28.10.2005., petak
ubuntu-hr.org i art.gnome.org
Započelo je okupljanje domaće Ubuntu zajednice na adresi: ubuntu-hr.org. Sad samo nedostaje modifikacija službenog znaka u stilu ala Ljubičić, s našim karakterističnim kockicama. ;-)
Ako koristite Gnome zacijelo ste poželjeli malo uljepšati svoj radni stol. art.gnome.org je adresa koju trebate posjetiti. Ako i ne koristite Gnome možete u Nature, Abstract i Other sekciji (izbornik na desnoj strani) pronaći zgodnu pozadinu za vaš voljeni desktop.
|
- 19:43 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
25.10.2005., utorak
Koliko vrijedi programer?
Na forumu stranica Posao.Hr javio se lik koji smatra da je plaća od 3500 kn dovoljna za jednog programera. Povukla se i usporedba s radnicima u trgovini koji imaju 2500 kn. Zanimljivo kako dotični nije smatrao da i ti trgovci zapravo imaju premalu plaću s obzirom na obim posla i radno vrijeme. Lik je zaboravio ili nije svjestan nekoliko stvari:
Posao programera je kompleksniji o posla trgovca. Vi možete uzeti prosječno inteligentnog čovjeka s ceste, obučiti ga za relativno kratko vrijeme i on će uspješno obavljati posao trgovca. Pokušajte to napraviti s programerom. Količina znanja, koja je potrebna da bi netko bio prosječan programer, svakog dana se povećava. 'On samo sjedi i tipka', reći će neupućeni promatrač sa strane. Mentalni napor koji je potreban za to 'samo tipkanje', nije vidljiv golim okom...
Programer više privređuje. Programer je proizvođač, on stvara nove vrijednosti, a ulaganje u njegovo radno mjesto je dosta malo. Računala su relativno jeftina, a kad bi poslodavac i kupio sav softver koji programer koristi, taj novac je puno manji od onog koji je potreban za radno mjesto jednog stolara ili strojara ili bilo kojeg drugog radnika za čiji rad su potrebni strojevi koji vrijede više desetina ili stotina tisuća kuna. Materijal i sirovine za proizvodnju nalaze se u programerovoj glavi. Trošak za poslodavca je nakon inicijalnog ulaganja vrlo mali i programer se vrlo brzo sam isplaćuje. Pokušajte izračunati koliko se novca mora zavrtjeti i koliko robe prodati da bi trgovac zaradio svoju plaću. Trgovac ne može prodati više puta isti komad robe, dok se rezultat programerovog rada može replicirati do u nedogled.
Ponuda i potražnja. Dobar programer će vrlo lako naći posao, naročito ukoliko je riječ o privatnoj firmi gdje je važno znanje i umijeće. Dobrih programera/developera još uvijek nema dovoljno na našem tržištu. Dobar trgovac će malo teže naći posao. Konkurencija je velika pa može birati između čekanja na burzi i posla za malu plaću.
Programer mora neprestano učiti. Ako ne uči nove stvari programer postaje nekonkurentan na tržištu jer neće biti u sposobnosti iskoristiti nove alate niti će moći izvršiti radni zadatak. Clipper programeri iz prošlog milenija mogu pričati o tome 'kako su oni nekada programirali', ali posjednite ih ispred računala na kojem je instaliran neki novi IDE koji koristi neki novi programski jezik i zatražite od njih neka naprave web servis koji će 'vući' podatke iz relacijske baze podataka, a potrebno je napraviti i demo web aplikaciju za prezentaciju to servisa. Da li od njih možete dobiti više od zbunjenog pogleda? Neki drugi stručnjaci pričaju kako i oni moraju učiti nove stvari i kako programeri nisu nikakva iznimka. U pravu su, ali pitajte ih mogu li navesti neku drugu struku u kojoj se stvari tako brzo mijenjaju, i u kojoj je svaka prognoza za slijedeće desetogodišnje razdoblje samo puko nagađanje. Pa prije 10 godina u Microsoftu nisu vjerovali u Internet i kladili bi se u svoju mrežu. Valjda su se vidjeli kao neki novi CompuServe?! Ima li trgovac takvih problema? Kakve će potreškoće s prilagodbom imati trgovkinja kada se nakon trogodišnjeg porodiljskog vrati u svoj dućan? A što je s programerkom?
Umjesto programera možete u glavnu ulogu staviti i neku drugu sortu informatičara. Stvari su slične ili gotovo iste. Rezultate rada nekog programera teško je vrednovati. Nadam se da nitko više ne pomišlja da bi programere trebalo plaćati po napisanom retku koda. Što bi se onda dogodilo onome koji je napisao: 'Danas sam bio produktivan. Izbrisao sam 2000 linija koda.'?
Koliko vrijedi prosječan hrvatski programer? Da li njegova plaća zaista treba biti samo za 1000 kn veća od prosječnog trgovca? Ja sam svojedobno bio na razgovoru u jednoj firmi gdje mi je direktor ponosno govorio kako njegov najbolji programer, nakon toliko i toliko godina rada, ima plaću od 4000 kn. Zahvalio sam se i otišao.
Ima direktora koji razmišljaju poput lika iz foruma. Ne vrijedi se zamarati s njima. Ako se i zaposlite u takvoj firmi najvjerojatnije ćete raditi na starom računalu ('pa kupili smo ga prije samo par godina, malo je mutna slika na monitoru, ali to je sve'), koristiti piratske programe ('pa zašto da kupujemo kad možemo prepržiti') i raditi na programima bez projektne dokumentacije, bez točno definiranog radnog zadatka i uživati u stilskoj raznolikosti programskog koda kojeg su šampionskim metodama pisali vaši prethodnici.
Radno mjesto programera u nekim slučajevima manje je privlačno od mjesta radnika u ljevaonici željeza. Ima živih primjera koji to potvrđuju... ;-)
|
- 06:56 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
24.10.2005., ponedjeljak
Ljudi, a ne alati...
Quantitative Software Management izradili su studiju o najboljim i najgorim razvojnim softverskim projektima. Izvedba projekata najboljih u klasi je 3.37 puta kraća i 7.48 puta jeftinija od onih najgorih. Od četiri glavna faktora, o kojima ovise rezultati, samo se jedan odnosi na alate i tehnologiju u kojima se projekti izvode, i on je rangiran kao 3. po važnosti. Najvažniji su ljudi koji dobro vladaju potrebnim vještinama, efikasno koriste alate s kojima rade, a cijeli projekt je dobro upravljan. Developeri koji razvijaju najbolje projekte imaju sposobnost kontroliranja promjena u zahtjevima. Upravu tu sposobnost kontroliranja promjena smatraju ključnom za uspješnost projekta.
Developeri su podcijenjeni u dosta velikim broju domaćih poduzeća, naročito je to slučaj tamo gdje vodeće strukture nisu svjesne složenosti razvoja softverskog projekta. Razvoj aplikacija nije kopanje kanala. Ako uzmeš veći broj radnika i natjeraš ih da rade prekovremeno, kanal će prije biti iskopan. Povećanje broja developera i tjeranje na prekovremeni rad neće dati isti učinak. Najvjerojatnije će se dogoditi da projekt još više kasni, a broj grešaka u njemu će se početi strahovito povećavati.
Velik broj poduzeća, uglavnom se radi o manjim, privatnim tvornicama programa, zanemaruje 'programiranje prije programiranja' . Tako je proces analize zahtjeva i projektiranja nazvao jedan učesnik news grupe posvećene programiranju. Ta njegova definicija pokazuje koliko je njegovo znanje o cjelokupnom procesu razvoja neke računalne aplikacije. Nadam se da dotični nema završen neki od informatičkih fakulteta. A možda i ima. Možda je kolegij na kojem se obrađivao razvoj softverskih projekata bio suhoparan, nezanimljiv i bez dodirnih točaka s praksom. A možda takvo nešto uopće nije ni imao. Pretpostavljam da se ipak radilo o nekom kućnom ili tečaj-programeru.
Nedostatak učinkovite metodologije i izostanak cijele faze projektiranja uobičajen je u domaćim tvornicama programa. Ali zato je prisutan kult alata. Dosta često je mišljenje da će se stvari popraviti ukoliko se izabere pravi alat. I kad se onda i nabavi 'pravi i jedini' alat i kad i dalje stvari nastave 'štekati', onda se nastave nabavljati dodaci za te alate, crne kutije koje kao nešto rješavaju, a obično donose i dodatne probleme. Rijetki je slučaj da devloperi imaju mogućnost detaljnog upoznavanja s alatom, najčešće je to na brzinu, pa u novom alatu nastave raditi na stari način.
Ali i s dobrim alatom loš developer je i dalje loš developer pa će proizvod njegovog rada biti lošiji nego što je to slučaj s dobrim developerom koji će i iz lošeg alata izvući maksimum i napraviti dobar proizvod.
Ljudi su ti koji čine razliku.
|
- 08:53 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
Looking Glass livecd
Negdje na početku ovog blogiranja spomenuo sam Looking Glass projekt. U međuvremenu su dečki kao nešto vrijedno radili pa su počeli pripremati i livecd (baziran na SLAX-u) koji bi trebao biti demonstracija učinjenog. Danas sam pokušao isprobati 2.3 inačicu. Ili je moja grafička totalno u banani (nvidia u poznim godinama) ili je sve to užasno sporo s tendencijom prema čestom zaglavljivanju. Istina je najvjerojatnije negdje u sredini. Desktop je zaista 3d, stare aplikacije rade u novoj okolini, prozori se nakrivljuju, možete ih vidjeti s druge strane, prozirnost radi, ali vizualni dojam je dosta loš. Izbornici i fontovi su tako izgledali u vrijeme ružnih X window managera i vladavine Times New Romana.
Možda bi to na nekoj jačoj mašini s mrak grafičkom i bilo ponešto brže, ali definitivno bi bilo isto tako ružno. ;-)
|
- 08:51 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.10.2005., četvrtak
VMware Player
Za većinu korisnika jedina prepreka masovnijem korištenju VMWarea dosad je bila relativno visoka cijena. Besplatan VMware Player mijenja stanje stvari. Ukoliko imate velik broj računala na kojima imate potrebu vrtjeti VMware i vaše virtualne mašine dovoljno je da kupite samo jedan 'pravi' VMware na kojem ćete napraviti image, a na ostalim računalima možete koristiti besplatan VMware Player.
Želite li isprobati VMware Player, a nemate na raspolaganju nikakvu virtualnu mašinu možete ih skinuti u VMTN Virtual Machine Centru.
|
- 08:53 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
19.10.2005., srijeda
PHP on rails
Zahuktalo se oko PHP-a ovih dana. Zend se udružuje s velikim igračima. U relativnom kratkom vremenu pojavljuju se Zend Core for IBM, Zend Core for Oracle, već se jedno vrijeme koketira sa Sunom...
Svježa vijest je i PHP Collaboration Project. Lista sudionika u toj inicijativi je poprilično impresivna. Pokretači su Zend i IBM, glavni cilj je razvoj novog IDE-a i novog framework-a. Podloga za IDE je Eclipse. Samo kratko podsjećanje da već imamo dva dobra Eclipse plugina za PHP: PHPEclipse i TruStudio.
On rails? Ah da, pojavio se PHPonTrax, napravljen po uzoru na, znate već...
|
- 13:49 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
17.10.2005., ponedjeljak
Grozne li knjige
Došla mi je pod ruke knjiga zagonetnog naziva 1337 hax or handbook. Nisam |-|@(|(3|2 niti mi je namjera da to postanem, ali ostala mi je buba u uhu da je netko nekada negdje spomenuo jednu od tih knjiga, pohvalio je, pa sam pomislio možda je to baš ova. 'Ajde da na koji tren i ja postanem h4x0r... :-)
Knjigu je napisao neki tapeworm, možda je on i neka faca, ali ja nisam čuo za njega. Očekivao sam ili parodiju ili možda neku površnu, ali zabavnu analizu h4x0r zajednice. Ništa od svega toga. U početku se autor kao nešto bavio h4x0r tematikom, ali knjiga se poslije razvodnila i svela na nemarne upute za Windows početnike uz dodatak nekoliko praktičnih šala koje možete primjeniti na računalu koje koristi netko drugi. Sve počinje s pokretanjem čudesne komande msconfig, strašna fora mu je postaviti volume control na mute, opisuje tipkovničke kratice, dobra fora mu je i postaviti volume control na najjače, te staviti screenshot desktopa kao pozadinu i onda maknuti sve ikone, taskbar i uživati u mukama onoga koji pokušava kliknuti na nešto na slici. Svašta još ima u nastavku, od preimenovanja računala, preko upoznavanja s najosnovnijim programima, spominje se i registry, windows script host, dijeljenje datoteka, wardriving, a osobita je pažnja posvećena poglavlju pod nazivom project: cubicle fun. Reverse-engineering je strašno jednostavna stvar, barem bi tako netko mogao zaključiti budući da mu je autor posvetio samo nekoliko rečenica.
Knjigu nisam čitao list po list već sam samo proletio po stranicama zadržavajući se na zanimljivim naslovima. Za koga je ova knjiga? Za one koji žele impresionirati računalne neznalice uz pomoć par jeftinih trikova i šamaranjem 'stručnim' terminima. Imate li na radnom mjestu računalo i puno slobodnog vremena? Uz pomoć ove knjige možete se uživjeti u ulogu h4x0r@, zadiviti kolegice kojima je glavna zanimacija lakiranje noktiju, čitanje ženskih časopisa ili planiranje optimalnog kretanja do tržnice i oko najbližih izloga. Možda čak, uz pomoć pokojeg trika, prevarite i vašeg sistem administratora. Možda vas neki od trikova navede da se otisnete prema višim sferama znanja. U svakom slučaju, proučavanje ove knjige može biti zanimljivije od besciljnog surfanja po porno stranicama koje obećavaju sve, a ne nude ništa.
Zapravo...knjiga i nije tako grozna ako se gleda iz perspektive ciljanog čitateljstva. Netko će se i nasmijati autorovom humoru. Ako ste se prepoznali u prijašnjem opisu i slučajno naletite na spomenutu knjigu zgrabite je objema rukama. Za ostale vrijedi preporuka zaobilaženja u širokom luku.
|
- 07:12 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
13.10.2005., četvrtak
Ubuntu 5.10
Izašao je novi Ubuntu 5.10. Od prije nekoliko dana može se naručiti i preko ShipIt stranice. Ako želite izbjeći probleme s našom carinom preporučam vam da u polje Organization ne upisujete ništa već navedite samo svoje osobne podatke.
Zanimljiva nova stranica vezana uz Ubuntu je The Fridge. Na njoj je i zanimljiva vijest Mass Ubuntu deployment in Macedonia. Na više od 5000 računala u osnovnim i srednjim školama u Makedoniji instaliran je Ubuntu Linux (5.04). Planiraju i pohod na studente...
|
- 13:13 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
12.10.2005., srijeda
Open Source Xara Xtreme
Linux baš i nije imao programa za vektorsko crtanje vrijednih spomena. Inkscape obećava, ali prije toga konkurencija je bila slabašna, bilo je nekih kilavih komercijalnih projekata.
Xara je izazvala bum kad se pojavila. Bila je mala i brza nasuprot svojih glomaznih konkurenata. Corel je imao nekoliko motiva za kupnju Xare: uništenje konkurencije, preuzimanje njezinog koda.
Nikada nisam koristio Corel Draw. Ponekad me sila natjerala da ga ponegdje otvorim, ali nije me obuzelo oduševljenje koje je velik dio nacije osjećao prema Corelu. Xara nije bila previše bogata mogućnostima, ali imala je sve što jedan vikend crtač treba, a i više od toga. Ali polako je tonula u zaborav...
I onda bum. Xara je odlučila prodrmati Linux, Mac i open source svijet s tri važne objave:
- pojavljuje se Xara Xtreme, predstavljen kao najbrži grafički program trenutno dostupan
- planirane su Linux i Mac inačice
- Xara postaje open source
Hm...jesam li se stvarno probudio ili još sanjam? Za sve detalje, planove i motive za ovakve odluke prelistajte često postavljana pitanja.
|
- 07:30 -
Komentari (11) -
Isprintaj -
#
11.10.2005., utorak
Race to Linux
The Code Project jedna je od najboljih stranica koje se bave programiranjem u .NET okruženju. Prošlih tjedana ogranizirali su zanimljivu utrku u kojoj je cilj bio prijevod/portanje postojećih ASP.NET aplikacija na Linux. Utrka je završena i objavljeni su rezultati.
Aplikacije koje su se prevodile bile su Issue Tracker, Time Tracker i Reports Kit. Svi pobjednici su svoj zadatak izvršili dosta brzo. Najviše je posla imao Brian kojemu je za kompletni prijevod Issue Trackera na PHP trebalo 23 sata. Ostali su bili ziheraši pa su odabrali brži i jednostavniji put, koristili su Mono pa im je za izvršenje zadatka trebalo nekoliko sati. Juan Ignacio de Paula potrošio je 8 sati na TT i 12 na RK, migracija mu je bila lakša nego što je mislio, a prije toga imao je vrlo malo iskustva s Linuxom. Najbrži je bio Abishek Bellamkonda kojemu je za drugi pokušaj prijevoda trebalo oko 30 minuta. On je koristio Grasshopper.
|
- 23:59 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
08.10.2005., subota
Mono, SecondLife, World Wind, Unity...
Mono se sve više koristi u različitim projektima za razliku od Portable.NET-a koji je već odavno izgubio dah i čudno je kako se još održava na životu. Razvoj Portable.NET-a započeo je prije nego Mono-a, u tehničkom pogledu imali su neka kvalitetnija rješenja, ali cijeli projekt je klasičan primjer kako se ne vodi open source projekt. Mono ima jasno definiran cilj i postaje na tom cilju, a PN je zalutao...
SecondLife je online igra kakvih će biti sve više i više...Već iz samog naziva jasno vam je da se tu radi o nekom drugom, virtualnom svijetu. U prvom naletu preveli su 700+ skripti pisanih u njihovom LSL-u, a cilj im je da Mono u potpunosti zamijeni njihov interpreter.
Unity, 'nova generacija alata za razvoj igara', također koristi Mono za skriptiranje. Developeri mogu koristiti JavaScript, ali i Boo i C#.
Najnoviji klijent za Nasa World Wind također koristi Mono. Prepjev na Mono bio je moguć jer je Nasa izdala izvorni kod pod open source licencom. WW nije usamljeni slučaj, Nasa je pronašla motiv za objavljivanje još nekoliko svojih projekata pod NASA OPEN SOURCE AGREEMENT-om.
|
- 10:05 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
05.10.2005., srijeda
mono::live
Društvo oko Mono projekta poprilično je aktivno i trudi se skrenuti pažnju developera, ali i običnih korisnika, na svoje okruženje. Mono nije bio baš čest gost u raznim Linux distribucijama, a ako je i bio onda se obično radilo o nekoj prastaroj inačici. Na stranicama projekta mogu se skinuti paketi za nekoliko glavnih distribucija, ali za slučajno zalutalog developera u Linux vode to nije dovoljno jednostavno da bi se poigrao s time. Mono ima i relativno jednostavnu online instalaciju, ali nekima ni to nije dovoljno. Najbolje bi bilo kad bi Mono imao monolitnu instalaciju poput Jave, s ne previše ovisnosti prema svakojakim bibliotekama.
Nakon što su nedavno izazivali pažnju zabavljajući se ilegalnim prezentacijama oko PDC-a, ovaj tjedan nas je društvo zainteresiralo s prepjevom Ubuntu 5.10 live distribucije na Mono način. mono::live sadrži dosta materijala i programa za znatiželjne developere. Ubuntu live CD nije agilan poput nekih drugih živih rođaka (kao što je to npr. Puppy), ali radi dovoljno brzo pa nećete morati posezati za časopisima dok čekate otvaranje nekog programa ili pokretanje web aplikacije.
Pokretanje je jednostavno, ubacite medij u uređaj, pustite da se mono::live pokrene, odaberite jezik, ponudit' će vam se odgovarajući raspored za tipkovnicu, lupite enter, ako trošite dhcp slijedi uspješna konzumacija, nema ručnog podešavanja mreže za dhcp apstinente, malo pričekajte, ako ste brzi možda uspijete doći sa zadnje stranice novina do sportskih rubrika, a onda ih odložite i pogledajte kakve su to žive majmunarije.
Za razliku od klasične Ubuntu distribucije, mono::live vam nudi malo okićeniji Desktop. Na stolu su ikone koje vam omogućuju direktno pokretanje pojedinih aplikacija koje koriste Mono. Prvo pogledajte tomboy-a. Pogledajte na panel gore desno, možda se već tamo nalazi. Tomboy omogućuje vođenje bilješki, a nakon pokretanja u sebi sadrži pozdravnu poruku i nekoliko uputa, od kojih je najkorisnija ona za spajanje na PostgreSQL bazu. Listićima društvo radi Beagle, oku ugodan program za pretraživanje datoteka, ali za demonstraciju njegovog rada treba vam nešto više od ovog cd-a. Blogeri će zacijelo isprobati Blam. Nema korisnika koji nema na disku neke slike; za njihovu organizaciju može poslužiti F-Spot Photo Album koji kuha kavu, uklanja crvene oči, a morate se i paziti da sliku vaših nestašnih pustolovina slučajno ne eksportirate na Flickr. U društvu su i dva zgodna glazbena programa, Banshee i Muire, kojima je zajedničko to da ne diskriminiraju .mp3 format kao neki drugi svirači koji glume defaultne svirače u većini distribucija.
Na stolu je i mapa koja sadrži linkove na stranice vezane uz Mono, Mono WinForm Application mapa koja baš i nema što pokazati, a najzanimljivija je Mono Web Applications mapa iz koje možete direktno pokrenuti neke web aplikacije (klik na ikonu podiže xsp u kojem se vrti aplikacija te preglednik web stranica). ASP.NET forums, blogx, IbuySpy, mojoPortal su prave, čistokrvne .NET web aplikacije, a sve je začinjeno s ASP.NET demoima među koje se je ugurao i poneki ASP.NET 2.0 demo.
Pravi programer će prvo kliknuti na MonoDevelop koji se s CD-a podiže brže nego neki njegovi konkurenti s hard diska. Priložena je nepotpuna, ali dosta obimna dokumentacija za čiji se prikaz brine Monodoc. Ako ste poželjeli stvarati lijepa grafička sučelja onda otvorite izbornik i pod stavkom Programming odaberite Glade. U tom izborniku postoje i dva programa za pristup PostgreSQL bazi, pa ukoliko želite vidjeti kako su autori mojoportala ili asp.net forumsa kreirali baze i storirane procedure pokrenite pgAdmin i zavirite u bazu. Niste zaboravili da Tomboy čuva pristupne podatke?! Na CD-u je i kompletna dokumentacija koja ide uz PostgreSQL.
mono::live je jedna od korisnijih live Linux distribucija koje su se pojavile u posljednje vrijeme. Ne radi se samo o nasumce nabacanim paketima koji služe da bi mogli reći 'gle mama, i ja imam svoju live linux distru', već je riječ o svrhovitoj demonstraciji Mono okruženja i pratećih aplikacija.
Ekipi koja se majmunira bolje je da im mono::live pređe u naviku. Obećali su novu inačicu nakon što izađe službeni i konačni Ubuntu 5.10. Hvala na pitanju, moj nestabilni "Breezy Badger" Development Branch, kojeg redovno nadograđujem iz respozitorija (samo službeni, molim), stabilan je kao stijena i još uvijek ne pokazuje da bi mogao oboljeti od padavice. Samo što se gftp ruši ako izgubi konekciju.
mono::live je još jedna u nizu Ubuntu modifikacija (Kubuntu i Edubuntu su najpoznatije), a ne bih se začudio da se uskoro pojavi alat za jednostavno, 'uradi sam' forkanje Ubuntua.
Skoro zaboravih. mono::live sadrži i Boo, to je pajtonovski jezik koji je za Mono ono što je IronPython za ASP.NET 2.0. Zapravo više od toga, IronPython je više kao siroče, dok je Boo voljeno dijete.
Znate li koji je domaći informatički časopis na pratećem optičkom mediju objavio najviše live Linux distribucija? Mreža. U najnovijem broju je Knoppix, a prošle godine su objavili nekoliko živih beštija u nizu. Sumnjam da se radi o nekoj velikoj ljubavi njihovog “izvrsnog urednika” (tako se potpisuje po newsima ;-) ) prema Linuxu, prije će biti da je na djelu lijenost onoga tko bi trebao pripremiti sadržaj za prateći CD. mono::live je idealan kandidat za još jedno opravdanje lijenosti.
|
- 10:38 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
|
