakmica je najbolji trening, ali budući da pada kiša, danas nije vrijeme za utakmicu. Stoga preporučujem odmor i lagani trening u zatvorenom, istovremeno.
Trenirajte sa snovima, slušajte što vam govore, pa će i oni slušati vas.
Na taj način čovjek može sanjati snove koje želi, lijepe snove.

A kad se probudite, oni se možda i nastave.


Riječ ili dvije, ovdje.

SUBOTNJI DODATAK:

Danas je suho, nema zijevanja. Nebo se razbudilo, pa se češka po glavi i čudi onome što vidi ispod sebe.
Pazimo što radimo!



OVDJE GA VIDIM, TAMO GA NE VIDIM.

TJA...

SAD GA VIDIM. TOČNIJE, VIDIM SEBE.

POGLED U ZRCALO ZNA ŠOKIRATI ČOVJEKA, DA...