Wolfwood's Crowd

< lipanj, 2005 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Why?
Kritika il' hvala hrvatskog informatičkog košmara.

K R A T I C E

JPKBN - je.eš programera koji bloga nema

PHP
e-mail: stjepan at gmail dot com

2:381/161 RIP

Jezici i alati
Mono dan
Clarion dan
PHP dan
Python dan
Java dan




Linkovi

Literatura

30.06.2005., četvrtak

Knjiga tjedna: Dive Into GreaseMonkey

Open source projekti imaju jednu veliku prednost naspram komercijalnih programa: otvoreni kod omogućava puno veće mogućnosti za prilagođavanje, mijenjanje. Jasno je da neće prosječni korisnik uzeti kod od Firefoxa i napraviti nešto što mu treba, ali njegova otvorenost omogućuje da to napravi netko tko to zna, a nije direktno uključen u njegov razvoj. OS programi su puno bolje vođeni korisničkim zahtjevima jer su sasvim normalne situacije da nekome nešto treba ili misli da bi to trebalo biti riješeno na bolji način pa uzme kod u ruke i to sam napravi. Važnost uloge zajednice spoznao je i sam Microsoft pa sada 'sluša bolje nego ikada', daje podršku zajednicama programera, ali u nekim slučajevima to čini pomalo nespretno i s previše ograničenja.

Firefox je jedan od najboljih OS predstavnika, mogućnosti koje on ima, zahvaljujući mnogobrojnim proširenjima (extensions), konkurentski preglednik (IE) teško da će ikada imati unatoč silnim novcima koje Microsoft ulaže u njega. Jer razvoj Firefoxa vođen je potrebama korisnika, dok je neke dobre ideje nikada neće proći u IE-u budući da jednu od odlučujućih uloga ima i marketing. Blokiranje reklama na web stranicama nije nešto što bi njih oduševilo.

Zamislite da imate proširenje za IE uz pomoć kojeg bi vi, u svojem pregledniku, mogli izmijeniti stranicu koju posjećujete. Izbacite reklame, iritante flash animacije, povećajte font, isključite nezgodne skripte, izbacite dijelove stranice kojih vas ne zanimaju. SF? Nije. Sve to možete uz pomoć GreaseMonkey proširenja u Firefoxu. Instalirajte ga, posjetite skladište gotovih GreaseMonkey skripti i provjerite kako možete promijeniti neke stranice. Iskorijenite naviku Hotmaila da vanjske linkove otvara u novom prozoru, izbacite reklame s Dilbertovih stranica, ili proširite Hattrick na punu širinu prozora.

Nema skripte za stranice koje vi posjećujete? Napravite svoju skriptu. Dive Into Greasemonkey će vam pomoći u tome. To je knjiga koja obrađuje Greasemonkey programiranje, možete ju čitati online ili skinuti u nekom od drugih (pdf, html, txt, video..) formata. Nisam još imao mogućnost da ju detaljno proučim, ali ovako, na prvi pogled, izgleda da vrlo dobro obrađuje tematiku uz brojne primjere. Iako joj je osnovna namjena upoznavanje s programiranjem za GreaseMonkey, knjiga je vrlo korisna i za sve one koji bi željeli doznati na koji način JavaScript može upravljati sadržajem web stranica.

Već mi je palo na pamet nekoliko .hr stranica koje bi trebalo izmajmunirati. ;-)

- 06:34 - Komentari (20) - Isprintaj - #

29.06.2005., srijeda

Rasipni Firefox

Da li vam se događa da vam Firefox poludi i mahnito počne trošiti memoriju? Zacijelo vam je definiran preveliki međuspremnik. Njegova veličina se može jednostavno promijeniti.

U polje za adresu Navigation toolbara (uključite ga u izborniku View-Toolbars-Navigation Toolbar ukoliko ga nemate) upišite:

about:config

Ne zaboravite lupiti enter na kraju. Pozicionirajte pokazivač miša na glavni dio prozora, pritisnite desnu tipku. U izborniku koji će se pokazati odaberite opciju New-Integer. U polje koje će se pojaviti upišite:

browser.cache.memory.capacity

Lupite enter i u slijedeće polje upišite

16384

Nakon nježnog lupanja na enter unesena opcija će se pokazati na listi. Zašto baš 16384? To je preporučena opcija i definira da će se za međuspremnik u memoriji potrošiti 16MB. Ako vam je to previše možete ga smanjiti na 8192, a ako vam je premalo onda ga povećajte na 32768. Zašto su tu neki čudni brojevi, a ne 16000, 8000, 32000? Ako vas muči to pitanje njegovo rješavanje ostavljam vam za domaću zadaću. ;-)

- 10:58 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Knjige s kioska ili ja sam svinja

Kupujete li knjige koje se pojavljuju na našim kioscima? Klasični izdavači knjiga nisu baš oduševljeni novom konkurencijom. Umjesto da sagledaju na koji način mogu izvući najbolje iz novonastale situacije, oni su započeli s jadikovkama.

Meni su najzanimljiviji bili kulturni dušebrižnici koji su tvrdili da te knjige kupuju oni koji ih ne čitaju već ih samo sakupljaju za regal. Ti dušebrižnici su izgleda najzadovoljniji situacijom u kojoj knjige čita samo povlaštena elita. Jeftine knjige na kioscima za njih su bacanje biserja pred svinje.

Ali...zamislimo si prosječnog kulturnog ili prosvjetnog radnika. Sumnjam da si oni od svoje plaće mogu priuštiti da kupuju knjige od par stotina kuna. Knjige s kioska su za njih način da postanu vlasnici tih knjiga. U cijeloj toj priči gube samo knjižnice u kojoj su oni nekada posuđivali knjige. Zatim imamo učenike i studente. Po defaultu oni čitaju puno više od prosječnog stanovnika Lijepe Naše. Ovako oni dobivaju priliku da steknu naviku kupovanja knjiga.

Imamo hrpu ljudi koji bi kupili knjigu, ali zbog visoke cijene to im ne padne na pamet. Niska cijena im olakšava odluku i oni počinju kupovati. Ima onih koji popunjavaju regal, ali ako je i samo svaka 10 prodana knjiga pročitana (tu ne računam enciklopedije), onda je čitateljski duh u Hrvata i više nego zadovoljan.

Ja sam i prije kupovao knjige, ali ne u tolikom obimu. Uglavnom sam se odlučivao za stručnu literaturu i knjige trajnije vrijednosti. Sada kupujem i popularnu literaturu, beletristiku. Molim nekog kulturnog dušebrižnika da mi kaže, da li sam i ja svinja?

U poplavi svih tih izdanja može vam se dogoditi da vam promakne neko vrijedno izdanje, pogotovo ukoliko ne pratite dnevni list njegovog izdavača. Na svu sreću tu je Tisak i mogućnost naručivanja starih izdanja. Jedna od bolje čuvanih tajni na kioscima je Vjesnikova 'Hrvatska likovna enciklopedija'. Radi se o izuzetno dobrom i aktualnom izdanju, osobito mi se dopalo što su dobro obrađene i razne, nekada marginalizirane, likovne grane poput stripa i ilustracije.

Zanimljiv izdavač je i Marjan tisak koji nas često zna iznenaditi s reprintom nekog od starih izdanja do kojih ćete teško doći i u antikvarijatima. Gdje se još može naći Grga Novak i "Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća" ili 'Astronomija' Freda Hoylea? Mislim da njihova izdanja ne možete naručiti preko Tiska. Mali savjet studentima koji za ispite trebaju neku od prastarih knjiga koje više nije moguće kupiti. Kontaktirajte Marjan tisak da izdaju reprint. Takva taktika najprije bi mogla upaliti studentima povijesti.

Hoće li kiosci uskoro biti preplavljeni i informatičkim knjigama? Čini mi se da sam na kioscima viđao neke knjige na kojima sam pročitao ime Muraja (starijim informatičarima poznato je to ime), ali nisu to bili naslovi koji bi me zainteresirali, a čini mi se da ni cijena nije u rangu ostalih kiosk knjiga. Uopće ne sumnjam u uspjeh jedne takve serije knjiga koje bi se bavile temama koje su zanimljive širokom krugu korisnika računala. Samo naši izdavači informatičke literature su se uspavali i teško je vjerovati da će se netko od njih uskoro probuditi.

- 06:19 - Komentari (2) - Isprintaj - #

28.06.2005., utorak

T-Com potiče ilegalne aktivnosti?

Citat iz Agencija NET newslettera: Vrhovni sud SAD-a je odlučio da tvrtke koje se bave razvojem programske opreme koja omogućuje razmjenu ilegalnih glazbenih i filmskih sadržaja mogu biti odgovorni za aktivnosti korisnika ukoliko je poticanje krađe bilo namjerno....Vrhovni sud smatra da su ponuđači usluga za razmjenu datoteka odgovorni za nelegalne aktivnosti svojih korisnika, jer te aktivnosti i potiču.

Protivnici ove zabrane spominju usporedbe s oružjem. Lako vatreno oružje se u velikoj mjeri koristi za nelegalne aktivnosti, ali nikome ne pada na pamet da zakonom regulira odgovornost proizvođača za ono što se s tim oružjem radi.

Ostavimo sad usporedbe s oružjem po strani i pozabavimo se s našim T-Com-om. U reklamama za MAXadsl često se spominje kako nam ta nova tehnologija omogućuje gledanje filmova i slušanje glazbe bez ograničenja. Kako nisam primjetio da kod nas postoje legalni načini za takvo nešto ispada da T-Com zapravo reklamira i potiče korisnike da se bave nelegalnim aktivnostima. Da ne spominjem činjenicu kako T-Com na svojim serverima ima hrpetinu nelegalnih empetrica koje jedni korisnici šalju, a drugi preuzimaju, sve zahvaljujući novoj, bajnoj tehnologiji. U ovom trenutku to nije vjerojatno, ali u jednom trenutku u budućnosti zacijelo ćemo doživjeti trenutak kad će SAD pokrenuti sankcije protiv neke države čiji će se stanovnici previše baviti nelegalnim aktivnostima na mreži (čitaj: smanjivati prihod neke od njezinih multinacionalnih tvrtki).


- 15:06 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Uzdizanje Open Source Jave

Tim O'Reilly je pošle godine na OSconu imao zanimljivu prezentaciju What Book Sales Tell Us About the State of the Tech Industry. Na osnovu tih istraživanja došao je, između ostalog, i do zaključka kako je Java u padu. Novi podaci o prodaji knjiga pokazuju da se Java ponovno uzdiže, barem tako misli Tim.

Sumnjam da se tu radi o nekakvom novom uzdizanju, prije će biti da je porastao broj novih naslova zbog nove inačice Jave koja se pojavila prošle godine pa je zbog toga došlo i do porasta broja prodanih knjiga. Slijedeće godine će Tim zacijelo moći utvrditi da je došlo do uzdizanja .NET okruženja i Visual Studia jer će novu inčicu popratiti i nova izdanja.

A što bi o stanju na domaćoj informatičkoj sceni moglo zaključiti iz podataka o prodaji informatičkih knjiga kod nas? Da naši informatičari znanje uglavnom stječu čitajući stranu literaturu, dok se početnici u dosta velikom broju oslanjaju na knjige pisane srodnim bosanskim i srpskim jezikom?! Koliko se uopće proda domaćih knjiga? Detaljna analiza zacijelo bi nam dala zanimljivu sliku domaće scene iz jednog drugog kuta.


- 07:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

27.06.2005., ponedjeljak

Uskršnje jaje u Pythonu

Ne znam kako mi je ovo promaknulo. Što se događa ako u Pythonu napišete import this?

>>> import this
The Zen of Python, by Tim Peters

Beautiful is better than ugly.
Explicit is better than implicit.
Simple is better than complex.
Complex is better than complicated.
Flat is better than nested.
Sparse is better than dense.
Readability counts.
Special cases aren't special enough to break the rules.
Although practicality beats purity.
Errors should never pass silently.
Unless explicitly silenced.
In the face of ambiguity, refuse the temptation to guess.
There should be one-- and preferably only one --obvious way to do it.
Although that way may not be obvious at first unless you're Dutch.
Now is better than never.
Although never is often better than *right* now.
If the implementation is hard to explain, it's a bad idea.
If the implementation is easy to explain, it may be a good idea.
Namespaces are one honking great idea -- let's do more of those!
>>>

- 14:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Linux programi na Windowsima

Iako je učestalija situacija (ili potreba) da se Windows programi pokreću pod Linuxom ipak ima i obrnutih situacija, kad se neki tipični Linux programi prepjevaju za Windowse. Ti prepjevi nisu onako tečni kao što su orginali pa im uglavnom ruše ugled.

Prvi slučaj: Gimp. Gimp uglavnom predstavljaju kao Photoshop klon, ali ja ga nikad nisam doživljavao tako. Valjda zato jer nikada nisam koristio Photoshop. ;-) Za obradu bitmapiranih slika Gimp mi je bio i više nego dovoljan. Prije njega sam koristio PaintShopPro, još od neke 2.xx inačice koja se vrtjela pod Windowsima 3.1. Ukoliko obrađujete slike za web te tu i tamo imate potrebu malo obraditi poneku sliku prije slanja fotografu ili peglanja na tkaninu, ne treba vam više od Gimpa. Njegovo sučelje malo je neuobičajeno onima koji su naviknuli na tipične Windows programe, i meni je u početku bilo neobično, ali kasnije sam se toliko naviknuo da su mi ona druga sučelja sada ograničavajuća i neobična. Ok, Gimp za Windowse. Ufff...ne bih preporučio njegovo korištenje ukoliko imate dobru alternativu. Gimp za Windowse je spor, troši puno memorije, zna se zaglaviti. Gimp pod Linuxom je sasvim neka druga priča.

Inače, prvi prepjev Gimpa na Windowse, od prije par godina, bio je obična sprdačina. Radilo se od 2MB komprimiranog koda koji se zapravo sastojao od jedne, jedine linije:


printf ("Nabavi bolji OS");


Drugi slučaj: AbiWord. Njega ne koristim previše jer uglavnom koristim OpenOffice. Jednom sam malo istraživao i testirao besplatne programe pod Windowsima koji bi mogli poslužiti za korištenje u uredima pa je i on došao na red. Bio sam razoračan onime što sam vidio. Slična priča kao i s Gimpom. Kako u zadnje vrijeme dosta pišem (u usporedbi s prosječnim stanovnikom ove države ;-) ) uglavnom to spremam u .rtf format jer s njim nemam ikakvih problema s prijenosom tekstova između različitih platformi. Instalirao sam AbiWord pod Linuxom, malo testirao, napisao nekoliko desetina stranica. Sasvim različita priča od Windows inačice istog programa. Stabilan, brz, podiže se u trenu, nisam imao problema s importiranjem drugih formata. Ako trebate program za obradu teksta pod Linuxom, a imate slabiju mašinu, AbiWord je idealan kandidat.

Treći slučaj: SciTE. SciTE je nastao kao demonstracija za Scintilla engine, ali na kraju je postao bolji editor nego većina drugih editora. Nema prevelike razlike između Windows i Linux inačice, s istim zadovoljstvom može se koristiti svugdje.

Četvrti slučaj: wget. Programčić domaćeg autora dugo je vremena bio jedini s čijim sam prepjevom bio zadovoljan. Radi se o komandno linijskom alatu pa je proces prilagodbe bio jednostavniji. Kako znam napamet opcije za situacije u kojima mi je on potreban, brže mi je utipkati tih nekoliko desetaka znakova u komandnoj liniji nego otvoriti nešto tipa BlackWidow i klikati, i klikati, i klikati...Npr. za backup svojega bloga dovoljno je da napišem:


wget --mirror http://wolfwoodscrowd.blog.hr


Ako mislite da su komandnolinijski programi na izmaku svoje karijere i da su skripte u bash-u nešto što polako izumire, zapitajte se zašto Microsoft razvija i unapređuje novi skriptni jezik?! ;-)

- 07:07 - Komentari (4) - Isprintaj - #

26.06.2005., nedjelja

Statistika i upadi

Ne znam kako vama, ali meni je statistika oduvijek bila zanimljiva. Uvijek su mi bile zanimljivije igre koje su u sebi sadržavale statistiku. Zato je Hattrick tako zanimljiv unatoč svojem sporom ritmu. Na ovom blogu sam još na početku postavio jednu besplatnu statistiku koja je trebala držati vodu dok ju ne zamijeni nešto bolje, ali taj dan još nije došao. Unatoč svojem ograničenju i ona pruža niz zanimljivih informacija. Npr. već duže vrijeme više od 50% posjetitelja ovog bloga koristi Firefox preglednik. Postotak onih koji koriste Linux varira od 5% do čak 30%, dok u pojedinim danima primjetan postotak osvoje i FreeBSD ili neki od Appleovih sustava.

Ali nisu me ti postoci motivirali na ovaj zapis već zanimljivi upadi s Googlea, tako da sam ih s vremenom počeo bilježiti (tj. primjenjujem metodu copy&paste), ali kako to ne radim redovno dosta bisera mi je promaknulo.

Najnoviji je kako biti uspjesan informaticar. Ukoliko te riječi upišete u Google ovaj blog će isplivati kao prva stranica (dokaz kako blogovi stvaraju smeće na inače urednom webu ;-) ) pa nije čudno da je autor upita kliknuo na link.

Iako nisam pisao o toj temi, Google je smatrao da bi se i odgovor na pitanje kako iznenaditi djevojku da ostane bez daha mogao ovdje naći. Google AI je zaključio i da bi se ovdje moglo saznati slijedeće: industrijska spijunaza, dizajn radnog mjesta, rad clariona na linuxu, korisnicko sucelje za djecu, knjiga o hackerima koliko ima stranica, asp .net programer posao pocetnik, agencije koje provode testiranje kandidata, otvaranje informaticke firme, lamp projekt, index javna uprava doc, javna uprava informaticar, univerzalni tv tuner program za windowse, oglasni prostor u novinama, blog kako je u vojsci...

Spominjanje Natali Dizdar mi je također donijelo hrpu posjetitelja, negdje sam spomenuo i Velimira Sriću, a i zivotopis glasnogovornika naseg omiljenog telekomunikacijskog monopoliste takodjer je vrlo visoko na listi traženih stvari.

Zanimljivo bi bilo vidjeti koliko se poslije tih Google padobranaca vratilo na ovaj blog, ali ova statistika nema taj podatak...

- 09:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.06.2005., četvrtak

TOP 500 super računala

Top lista 500 super računala otkriva nam zanimljive podatke. Najviše super računala proizveo je IBM, a operativni sustav koji se najčešće vrti na njima je...iznenađenje. ;-)

- 13:40 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Računala za kontrolu

Slučajno sam se danas sjetio jednog članka iz dnevnih novina u kojem je nadobudni informatičar predstavljao svoj program za ugostiteljstvo kojemu je udarna mogućnost bila daljinsko praćenje i kontrola konobara. Ne mogu se sad točno sjetiti naslova ali čini mi se da je bilo nešto u stilu 'spriječite konobare da vas varaju' ili 'konobari više ne mogu varati'...

Ukoliko ste ikada radili kao konobar ili ste vlasnik kafića onda vam je jasno da računalo i program ne mogu otkriti zločesto osoblje koje donosi svoju kavu, kupuje piće u dućanu i ne ukucava sve račune. Što vi možete dobiti i što možete provjeriti ukoliko se spojite od doma i vidite koliko je otkucano računa, a nemate uvid koliko je novaca u kasi i kakvo je stanje skladišta?! Efikasnu kontrolu možete jedino izvršiti na licu mjesta, ali onda nema govora o daljinskoj kontroli koja se reklamirala u spomenutom članku. Novinar je očito želio bombastičan naslov, a informatičar nije imao srca da ga odbije jer u protivnom ne bi dospio u novine. Možda je poslije tog članka prodao koji program više, ali ja mu ne bih bio u koži kad mu za vrat sjedne bijesan vlasnik kafića kojeg su konobari 'opelješili' unatoč čudu od programa. ;-)

- 11:26 - Komentari (5) - Isprintaj - #

20.06.2005., ponedjeljak

Microsoft protiv demokracije i slobode

Jedna od urbanih legendi govori nam o nespretnim falsifikatorima novca koji su napravili savršene kopije navčanica od 100 dolara, a pogriješili su samo u jednom detalju. Umjesto 'In God We Trust' na novčanicama je pisalo 'In Gold We Trust'. S obzirom da je većini imućnih Amerikanaca novac ionako glavna religija sumnjam da bi imali nešto protiv da Boga zamijeni zlato. Samo što su preveliki licemjeri da bi to napravili.

Microsoft se brine da se njegova tehnologija ne koristi u nepodobnim zemljama. Sve dok to nije u suprotnosti s Jedinim Američkim Bogom, onda sve pada u vodu. Primjer za to je slučaj s novim kineskim web portalom, koji je u vlasništvu Microsofta, čiji su se urednici pobrinuli da se ne mogu unijeti nepoćudni pojmovi poput demokracija i sloboda: Microsoft bans 'democracy' for China web users.

- 07:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.06.2005., petak

Postkonferencijski DVD s WinDays-a

Dobio sam postkonferencijski DVD s predavanjima i dodatnim video materijalima s WinDays-a. Kako nemam vremena za detaljno slušanje svega onoga što me zanima primjenio sam tehniku koja je nužna u ovom svijetu koja nas zatrpava informacijama: brzi pregled, isčitavanje (ovdje slušanje) i brza selekcija sadržaja. Metodu sam istrenirao na BBS konferencijama, pogotovo na Cavrljanja.hr-u koja je znala imati i preko 1000 poruka dnevno. Svaki sadržaj zahtjeva posebnu tehniku, a tajna je u njegovom prikazu. BlueWave je sadržaj prikazivao različitim bojama, a kako su bbseri poruke oblikovali u skladu s pravilima nije teško bilo podesiti da su citati jedva vidljivi pa sam čitao samo orginalni tekst.

Za spomenuti DVD s audio (tek su poneki snimljeni) zapisima predavanja za prečice prema određenim dijelovima predavanja mogu se koristi .ppt prezentacije. Poneki predavač je 'sfušao' naslove pojedinih stranica, ali većina je svoj posao obavila kako treba. Na brzinu sam preslušao nekoliko desetaka predavanja na kojima nisam bio, a koja su mi se činila zanimljivima.

Rafal Lukawiecki (Project Botticelli Ltd, 1. na top listi predavača), o trendovima u IT-u. Video snimka, loš zvuk kao i na većini tako snimljenih predavanja, samo pregledao .ppt i pokušao nešto čuti. Nekoliko premisa: web servisi kao spasitelji u nastojanju da se sve integrira skoro besplatno. Linux će rasti, glavni nedostatak mu je veliki TCO, što je prednost Microsofta. Linux on Desktop? Ne u slijedeće 3-4 godine. Pogotovo ne u malom poduzetništvu. Veliki eksperimentiraju s Linuxom. Linux će biti sve ranjiviji kako će njegova popularnost rasti.

Ova zadnja tvrdnja je djelomično točna, ali za ranjivost će više biti krivi nesavjesni i needucirani korisnici, a manje propusti u programima. Kad mi neki 'informatički stručnjak' tvrdi kako mu je prilikom instalacije 'Linux prebrisao HDD' najprije posumnjam u njegovu stručnost.

TCO - Microsoftov sveti gral. Suparnike je nekada pobjeđivao niskim cijenama ili ih je jednostavno kupio. S Linuxom se ne može mjeriti kad je u pitanju cijena pa su izmislili mit da je njihov TCO daleko manji.

Intrigantan podatak iznio je Ranko Zec (Implementacija ERP rješenja): softverske greške uzrokuju 59,5 milijardi $ troškova u ekonomiji SAD-a. 30% softverskih projekata se otkaže, 50% njih premaši budžet, 60% su neuspješni, a 90% njih prekorači rokove.

U Biz dijelu predavanja čitav jedan dan bio je posvećen upravljanju projektima. Zanimljiv je dio predavanja Stjepka Varge o toj temu u kojem od govori o konkretnim iskustvima iz života, a jedan od izvora za taj dio bila mu je i legendarna knjiga "Code Complete" Stevea McConnella. Knjiga je 1995. izašla i kod nas (prijevod: 'Kod iznutra') pa ukoliko u nekom antikvarijatu, kod uličnih trgovaca ili na Hreliću naletite na nju obavezno ju kupite. Ja sam ju kupio na rasprodaji i pretpostavljam da mi je to najbolje utrošenih 35 kn u životu.

- 07:08 - Komentari (1) - Isprintaj - #

16.06.2005., četvrtak

JS/UIX

Unixoidni OS napisan u JavaScriptu? Vrti se u pregledniku web stranica. Nije šala, možete se osobno uvjeriti kako to izgleda.

- 08:21 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Madriva preuzima Lycoris

Navodno će danas biti objavljena akvizicija Lycoris distribucije od strane Mandrive. Mandriva je nastala spajanjem Mandrake i Conecitva distribucije pa pretpostavljam da će se nova zajednica sada zvati Mandrivacoris. Zanimljivo je da Lycoris ima samo jednog zaposlenog, dok su svi ostali koji su radili na distribuciji bili dragovoljci.

- 08:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Open source poslovni model na domaći način

Kod nas je rašireno mišljenje da open source poslovni model ne može biti uspješan. Premisa koja je je skepticima stalno na pameti je 'tko će platiti za nešto što je besplatno'. Skeptici na taj način pokazuju da ne poznaju prilike na domaćoj sceni poslovnih programa gdje je inicijalna cijena programa sve češće najmanje važna. Ima već podosta firmi koje svoje proizvode nude besplatno, a 'naplaćuju samo održavanje', obuku korisnika za rad s programom i još ponešto. Postojali su slučajevi gdje su neke firme uz svoj program besplatno nudile i PC računalo. TCO tipičnog hrvatskog poslovnog programa je takav da je cijena programa skoro pa zanemariva stavka.

U redu, ali zašto onda na domaćoj poslovnoj sceni nema domaćih open source rješenja? Prosječan hrvatski programer krije svoj kod kao zmija noge. Zašto? Zato jer je tako dobar? Ili je tako loš da ga se prosječan programer srami i ne želi da ga drugi vide? Ili je to podsvjesni otpor prema nepodnošljivoj lakoći kojom se kod nas piratiziraju strani programi?

Kod nas je još uvijek jako prisutna improvizacija, fušeraj i 'lako ćemo' način rada. Kod uspješnih open source projekata nema fušeraja, sve je čisto, kod je dostupan, dosta često služi kao uzor kako nešto napraviti. Tipičan hrvatski poslovni program ne bi mogao uspješno zaploviti u open source vode zbog toga jer ga je najčešće radilo više različitih programera kroz dugi niz godina, a neki od njih su isti kod provlačili kroz razne alate i platforme. Nečitljiv kod, različiti stilovi programiranja, šampionska praksa, to je stvarnost većine zvjeradi u .hr programskoj menadžeriji. Ne isključujem mogućnost da neki od njih i postanu open source, ali to će prije biti očajnički pokušaj spašavanja propalog projekta nego smišljena strategija.

Kakve bi koristi uopće mogla imati neka firma od nekog svojeg open source programa? Neki drugi mogli bi uzeti njihov program i zarađivati na njemu? Nema sumnje da bi neki gotovan pošao tim putem, ali kvalitetan projekt mogao bi u konačnici imati više koristi nego štete ukoliko bi krenuo open source putem.

TinyERP je jedan izuzetno dobro osmišljen i isprogramiran open source projekt. Zahvaljujući tome firma koja stoji iza njega ima 2 intervjua mjesečno za razne novine, 3 prilike za prodaju dnevno i to samo preko njihovih web stranica, hrpu suradnika i onih koji pridonose projektu, prijevod na 6 jezika, partnere širom svijeta, postigli su prosječnu cijenu za integraciju njihovog rješenja od 20.000 €, stranice im imaju 900 jedinstvenih posjeta dnevno...

Sumnjam da bi to tako brzo postigli uz pomoć komercijalnog modela. Open source model pogoduje kvalitetnim projektima dok u svoj zatvoreni kod možete upakirati svakojako smeće. Potreban vam je samo dovoljno sposoban marketing koji ga može prodati.

Koji model vam je bliži? ;-)

- 07:03 - Komentari (2) - Isprintaj - #

14.06.2005., utorak

Isle of Man prelazi na Microsoft

Zašto nam je zanimljiva informacija da vlada nekog opskurnog otoka, koji je po zanimanju porezni raj (između Irske i Velike Britanije) zamjenjuje Oracle Financials ERP s Microsoft Axapta-om? Spomenimo kao kuriozitet da na tom otoku svoje sjedište ima i Canonical Ltd. Ne pali vam se lampica? Canonical je sponzor nekoliko zapaženijih open source inicijativa, a njihov najpoznatiji projekt je Ubuntu koji je trenutno najpopularnija Linux distribucija (izvor: DistroWatch). Ovo je ionako samo priprema za vijest koja će uslijediti za koju godinu, a možda i prije, da Isle Of Man Axaptu zamjenjuje TinyERP-om. ;-)

- 15:35 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Gentoo šef otišao u Microsoft

Pokretač Gentoo Linux distribucije, Daniel Robbins, zaposlio se u Microsoftu da bi mu pomogao u razumijevanju otvorenog koda i projektima koji se baziraju na zajednici programera. Možda on to zaista i misli, ali Microsoft zacijelo ima druge planove.

To najbolje pokazuje primjer Jima Hugunina koji je pokrenuo IronPython (a prije toga i Jython), otišao u Microsoft i nakon toga je razvoj IronPythona ušao u sporiju fazu, ne vrti se više na Mono platformi, a interes za njega je pao. Takva situacija je pogodovala razvoju pythonolikog jezika nazvanog Boo.

Ne pratim Gentoo distribuciju i ne znam koliko spomenuti odlazak značiti za njezin razvoj, ali barem neće biti forkanja i metamorfoze u neku Goo distribuciju jer je Daniel prenio svoja prava vezana uz nju na neprofitnu Gentoo fundaciju.


- 11:58 - Komentari (4) - Isprintaj - #

10.06.2005., petak

Ostav svetim ratnicima

Vidim da se ljubitelji MS-ovim proizvoda malo razbacali po komentarima. Ne bih želio da ovdje počne rovovska bitka u svetom ratu MS vs. Linux. U redu je ako se netko javi s argumentiranim komentarom, ali idu mi na živce ljudi koji raspravljaju o tehnologiji o kojoj nemaju pojma. Koristim i Linux i MS proizvode već dugi niz godina. MS proizvode koristim već 15. godina, zacijelo znam o njima nekoliko puta više od prosječnog 'Volim Microsoft, Linux je smeće' galamdžije. Nisam se jednom našao u situaciji da Windows administratorima pokazujem trikove ili kako nešto napraviti. Poznajem i jednu i drugu platformu dovoljno dobro da znam koje su dobre i loše strane i jedne i druge i zbog čega je open source moj prvi izbor.

Kad bude netko od komentatora imao iskustva s Linuxom koliko imam ja s MS-om, te kad bude neki ASP.NET developer znao o PHP-u onoliko koliko ja znam o ASP.NET-u i VS-u, onda možemo raspravljati.

Zato dajem ostav MS ratnicima i molim ih da ne ostavljaju neargumentirane komentare. Nema dobrih ili loših operativnih sustava ili dobrih ili loših programa. Postoje samo dobri ili loši administratori, dobri ili loši programeri... ;-)

- 10:27 - Komentari (4) - Isprintaj - #

08.06.2005., srijeda

PHP, sretan ti 10. rođendan

Danas je 10 godina od objave 1.0 inačice.

- 08:59 - Komentari (12) - Isprintaj - #

WWW.HR natječaj

Objavljen je natječaj za vizualno oblikovanje sjedišta WWW.HR. Dvije stvari su se odmah 'glasnogovornicima struke' u hr.* novinskim grupama učinile spornima. Sumnjaju u stručnost ocjenjivačkog suda, a iznos nagrada po njima nije dovoljno motivirajuć da bi se oni uhvatili tipkovnice i miša.

Stručnost ocjenjivačkog suda

Interesantno je kako neki ljudi po defaultu dijele negativne ocjene iako ne znaju o kojim se i kakvim ljudima radi. Ja znam barem jednog člana tog ocjenivačkog suda i mislim da se on ne bi dao uvući u nekakvo namještanje posla iza paravana.

Iznos nagrada

Nagrade su 6.000, 4.000 i 2.000 kn za 1., 2. i 3. mjesto. Nisu prevelike, ali nisu ni za odbaciti. Sumnjam da su organizatori natječaja ciljali na to da će same nagrade privući ljude na sudjelovanje, prije će biti da su sam zadatak oblikovanja početne hrvatske stranice ocjenili dovoljno motivirajućim, a nagrade su više pomoćni element, tek toliko da ljudi ne rade samo za slavu.

Zaključak

WWW.HR natječaj je vrlo pozitivan primjer kojeg bi trebale slijediti i ostale stranice javnih institucija i državne uprave. Posao izrade web stranica najčešće nije preveliki financijski izdatak pa se za njega obično ne raspisuje nikakav natječaj već se posao direktno ugovara s izvoditeljem. Rijetko kada takav angažman rezultira dobro izvedenim poslom pa je dosta čest slučaj da neslužbene stranice naših gradova i mjesta izgledaju puno bolje i imaju više sadržaja nego službene stranice koji je napravio neki podoban izvoditelj.

Prijedlog

Izradi web stranica gradova i javnih institucija trebao bi obavezno prethoditi i javni natječaj bez obzira što vrijednost posla ne obvezuje na njegovo raspisivanje. Ako neka privatna firma ima loše web stranice, to je njezin problem, ali loše web stranice nekog grada predstavljaju sve njegove stanovnike. Budući da oni ionako financiraju njihovu izradu, bilo bi pošteno da imaju mogućnost odluke ili bar uvid u proces odabira izvođača radova te mogućnost prigovora na odabrano rješenje. Političarima su puna usta transparentnosti, ali od njihove sline mi ne vidimo ništa.

- 07:19 - Komentari (5) - Isprintaj - #

07.06.2005., utorak

Hitro otvaranje obrta

Hitro otvaranje poduzeća ili obrta sada je moguće i u Hrvatskoj. Pa...recimo da je to još uvijek u domeni znanstvene fantastike. Možda, jednog dana.

Želeći usporediti prijašnje s novonastalim stanjem, skinuo sam s hitrih stranica pozamašan pdf dokument (2.1MB) pod nazivom 'Otvaranje obrta'. Razočarao sam se kad sam vidio da je riječ o samo 11 stranica (u to se ubrajaju i naslovna i odjavna stranica bez ikakvog sadržaja). Pdf s tako malo teksta ne bi trebao biti tako 'težak', već tu se gubi hitrost jer za modemsko skidanje tog dokumenta treba dosta vremena. ;-)

Cijeli postupak se skoro i ne razlikuje od starog načina pa ne vidim što su to budući obrtnici dobili projektom Hitro. Umjesto elektroničkih obrazaca čije bi ispunjavanje bilo pojednostavljeno, još uvijek imamo papirne obrasce koji se mogu podignuti na šalterima Fine. Nadam se da ih je moguće popuniti na neki jednostavniji način od pogađanja kučica uz pomoć pisače mašine (prahistorijska naprava, dalji rođak današnjih programa za obradu teksta).

Nigdje u dokumentu se ne spominje kolika je cijena otvaranja obrta te koliko novaca trebate za svaki pojedini korak. Iako je ta svota znatno manja od one koja će vam trebati za otvaranje poduzeća, ipak bi budućim obrticima to bila jako korisna informacija. Pogotovo ako na nekom dokumentu treba biti odrađeni iznos u biljezima, a prvi kiosk na kojem ih možete kupiti udaljen je tri dana jahanja.

Ta priča s biljezima nikada mi nije bila jasna. Zašto ih ne možete kupiti na mjestima gdje ih trebate (npr. na policiji, na šalterima javne uprave...) već ih uvijek treba tražiti po okolnim kioscima?! Ima i mjesta gdje je prvi kiosk udaljen nekoliko kilometara.

Za ubrzanje postupka trebalo bi omogućiti jednostavnu uplatu potrebnih davanja, jednostavno elektroničko ispunjavanje potrebnih obrazaca uz kvalitetan sustav pomoći te eliminiranje nepotrebnih uvjerenja i preslika. Zašto mi treba preslika osobne iskaznice i uvjerenje o prijavi boravišta kad su ti podaci nadležnim osobama ionako već dostupni?! Zašto se podaci o stručnoj osposobljenosti ne bi automatski 'vukli' iz centralne baze zaposlenih? Ista stvar je i s uvjerenjima s općinskog i prekršajnog suda.

Trenutno ne vidim nikakve hitrosti u odnosu na staro stanje. Kad bi imali uvid u račun za usluge medija preko kojih je promoviran projekt Hitro, zacijelo bi imali opravdan argument da tražimo puno više nego što smo dobili.

Dosta nam je već tih silnih brda koja se tresu, a dobijamo samo miševe.

- 07:18 - Komentari (3) - Isprintaj - #

06.06.2005., ponedjeljak

Škola za programere?!

Prošli tjedan sam malo zavirio u popis srednjih škola i zvanja koje se nude osnovcima za upis u prvi razred. Zanimljivo je da nigdje na popisu nisam vidio programera ili nekog sličnog zanatljiju. Najbliže tome bio bi računalni tehničar ili tehničar za računala (postoje varijacije na temu). Možda se varam, ali čini mi se da se i u tom slučaju radi o nekom općenitom, a ne o konkretnom zvanju. Pretpostavljam da tehničar za računala ima sat ili dva informatike više od ostalih, ali sumnjam da je to osmišljen program koji bi pokrio potražnju na tržištu.

Programer je vrlo traženo, a ako bi vjerovali i nekim kvazi istraživačima koji se bave tržištem rada, i vrlo privlačno zvanje. Mjesto na kojem možete najlakše i najbrže steći taj naziv su svakojaki tečajevi koji će vam omogućiti da za šaku kuna upišete tu titulu u radnu knjižicu. Da li krojači naših srednješkolskih programa smatraju da je osposobljavanje za programera tako jednostavno pa za to ne treba više od brzih tečajeva koji su kraći i od škole za vozačku dozvolu B kategorije?! Čak nema niti nikakvog standarda za ispit ili provjere kvalitete tih informatičkih škola za brzi upis zvanja u radnu knjižicu. Nije ni čudno da takvi programeri ne uživaju preveliki ugled kod poslodavaca. Za državnu i javnu upravu te velika poduzeća trebate imati fakultet pa vam taj instant tečaj neće pomoći dok mala, privatna poduzeća traže djelatnike koji znaju raditi, a da ste znali raditi sigurno ne bi upisivali tečaj.

Prosječni vlasnik naših informatičkih 'tečajnica' ionako samo prakticira metodu 'take the money and run' pri čemu je kvalitetno osposobljavanje polaznika zadnje na listi prioriteta. Kvaliteta predavača u 'tečajnicama' je vrlo sporna, umjesto kvalitetnih stručnjaka prije bi mogli govoriti o jednookima u zemlji slijepaca. Konkurencija je mnoge od njih nagnala na sniženje cijena pa ne mogu ni platiti kvalitetne predavače. Jedni su odabrali taktiku zapošljavanja nadobudnih studenata koji rade za kikiriki dok su drugi jednostavno odlučiti da ne plaćaju predavače.

Vratimo se našim redovnim obrazovnim ustanovama. Možda su krojači programa zaključili da je programiranje složen posao za koje je potrebno fakultetsko obrazovanje?! Samo tog zvanja nema ni među fakultetlijama što je sasvim logično. Informatičar s fakultetom ne bi trebao biti običan programer već bi u najgorem slučaju trebao biti developer (trenutno u upotrebi nema adekvatne hrvatske riječi) ili projektant.

Idealna situacija bila bi kad bi postojalo zvanje i program za programera koji bi se tim poslom mogao baviti odmah poslije srednje škole. Nakon nekoliko godina praktičnog iskustva mogao bi odlučiti da li želi prijeći u viši stupanj ili bi se zadovoljio samo programiranjem. Zašto bi uvijek trebali ići zadanim slijedom? Programer s nekoliko godina iskustva imao bi veće šanse da postane kvalitetan projektant nego srednješkolac općeg smjera koji bi odmah krenuo na fakultet i ne bi imao doticaja sa zahtjevima 'stvarnog' svijeta.

Neke od naših srednjih škola proizvode dobre programere, ali to ne rade namjerno, najčešće je to zasluga nadobudnih profesora koji ne rade po zadanom programu.

U moje vrijeme stanje je bilo još gore nego danas. Računala su bile egzotične igračke pa je informatička učionica u mojoj srednjoj školi 'puštena u rad' tek kad sam ja bio u drugom polugodištu 4. razreda. Profesor je predzadnji sat rekao da će svi oni koji ne dođu zadnji sat dobiti 4 pa su se svi pojavili na satu. Ipak je iz strateških razloga dvoje učenika dobilo 4 dok su svi ostali dobili 5. Poslije srednje škola u mojoj radnoj knjižici osvanulo je vrlo konkretno zvanje: 'suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama'. Do danas nisam uspio doznati što bih ja zpravo trebao raditi. ;-)

- 07:18 - Komentari (12) - Isprintaj - #

05.06.2005., nedjelja

Zapažanja

Postoje neki programi koji za svoju deinstalaciju, ponavljam deinstalaciju, traže instalacijski medij. Problem je u tome što, kad nešto želite deinstalirati, u većini slučajeva nemate taj CD. Nisam istraživao i nije mi jasno zašto bi trebao imati instalacijski CD ako nešto želim maknuti s računala?

Čitam recenziju nekog laptopa u kojoj recenzent piše da mu se računalo činilo dosta teže od specificirane težine. Zar pri ruci nije imao neku vagu pa da nam umjesto svojeg nagađanja ponudi konkretan podatak?

Ne znam koliko ljudi koristi laptop za gledanje filmova s DVD-a, ali nekim recenzentima je trajanje baterije kritično upravo zbog toga što ne mogu pogledati film do kraja.

U novom broju PC Chip-a je usporedni test knjigovodstvenih programa. Zanimljivo je da velika većina njih još uvijek koristi neke stare baze podataka (dbf, TopSpeed, MS Access). Testirani programi zacijelo ne daju referentnu sliku domaćeg tržišta, ali su dobar odraz stanja. Unatoč tome što se kod nas zakoni prečesto mijenjaju, većina knjigovođa živi u nekakvom inertnom stanju i nisu skloni promjenama. Zbog toga nemojte maštati da vam vaš novo dizajnirani knjigovodstveni paket, kojeg ste napravili uz pomoć najnovijih tehnologija, može garantirati uspjeh na tržištu.

Ovo pišem dok se na drugoj radnoj površini prži DVD s dodatnim Ubuntu paketima. Za prženje pod Linuxom obično koristim nekoliko prastarih skripti koje odlično rade svoj posao, ali ovaj put testiram Nautilus i njegovo sučelje za prženje. Mediji su isprženi kako treba, a cijela operacija je dovoljno intuitivna pa cijeli posao ne bi trebao predstavljati nikakvu poteškoću za prosječnog korisnika računala.

Nautilus ima zgodnu osobinu, ukoliko izaberete prikaz ikona, da u sličici koja predstavlja datoteku, prikaže nekoliko prvih redova i stupaca iz te datoteke pa možete imati brzi uvid u to što se u njoj nalazi (vidi sliku uz ovaj tekst).

Mit da Linux nije spreman za Desktop već je odavno u ropotarnici povijesti. Ubuntu i Gnome, na kojima se vrti odgovarajuća poslovna aplikacija, bili bi idealno rješenje za kancelarijske radnike. A još ne bi bilo problema s virusima i raznim drugim štetnim programima na čije čišćenje se troši velika količina vremena koje u konačnici znači vrlo konkretan izdatak za neko poduzeće.

- 08:14 - Komentari (3) - Isprintaj - #

01.06.2005., srijeda

Google: Summer Of Code

Student ste i pomalo programirate? Već sada razmišljate kako da unovčite svoje znanje? Open source je za vas poput najgore kletve jer ste čuli da tu nema love? Prevarili su vas, nisu svi open source programi asocijalne jedinke koje žive na roditeljskoj grbači. Prije koji tjedan bilo je aktualno istraživanje koje je pokazalo da je većina Linux kernel developera plaćena za posao koji rade.

Ok, student ste, htjeli bi malo programirati preko ljeta i za to bi sa zadovoljstvom primili malu naknadu od 4500$?! SF? Nije, Google je odlučio popularizirati otvoreni kod među studentskom populacijom i organizirao je Summer Of Code program. Prije nego što počnete postavljati pitanje pogledajte FAQ.

- 14:32 - Komentari (3) - Isprintaj - #