31.03.2005., četvrtak
Iskon kupio Croadriu
Vijest o Iskonovom preuzimanju Croadrie pojavila se u današnjem Dnevniku, dok na web stranicama spomenutih firmi još nema ništa o tome. Croadria samo sramežljivo, na svojim stranicama, ističe kako im je nova adresa u Preradovićevoj 20 (Zagreb), gdje se nalazi i središte Iskona.
Novinar Dnevnika spominje kako tim preuzimanjem Iskon preuzima vodstvo na domaćoj hosting sceni s više od 50% udjela te kako im je najveći konkurent T-Com koji pokriva 10% tržišta. Situacija s domaćim firmama koje pružaju hosting usluge ipak je nešto drugačija, T-Com je dosta dugo imao nerealno visoke cijene zbog kojih nije uspio zagrabiti veći dio kolača. Avalon i Plus su veći konkurenti Croadria-Iskon osovini nego što je to uspavani div kojemu očito hosting tržište prije nije bilo dovoljno zanimljivo. Statistika na WebHosting stranicama zacijelo nije potpuno točna, ali daje djelomičan uvid u pravo stanje.
Croadria još nije obavijestila svoje korisnike o nastaloj promjeni, ali već prije se dalo nešto naslutiti nakon najave selidbe web servera u Hrvatsku. Ja sam pretpostavljao da su osigurali infrastrukturu u suradnji s nekim od domaćih pružatelja usluga pristupa Internetu, ali oni su odabrali sigurniji put.
|
- 09:26 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
30.03.2005., srijeda
Alat za projektiranje
Eto baš radim na skici projekta koristeći Microsoft Visio, definiram okvirni opis tablica u bazi te veze između njih. I samo me još jednom po glavi lupila spoznaja kako još uvijek nisam pronašao odgovarajući alat za projektiranje programa, baze podataka i još neke slične zadatke gdje u početku nema točno definiranih gabarita već treba na što bolji način predočiti sliku koju projektant ima u glavi. Ta predočena slika trebala bi poslužiti kao podloga za diskusiju učesnika u razvoju.
Nakon više ili manje prilagođavanja Visio mi služi svrsi, ali nije to ono što meni treba. Za neke stvari sam koristio FreeMind, mada je on meni zgodniji za definiranje i opis mojih izmišljenih svijetova (riječ je o knjigama koje bi jednom počeo pisati kada bi uhvatio dovoljno vremena) nego za oblikovanje programa. :-)
Možda bi neki klon, koji bi objedinio ono što nude Visio (ili Dia, ako gledamo kroz open source prizmu) i FreeMind, zamijenio kariku koja nedostaje?
|
- 13:43 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
24.03.2005., četvrtak
IronPython 0.7
Kad nam se već učinilo da je Jima Hugunina progutala tamna strana i da od razvoja IronPython-a više neće biti ništa on se oglasio.IronPython 0.7 doživio je svoju novu inkarnaciju, a najavljena je i konačna 1.0 inačica.
IronPython 0.7 zahtjeva 2.0 inačicu .NET okruženja, a nigdje nisam vidio da se spominje Mono osim u jednom mjestu u izvornom kodu. Malo detaljnije rezultate testiranja možete očekivati idući tjedan.
Eh da, promijenila se i licenca, IronPython je sada pod Shared Source licencom, što se i moglo očekivati budući da je Hugunin na platnom spisku u Microsoftu.
|
- 08:34 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
23.03.2005., srijeda
Programeri iz druge dimenzije
Čitam jučer u Jutarnjem listu kako je, prema tvrtki Selectio, posao programera na 4. mjestu najprivlačnijih zanimanja. Po njima programeri 'najčešće sjede u mirnom uredu, izolirani od stresa i napetosti. Većina zaposlenika ne razumije što zapravo rade, a čim im počnu pričati, gledaju ih s izrazom poštovanja jer ne govore njihovim jezikom'.
Kao da je mali Perica pisao domaću zadaću na temu 'Kako ja zamišljam programera prema pričanju tete s placa koja radi u općini na 5. katu'. Takav rezultat istraživanja nije dostojan agencije koja želi biti vodeća u zapošljavanju visoko kvalitetnih kadrova. Pretpostavljam da ima programera koji rade u takvom ugodnom okruženju, ali u našim uvjetima to je prije iznimka nego pravilo. Pretpostavljam da su se, pročitavši navedenu tvrdnju, naročito gorko nasmijali programeri koji produciraju tipične domaće poslovne aplikacije i uz to obavljaju nekoliko informatičkih poslova, a neki od njih još većinu svojeg radnog vremena troše na podršku korisnicima. Oni su naročito izolirani od stresa i napetosti.
Borba s rokovima. Stvari koje je trebalo napraviti jučer. Greške koje se pojavljuju kada ih najmanje trebaš. Problemi s razvojnim alatima koje je proizvođač izdao najmanje godinu dana prerano, a ostala je nedovršena baš ona stvar koja vam najviše treba. Ekstremno programiranje, mijenjanje krucijalnih stvari na polovici razvoja. Nerealni rokovi. Nedostatak sistem analize, nedovoljna sistem analiza, pogrešna sistem analiza. Problemi s okruženjem u kojem program treba raditi, a na koje programer ne može ili ne smije utjecati. Demonske utvare tjerane Murphyjevim zakonima. Ne razumijete ovo što čitate, smatrate da je ono u Jutarnjem listu točno i već ste se uhvatili telefona u želji da upišete tečaj programiranja kojeg vodi Milivoje u podrumu bivše mesne zajednice. I vi želite konkurirati za jedno od najprivlačnijih zanimanja? Želite curama u teretani pričati kako ste programer, a kolege s posla samo će blijedo gledati kad se vi počnete razbacivati stručnim terminima?
I u svjetskim uvjetima rijetko ćete naići na šefove kakav je Joel. Sigurno mislite da je zanimanje programera računalskih igara posao iz snova? Većina kolega koji rade u toj grani informatičke industrije prije će pomisliti da se nalaze u najgoroj noćnoj mori. Prekovremeni sati, nedostatak ikakvog slobodnog vremena, pritisak, stres, grozničava atmosfera. Može li se zamisliti nešto idealnije i privlačnije od toga?
Stručnjacima iz agencije Selectio dodjeljujem jedan veliki kaktus. Na njihovu stolicu. Po mogućnosti djelić sekunde prije nego što sjednu na nju.
Zašto onda ja i moje kolege programiramo, a ne bavimo se nekim privlačnijim poslom? O tome možda neki drugi put, imam tu negdje skicu za članak na tu temu. Možda je to užitak stvaranja nečeg novog. Ali rađanje uvijek prati velika, skoro nepodnošljiva, bol...
Ali nije sve tako crno. Idealno je biti programer u tvrtki koja se ne bavi proizvodnjom programa već nekom drugom djelatnošću, a sve važnije informatičke poslove rade tvrtke ili ljudi 'izvana'. To su programeri spomenuti u naslovu. Iz druge dimenzije. Svoj nerad prikrivaju arogancijom i stručnim rječnikom. Mjesecima ne napišu ni redak koda. Uglavnom se bave igranjem igrica i zajedljivim primjedbama na račun 'vanjskih' koji rade konkretan posao. Poneki od njih i isproducira neki beskorisni program u najklikabilnijem alatu u kojem je to moguće. Možda im u opisu radnog mjesta i piše programer, ali u stručnim krugovima oni su poznati kao šampioni i nenadjebivi prodavači magle. Selectio ekipa zacijelo je mislila na njih.
|
- 07:54 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
Web programeri (a gdje su dizajneri?)
Običavam tvrditi da su programeri najveći crnci među informatičarima. Najviše i najteže rade. Ali web programeri su crnci nad crncima. Pogotovo u našim uvjetima. Razvoj web aplikacija nije jednostavan i prosječan web programer mora znati nekoliko tehnologija i programskih jezika da bi svoj posao mogao obavljati onako kako se to očekuje od njega.
U jednoj firmi, gdje sam bio na razgovoru za posao, zadatak web programera je bio da iz psd-a, kojeg mu je proslijedio web dizajner, napravi odgovarajuće html dokumente i izreže sve potrebne grafičke elemente. Zatim je trebalo sve ušminkati i posložiti s CSS-om. Na osnovi slike i šturih korisničkih zahtjeva trebalo je izdizajnirati bazu podataka, te importirati korisničke podatke ukoliko je to potrebno. Tek onda je počinjalo programiranje na serverskoj strani i možda malo na klijentskoj (JavaScript). Jasno, tu su i odgovarajući SQL upiti. Testiranje i instaliranje aplikacije također je bio zadatak web programera. Sitnica, zar ne?
Tu se otvara i pitanje što je to web dizajer? Da li on samo stvara dizajn u nekom od programa za obradu slike (neprikosnoveni standard u hrvata je Photoshop) ili bi se ipak trebao pozabaviti i html-om i CSS-om? U većini domaćih web studija web dizajner ipak treba znati isproducirati i valjani html dokument s pripadajućim elementima.
Vani je sasvim druga priča. Još u prošlom stoljeću, preko IRC-a sam upoznao djevojku s one strane velike bare kojoj je opis radnog mjesta bio: izrada buttona za web stranice. Svaki radi samo svoj dio posla i to treba raditi prokleto dobro. Onda se mogu očekivati i pravi rezultati. Kod nas je udomaćeno svaštarenje i to je prokletstvo koje prati domaće informatičare. Jasno mi je da su takve prilike i tu nema puno pomoći. Pomoglo bi nam udruživanje u 'grozdove' u kojima bi postojala specijalizacija, ali to je već neka druga priča...
|
- 07:24 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
22.03.2005., utorak
Recikliranje
Kako mi Petar (sin, 3. godine) polako oduzima procesorsko vrijeme mojeg računala tako sam se našao u prilici da malo upoznam što to industrija igara nudi klincima. Sudeći po onome što sam vidio igrama Shrek 2 Activity Center i Lion King 2, nude im se stare prožvakane forme u novom ruhu i s poznatim junacima. Zapravo, ti poznati junaci se nalaze samo u međuscenama, a ono što slijedi obično je nekakvo razbijanje zidova, utrka ili jednostavna logička igra . Reciklaža koja nije vrijedna novca istaknutog na kutiji. Bolje je obrisati prašinu sa starih medija i klince upoznati s klasicima.
Petar ne žvače te prožvakane forme. Njemu je jedna od najomiljenijih igara X-Plane. On sjedi na mojim koljenima, povremeno uzima palicu u ruke i zarola letjelicu, svako malo me moli da mu pokažem na karti gdje se nalazimo. Slijetanje mu još ne ide, ali poletjeti bi već znao i sam.
Krv nije voda.
|
- 07:22 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
21.03.2005., ponedjeljak
To XML or not to XML?
Korištenje XML-a uzelo je maha. Više nijedan developer koji drži do sebe ne može izbjegavati njegovo postojanje. Ali postoji opasnost od prekomjernog uživanja...ispričavam se...korištenja XML-a. Postoje programeri, developeri koji ne mogu izdržati nalet oduševljenja kad nauče nešto novo pa onda to koriste i tamo gdje treba i tamo gdje ne treba.
Nekim Linux administratorima se diže kosa na glavi kad vide kako se jednostavne i čitljive datoteke s postavkama pretvaraju u monstrume s puno suvišnih podataka.
Meni nikada nije palo na pamet da postavke za svoje PHP aplikacije držim začahurene u XML-u. Hm...možda mi je to nekada i palo na pamet, ali sam tu zamisao odmah eliminirao. Za konfiguraciju spomenutih aplikacija ja koristim jednostavna asocijativna polja. Dva su razloga za to. 1.: to je prirodna php struktura podataka koja se odmah može koristiti u aplikaciji bez dodatne obrade. 2.: čitljivije su od XML-a. Zašto da se aplikacija muči s dodatnom obradom i prevođenjem postavki iz XML-a pa da na to potroši više vremena nego na izvođenje svoje osnovne zadaće?
Za razmjenu podataka u nekim je slučajevima još uvijek zgodnji čisti tekst format. U PHP-u čak imate i funkciju koja vam omogućuje jednostavnu obradu csv datoteke.
Da nisam usamljen u svojem razmišljanju svjedoči JSON projekt.
XML? Da, ali umjereno.
|
- 09:02 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
18.03.2005., petak
Grozno citiranje
Jedna od stvari koja mi najviše smeta u elektroničkoj tipkovničkoj komunikaciji (e-mail, Usenet grupe, forumi) je grozan način citiranja kojeg su korisnici prihvatili najviše zahvaljujući tome što Microsoft programi rade na taj način. Korisnici odgovaraju na način da citiraju cijelu poruku, a na vrhu poruke pišu odgovor. Grozno.
Ja sam svoje elektroničko-komunikativne sposobnosti razvio na bbs-ovima. Tamo nije bilo anonimnih individua, a moderatori i ostali korisnici vrlo brzo bi nove sudionike naučili pravilnom ponašanju i pravilnom komuniciranju. Citira se samo onaj dio poruke na koji se odgovara, nepotrebni višak se briše, a odgovor se piše ispod citiranog teksta. Na taj način poruka je puno čitljivija i razumljivija.
Skoro sve upute i FAQ-ovi navode takava način citiranja. Moglo bi se reći da je to nepisani standard, a možda i postoji kakav rfc o tome. Ali moja prosvjetiteljska nastojanja da pojedine kolege naučim pravilnom citiranju obično bi se razbila o krunski argument da je to "način na koji citiraju Microsoft programi pa je to jedini ispravan način citiranja". "Pravi način" osobito je vidljiv u hrvatskim, privatnim Microsoft news grupama u kojima ljudi u pravilu svoj odgovor stavljaju na početak poruke, ispod slijedi citirana cijela prethodna poruka, pa ukoliko je riječ o dužoj diskusiji to je prava kobasica. Većina sudionika tih grupa svoje poruke šalje i u html formatu. Ne poštuje se pravilo o dužini redova koje nalaže da se uključi prelazak u novi red ukoliko je on duži od 80 znakova (npr. Thunderbird ima opciju da napravi prijelaz ukoliko je red duži od 72 znaka). Neki od sudionika napiše cijelu svoju poruku u cijelom redu što predstavlja problem onima koji koriste neki drugi čitač za te grupe. Hm..valjda je bogohulno čitati te grupe u nečemu drugome osim u Vrlim Microsoft Čitačima.
Osim nečitljivosti takvih poruka povećava se šum i količina nepotrebnih podataka koje čitatelj mora obraditi. Povećava se i količina prenesenih podataka pa ukoliko nemate flat rate ili stalnu vezu onda je to direktni udar na vaš džep. Istina riječ je relativno malim ciframa, ali lipa po lipa...
Zbog tih stvari nikako ne mogu prežaliti bbs konferencije. Osim urednih i stručnih rasprava još su se i paketi komprimirali pa je preuzimanje i slanje poruka trajalo ne više od 5 minuta.
BBS? Nekim starim bbserima će se to učiniti nestvarnim, ali 75% naših informatičara nikada nije čulo za bbs-ove ili se nisu spajali na njih, dok neki tu riječ povezuju jedino s istoimenim noćnim klubom u Zagrebu.
|
- 10:48 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
17.03.2005., četvrtak
Navodnici u MS Word-u
Jedna od najiritantnijih stvar u Word-u su navodnici. Umjesto da prikaže normalne navodnike, kao što su "ovi", on je u nekoj od prošlih inačica normalne navodnike počeo zamjenjivati «ovima», a najnovije perverzije u 2003 inačici izgledaju „ ovako". Kako većina običnih korisnika ne zna promijeniti osnovne postavke, u što se možemo uvjeriti svaki put kad vidimo veliko slovo I u sredini rečenice, velika je vjerojatnost da će velika većina dokumenata nastalih u tim inačicama Worda imati "pametne navodnike", kako ih Microsoft naziva.
Predlažem vam da pokrenete AutoCorrect Options iz Tools izbornika. Na tabovima AutoFormat i AutoFormat As You Type imate opciju Replace - "Straight quotes" with "smart quotes". Isključite ju. (Word 2003)
|
- 12:19 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
16.03.2005., srijeda
Tko se brine za Internet standarde?
Alex Simonelis iz Dawson College-a u Montrealu napisao je dobar članak u kojem opisuje koja se tijela i organizacije brinu o Internet protokolima, standardima...
|
- 08:52 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Hrvatski obavještajci brinu se za tajnovitost IE-a?!
Microsoft nije angažirao nijednu od hrvatskih obavještajnih agencija, ali sudeći po tome kako cure podaci o novim detaljima u IE-u, njihov način rada je uhvatio korijenje na svjetskoj industrijskoj obavještajnoj sceni. ;-)
|
- 08:41 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
11.03.2005., petak
Prijedlozi za IE7
Da Microsoft neće samo mirno gledati kako im Firefox uzima korisnike svima nam je jasno, pitanje je samo kad će se Golijat od Redmonda pokrenuti. Već smo osjetili trzaje i naznake da će se IE7 pojaviti prije nego što je najavljen. Ispravak, neće se pojaviti prije predviđenog roka jer su rokovi u Redmondu rastezljiva materija sklona odmaku u budućnost. Pojavit će se prije proizvoda u sklopu kojeg se trebao pojaviti.
Chris Wilson, jedan od dugogodišnjih, glavnih programera u IE timu vraćen je s projekta Avalon u IE tim. U svojem postu IE and Standards ukratko nam se predstavio, pohvalio se kako je upravo on isprogramirao prvu CSS implementaciju u pregledniku za široke narodne mase i zamolio da mu se upute zahtjevi i opisi problema koji će njegovom timu pomoći da bolje obave svoj posao. Na kraju posta on kaže "Microsoft does respond to customer demand; web developers are our customers." To stoji, ali u ispunjavanju korisničkih zahtjeva gledaju i koliki je njihov postotak u sveukpunoj masi korisnika. Oni će prije podržati masu lijenih developera sklonih kliktanju nego one koji žele poštivati nekakve web standarde. :-)
|
- 12:25 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
Ubuntu 5.04 Preview
Izašao je Ubuntu 5.04 Preview. Prava inačica se očekuje početkom travnja. Možda se pitate kako je to broj inačice skočio s 4.10 na 5.04? Jednostavno, prvi broj označava godinu, a broj iza točke je mjesec. U preview inačici je i Gnome 2.10 koji jučer izašao.
Moram priznati da mi već pomalo idu na živce KDE korisnici koji nariču i plaču zašto KDE nije uključen u defaultnu instalaciju. Graja se smanjila pojavljivanjem Kubuntu-a, ali nije mi jasno zašto u obilju raznih Linux distribucija baš svaka mora imati KDrEk?!
|
- 08:47 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
09.03.2005., srijeda
Poklon tjedna
IBM Software Evaluation Kit. Dva DVD-a na kojima nalaze DB2, Lotus Domino, Tivoli, WebSphere, Rational serija proizvoda... Stižu besplatno na vašu adresu. Ukoliko ih ne zaustave na carini, ili imate nemoralnog poštara ili susjeda koji kopa po sandučićima.
|
- 08:43 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
08.03.2005., utorak
PHP optimizacija
Na phpLens stranicama nalazi se izvrstan članak o optimizaciji PHP-a. Autor članka je John Lim koji piše i poprilično zanimljiv PHP Everywhere blog.
|
- 08:36 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Prodani
Dario Sušanj, glavni urednik PCChip-a, u uvodniku novog broja progovara o škakljivoj temi koju su urednici naših informatičkih novina u pravilu zaobilazili i izbjegavali bi govoriti o njoj. Česti je slučaj da čitatelji tih tiskovina negoduju govoreći kako je najbolje ocijenjen proizvod neke firme koja je zakupila (ili obično zakupljuje) veliki oglasni prostor. Sumnja u poštenje naših informatičkih novinara stalno je prisutna.
Jedna velika hrvatska informatička tvrtka otkazala je oglase u PCChip-u zbog nezadovoljstva koje su izazvali neki članci. Sušanj priznaje da tvrtke traže pomoć od njih u reklamiranju svojih proizvoda te da na njih postoje stalni pritisci od strane pojedinih tvrtki koje žele da se o njima piše sve najbolje. Simptomatično je da naše tvrtke negativne ocjene ne doživljavaju kao znak da bi nešto trebalo promijeniti na bolje, već ih isključivo smatraju kao napad od kojega se treba obraniti. Ali takav mentalitet nije prisutan samo u tvrtkama već su i obični ljudi jako osjetljivi na kritiku i isključivo ju promatraju u negativnom kontekstu.
Iako je Sušanj navedeni slučaj iskoristio kako bi naglasio nepotkupljivost magazina kojeg uređuje, nisam siguran da su do kraja dosljedni u toj svojoj nepotkupljivosti. Njegov uvodnik nije lišen emocija i na trenutke djeluje kao uvrijeđena frajla. Npr. kad spominje 'tajvansko smeće sumnjivog podrijetla'. I jako se dobro čuva da ne spomene nikakva imena. Jer možda će već sutra ta tvrtka opet zakupiti pokoji oglas.
PCChip čitam i cijenim jer pokušavaju pratiti domaću informatičku scenu i u tome su ispred svojih konkurenata. Ali u tim pokušajima još uvijek je premalo snage i energije. Jedan od najvećih prošlogodišnjih slučajeva, u kojem se pod državnim pokroviteljstvom rješavao problem prenatrpanog skladišta jedne velike firme, njih je ostavio bez teksta. 'Da se ne bi opekel...', započeo bi svoj stih o nama jedan strani kantautor. ;-)
|
- 08:18 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
07.03.2005., ponedjeljak
Carina i Ubuntu
Ubuntu distribucija dosegnula je broj 3 na www.distrowatch.com listi. U naletu je i Mepis. Obje distribucije se baziraju na Debianu koji je 6. dok je još jedan njegov derivat (KNOPPIX) na 7. mjestu. Iako ta lista nije ni djelomičan odraz stvarnog stanja ipak može biti dobar pokazatelj popularnosti neke distribucije.
Ubuntu je povećao broj korisnika zahvaljujući činjenici da na njihovim stranicama možete naručiti CD (tj. najmanje 10 njih) koji onda besplatno stižu na vašu kućnu adresu bez obzira gdje se nalazite. To bi tako bilo u idealnom slučaju kad ne bi bilo naše Carine. Neki od naručitelja dobili su svoje medije bez problema, drugi su ih uspjeli dobiti uz manje ili više natezanja u nadležnoj Carinskoj upravi, a treći su svoj besplatni poklon ostavili da čami u tami nekog skladišta jer nisu željeli platiti harač koji je od njih tražio državni činovnik. Mnogi od onih koji su poželjeli svoj Ubuntu osvjedočili su se kako među našim carinskim djelatnicima još uvijek živi kafkijansko-socijalistički duh. Meni je posebno bilo zanimljivo kako se nonšalantno nabacuju s paketima koji imaju na sebi velike Fragile naljepnice s jasnim oznakama da je sadržina lomljiva. I naši susjedi u bivšim republikama imaju slična iskustva, ne mogu se samo tako iskorijeniti stari običaji.
Na stranicama Ubuntu distribucije postoji dokument koji bi onima koje bi to moglo zanimati trebao objasniti cijelu priču, ali on našim carinskim činovnicima znači koliko i lanjski snijeg.
|
- 15:36 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
04.03.2005., petak
24 sekunde...
...vrijeme koje je potrebno istreniranim, brzim čitateljima da pročitaju cijelo izdanje novog dnevnog lista. ;-)
|
- 08:17 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
02.03.2005., srijeda
Alatbirtija
Prije deset, a možda i više, godina pojavila se u informatičkim tiskovinama jedna slika, zapravo vješta montaža, na kojoj je njezin autor pokušao predočiti kako bi u budućnosti mogle izgledati aplikacije ako se pretjera s toolbarovima. Radilo se o fiktivnoj, budućoj inačici Worda s hrpom toolbarova i relativno malom dijelom u kojem se mogao editirati tekst.U vrijeme kad su se toolbarovi tek stidljivo počeli probijati na scenu, to nam je izgledalo kako smiješno pretjerivanje. Par godina kasnije parodija je postala stvarnost.
Te slike sam se sjedio noćas, nako što mi se prvi put otvorio prozor PHP Designera. Na vrhu postrojeni toolbarovi, lijevi i desni stupac s različitim komponentama oduzeli su životni prostor editoru, a odstupnicu prema dnu ekrana čuvao je standardni sadržnik (iliti kontejner ;-) ) u kojem bi se trebale množiti poruke razne. Oni koji imaju manju rezoluciju vidjeli bi tek par linija koda. Nije to slučaj samo sa spomenutim programom (koji mi onako, na prvi pogled, djeluje kao pristojan i dobar PHP editor) već skoro sva moderna ujedinjena okruženja za razvijatelje (vidi IDE ;-) ) njeguju isti pristup. Visual Studio, Eclipse...samo da spomenem one u kojima sam radio zadnjih par mjeseci.
Ja ne volim te alatbirtije s malim sličicama za koje uglavnom ni ne znaš što rade dok ne dođeš s mišem iznad njih. Meni je puno jednostavnije stisnuti Ctrl-S za spremanje nego posezati za mišem i pogađati koju od nekoliko ponuđenih sličica disketa moram kliknuti. Iako sam pokušavao koristiti razne alate za PHP ipak sam se uvijek vraćao na dobri, stari SciTE. Bluefish, html editor kojeg najčešće koristim, ipak nije podesan za brzo ukucavanje PHP koda. Koristio sam Eclipse i njegove pluginove (phpeclipse i trustudio), ali uvijek sam pronašao neki razloga da se vratim na SciTE. Volim brze, male stvari. SciTE ima valjda najbolje bojanje koda s ugodnim pastelnim bojama, nastavljanje započetih naredbi, pomoć s opisom i parametrima za PHP funkcije (nije u osnovnoj instalaciji već treba posebno skinuti) i jedino što mi nedostaje je sažetak s nazivom funkcija, klasa i njihovih metoda (outline u Eclipse-u, ClassBrowser u PHP Designer-u). Jedino što mi treba je prozor u kojem je izvorni kod, nikakve nakupine nespretno dizajniranih sličica koje zagađuju vidno polje. Dodatne stvari trebale bi biti u malim prozorima koji bi se pozivali nekom intuitivnom tipkovničkom kraticom, a nestajali bi bez pogovora, čim bi malim prstom dotaknuo Esc. Integrirani skriptni jezik koji bi imao pristup svim funkcijama i objektima u editoru bio bi dodatni plus. Hm...
|
- 08:13 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
|
