24.01.2005., ponedjeljak
Smiješna strana Windowsa
Pretpostavimo da imate neku dokumentaciju ili uputstva u .chm ( komprimirane html stranice unutar jedne datoteke ) formatu. Ako se datoteke odnose na C# velika je vjerojatnost da ćete taj direktorij nazvati imenom C#Help ili nekim sličnim imenom koje u sebi sadrži i znak # (sharp, povisilica, taraba). Iznenada te vaše, savršeno ispravne datoteke, neće više biti čitljive. Moći ćete vidjeti sadržaj na lijevoj strani izbornika, ali pokušaj prikaza bilo koje stranice rezultirat' će pojavom greške "The page cannot be displayed". Ako svoj direktorij preimenujete u CPovisilicaHelp datoteke će se opet ispravno prikazivati.
Taj feature, kako bi rekli u Microsoftu (ja sam skloniji riječi bug), najvjerojatnije ime veze s ulogom koju znak # ima u html dokumentima. Pouka: ako imate .chm datoteke pod Windows XP operativnim sustavom ne smještajte ih u direktorij koji u svojem imenu ima znak #. Gnochm pod Linuxom nema tih problema.
|
- 08:29 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.01.2005., četvrtak
Python na mobitelima
Nokia ima odličnu podršku za programere koji razvijaju ili bi željeli razvijati aplikacije za njihove uređaje. Registrirajte se na njihovim stranicama i provjerite sami. Zainteresiranim developerima šalju i CD na kojima se nalazi SDK za Symbian platformu. Ukoliko ste ozbiljno zagrizli u programiranje za mobilne uređaje onda vam oni daju sve što vam je potrebno. Osim prevoditelja (C, C++, Java) koje morate sami nabaviti.
Za vikend mobitel programere, koji bi htjeli brze rezultate, možda su postojeća rješenja malo presložena. Potrebno je podesiti okruženje i onda započeti utrku piši-kompajliraj-isprobaj. Zbog specifičnosti okruženja, prepreke na putu su malo složenije nego kod razvoja "običnih" aplikacija. Možda bi korisnici trebali neki jednostavniji, ali opet moćan jezik. Mogao bi biti čak i interpreter pa da se smanji broj koraka u razvojnom ciklusu. Na taj način bi korisnici mogli programirati i direktno na svojem mobilnom uređaju dok se voze busom na posao. Jasno, ukoliko budu dovoljno brzi i snažni da uhvate slobodno mjesto. Možda su tako razmišljali i u Nokiji. Dopuštam mogućnost u Nokiji nisu uzeli u obzir gužvu u našim autobusima. ;-)
Bilo kako bilo, Nokia je predstavila Python za Symbian platformu. Iz dostupnog paketa dovoljno je prebaciti pythonforseries60_pre_SDK20.SIS na mobilni uređaj, pokrenuti instalaciju i mala, zelena zmija će veselo siktati s ekrana. Na raspolaganju imate nekoliko skripti i interaktivnu konzolu u kojoj je moguće ručno unositi naredbe. Uz jedne od dostupnih skripti (filebrowser.py) prvi put sam se upoznao s strukturom direktorija u Nokiji 7650. Za bolje upoznavanje s Pythonom poslužit' će 'Getting started with Python', 'Programming with Python' i 'Api reference for Python'. Najprije provjerite da li vaš uređaj ima 1.0 ili 2.0 inačicu Symbian OS-a i onda skinite odgovarajuću arhivu.
Budući da bolujem od kritičnog nedostatka vremena, nisam još stigao testirati Python for Series 60, ali vjerujem da će i to uskoro doći na red. Mobitel mi je ionako stalno pri ruci, Python je moj omiljeni jezik...
|
- 08:28 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.01.2005., srijeda
Novine Matije Babića
Neki dan sam u Explozivu vidio Matiju Babića (Index.hr) kako najavljuje nove dnevne novine koje će on uređivati. Matiju često predstavljaju kao predstavnika novog novinarstva, a nema dvojbe da je on ostavio značajan trag na domaćoj medijskoj sceni. Šira javnost ga je upoznala tek kad se umiješao u jedan domaći filmski skandal ;-) . Bio sam pomalo skeptičan kad sam vidio spomenuti prilog, uređivanje internet portala ipak se dosta razlikuje od uređivanja jednih dnevnih novina. Ako malo bolje pogledamo Index.hr vidimo da se on uglavom sastoji od prenesenih vijesti.
Već sam pomislio kako se i vlasništvom nad domaćim Internet portalom može zaraditi velika lova koja je dovoljna za pokretanje dnevnih novina, što bi bila jako dobra vijest za sve one koji se kod nas bave objavljivanjem sadržaja na Internetu. Ali...iza projekta tih dnevnih novina stoji Styria Medien AG. Za one kojima još nije zazvonilo recimo samo da je to austrijski medijski koncern koji kod nas izdaje i Večernji list.
Sudeći po koncepciji koju je Matija predstavio te novine imaju jedan ozbiljan problem: ciljano čitateljstvo uglavnom ne čita novine već se koristi Internetom. Kako će ih Matija pokušati natjerati da kupuju njegove novine? Ja imam jedan prijedlog: uz novine može po povoljnim cijenama ponuditi komercijalni software na CD-u. ;-)
|
- 08:28 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
14.01.2005., petak
Igranje pod Linuxom
Igrate se pod Linuxom? Budući da je Linux zahtjevna tekstualna avantura pitanje je da li vam uopće trebaju igre? :-) Malo je pravih, komercijalnih igara koje su napisane za Linux. Uglavnom se radi o prepjevima s Windows platforme. Koristi se i WineX da bi se pod Linuxom potjerale orginalne Windows igre. Prva firma koja se posvetila izradi, tj. prepjevima igara za Linux, već je odavno propala. Sjećate li se još imena Loki?
Tu i tamo pojavi se pokoja igra, trude se ljudi. Mene je naročito razveselilo kada sam vidio da se pojavio Mindrover, a moje veselje je bilo još veće kada sam upao u tim za njegovo beta testiranje. Mindrover bih svrstao među najbolje igre svih vremena, ubacio bih je u redovno školsko gradivo, i preporučio svim programerima da malo razvijaju logičko razmišljanje konstruirajući robote za borbu i različite sportske, robotske igre.
Najagilniji su proizvođači FPS igara koji su relativno dobro opskrbili Linux (Quake, Doom, Unreal, America's Army, Wolfenstein) što me pomalo čudi jer profil prosječnog linuxaša teško da se podudara s profilom prosječnog fpsaša.
Mali nezavisni proizvođači vas tu i tamo iznenade s nekakvom logičnom igrom za nekoliko dolara, ali takve ćete i naći u besplatnim inačicama.
www.happypenguin.net i icculus.org su jedna od najboljih početnih mjesta ukoliko se želite igrati pod Linuxom.
Emulatori raznih računala i konzoli mogu biti dobar izvor zabave pod Linuxom. Ako imate relativno male klince, najbolje je da im instalirate zsnes (emulator SuperNintendo konzole) i potražite romove za njega. Dobar zvuk, jednostavnost upotrebe i igrice s poznatim i simpatičnim likovima jamstvo su njihove dobre zabave.
|
- 01:14 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
13.01.2005., četvrtak
Sve je moguće
Ne vjerujte informatičarima koji vam kažu da je nešto nemoguće napraviti. Sve je moguće, samo je pitanje koliko ćete vremena i novca potrošiti da bi nešto napravili. Paradoksalno je da informatičari, koji se često brane tvrdnjom da je nešto nemoguće, najčešće tu izliku upotrebljavaju za najbanalnije probleme koji su rješivi u relativno brzom roku i na relativno jednostavan način.
|
- 06:59 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
12.01.2005., srijeda
Open source vs. Closed source
Posljednjih tjedana imam priliku koristiti Microsoft SQL Server 2000 Reporting Services. Umjesto lagodnog i ugodnog korištenja i 'štancanja' reporta ja se borim s bugovima. Jedna od stvari koje definitivno ne štimaju u RS-u su subreporti. Ukoliko se unutar Table kontrole koristi neki subreport onda ne radi eksport u Excel dok svi ostali rade (html, pdf, doc, tiff...). Kao rješenje tog problema mi je predloženo da koristim List umjesto Table kontrole. Recept je upalio....djelomično. Eksport u Excel je veselo pokazao podatke iz subreporta, ali su zakazali pdf, tiff. Subreporti su definitivno nešto što treba izbjegavati u RS-u. Problem je poznat, a rješenja nema. Izvješća ne mogu čekati i ja ću morati naći neko drugo rješenje. Zakrpe iz Redmonda i Đekna imaju puno toga zajedničkog.
Proteklih godina sam uglavnom koristio open source rješenja i tehnologije. I kod njih su prisutni bugovi ali se rješavaju puno promptnije, a ukoliko baš nemate vremena onda možete problem pokušati riješiti i sami. Ja sam tako svojevremeno rješio problem s Python klijentom za Firebird bazu. Funkcija koja je trebala vraćati određen broj slogova nije poštivala predani joj parametar pa je vraćala sve slogove. Problem je bio lako rješiv, ja sam poslao krpicu developerima i nastavio rad. Zastoj je trajao manje od pola sata. Upravo ta mogućnost kontrole je ono što me veseli kod otvorenog koda.
Način na koji se s ASP.NET tehnologijom rade web aplikacije isprva mi je izgledao dosta dobar, ali umjesto da poštuje okruženje u kojem takve aplikacije moraju živjeti, Microsoft je pokušao približiti razvoj web aplikacija developerima običnih, desktop aplikacija i učinio hrpu kompromisa i čudnih rješenja. Implementacija PostBacka ima hrpu propusta i manjkavosti. Sve je više stranica na našem webu koje imaju poziv doPostBack JavaScript funkcije na mjestima gdje bi običan link bio primjereniji. To ne bi bilo vrijedno spomena da stranice iza takvih linkova nisu dostupne korisnicima koji ne koriste IE. Mislim da smo na pragu novog 'Samo za IE' trenda. :-(
|
- 16:13 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Knjiga tjedna: PostgreSQL dokumentacija
Slobodan dan sam iskoristio za bolje upoznavanje s PostgreSQL bazom uz pomoć standardne dokumentacije. Boljka velikog broja open source programa je loša dokumentacija, dok neki od njih nemaju ništa što bi se moglo nazvati tim imenom. PostgreSQL dokumentacija je vrla iznimka. Pisana je jasno, čitljivo, dobro je koncipirana, nije suhoparna i pruža cijeli niz korisnih, praktičnih savjeta.
Autori se dosta često osvrću na SQL standard pa PostgreSQL uz detaljno isčitavanje dokumentacije može poslužiti kao vrlo dobar praktični uvod u SQL. Ne slušajte one koji vam za ulazak u SQL svijet predlažu MySQL, iako je dotični u zadnje vrijeme započeo s ubacivanjem karika koje nedostaju tako da je sve bliže onome što bi se mogao nazvati 'pravom SQL bazom'. Dobru podršku PostgreSQL-a SQL standardima, autori dokumentacije koriste da bi opravdali neka od nelogičnih i bizarnih implementiranih rješenja. :-)
PostgreSQL definitivno nema status koji zaslužuje. Razvikani MySQL je brži, ali on je napravljen da bude brz nauštrb funkcionalnosti. Čak je i Firebird nešto bolji po broju korisnika, ali to najviše zahvaljuje tome što je nasljednik Borland Interbase-a pa su korisnici različitih Borlandovih alata navikli na njega, a navika je gadna stvar koje se jako teško riješiti. ;-)
Kolega, certificirani MSSQL DBA, se začudio kad je vidio što sve PostgreSQL podržava, pa je priznao da ni njegov MSSQL nema mogućnosti poput nasljeđivanja tablica niti podržava podatkovne tipove koje PostgreSQL podržava.
Informatičari iz komercijalnog svijeta protiv PostgreSQL-a često imaju jedan, jedini argument: 'to je besplatno pa ne može biti dobro', a zadnjih se godina kod nas širi i urbani mit da PostgreSQL ne može raditi 24 sata dnevno jer se ruši nakon 24. sata. Oni koji ga koriste obično se samo nasmiju na takve tvrdnje.
|
- 08:41 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
|
