Povećalo

U Hrvatskom novinarskom društvu prije dva je dana održana tribina na temu „glavni urednici“.
Foto: Krešimir Fijačko, Dražen Vukov-Colić, Alemka Lisinski, Borna Keserović, Renato Ivanuš, Branko Tuđen, Gordana Vilović, Slavica Lukić i Dražen Ćurić

S obzirom da je većina medija danas u privatnom vlasništvu, temeljno pitanje na koje se tražio odgovor bilo je slijede li glavni urednici naputke vlasnika medija ili rade za opće dobro u službi javnosti. Svoje viđenje pozicije glavnih urednika u hrvatskim medijima dala je potpredsjednica HND-a Slavica Lukić. Smatra kako su glavni urednici uglavnom produžena ruka medijskih vlasnika te da pritom zaboravljaju na zahtjeve i potrebe publike. Njihovu lojalnost poslodavcima objašnjava činjenicom da je uprava glavni gospodar njihove sudbine, ona ih razrješava ili imenuje.

Foto: moderator Dražen Ćurić

Rješenje tog problema vidi u donošenju redakcijskog statuta prema kojem bi novinari bili ti koji odlučuju o izboru svog glavnog urednika. Dodala je kako su neki od urednika postavljeni na tu dužnost prema kriteriju poslušnosti, ali ne i stručnosti.

Tribina na temu "glavni urednici" by Valentina_FPZG
S njenim tvrdnjama se nije složio glavni urednik 24 sata Renato Ivanuš koji tvrdi da su glavni urednici uglavnom osobe bogatog novinarskog iskustva i impresivnih životopisa. Tvrdi kako dosad nije iskusio da mu se netko miješa u uređivačku politiku. Za razliku od iskustva Ivanuša, nekadašnji glavni urednik Večernjeg lista Branko Tuđen radio je pod velikim pritiskom HDZ-ove vlade sredinom 90- ih godina. Kaže kako mu je danas neugodno čitati svoje tadašnje pristrane članke. No bez obzira na sve te poteškoće s kojima se suočavao, uspio je sačuvati redakciju i ostvariti tiražu od dvjesto dvadeset tisuća primjeraka. Glavna urednica T-Portala Alemka Lisinski smatra da su urednici ti koje mora krasiti predanost, strast i jasna vizija. Zabrinjava ju loša percepcija glavnih urednika za koje se smatra da su nositelji laži i jedini odgovorni za sve loše što se događa u medijima.


Prof. Gordana Vilović tvrdi kako je današnje novinarstvo na samrtnoj postelji te da je loša gospodarska situacija ta koja doprinosi njegovu rastakanju. Njezino mišljenje dijeli nekadašnji urednik Danasa Dražen Vukov Colić. „Ne možete uspjeti ako ne prodate novine, kupovina je poput glasanja, ona predstavlja davanje povjerenja“, rekao je Vukov Colić. Neizostavna tema bilo je pitanje transparentnog vlasništva hrvatskih medija. Javnost bi trebala biti upoznata s informacijom o tome tko stoji iza kojeg medija kako bi se detektirale njegove moguće skrivene namjere. Glavni urednici su u vrlo nezahvalnoj poziciji, osim što moraju biti odgovorni poslodavcima moraju voditi računa i o svojim novinarima i o potrebama publike. Katkada je vrlo teško pomiriti te tri uloge.

U dupkom punoj dvorani HND-a jučer je održana tribina posvećena temi političke desnice u Hrvatskoj. Povod diskusiji bila je najnovija knjiga profesora filozofije na Sveučilištu u Hong Kongu Nevena Sesardića „Iz desne perspektive“.


Foto: Publika je ispunila veliku dvoranu HND-a

Tribinu je otvorio kolumnist Večernjeg lista Zvonimir Despot. Naglasio je kako se uz termin političke i kulturne desnice često vežu negativne konotacije. Primitivan, zadrt, neobrazovan, zaostao, nastran samo su neki od epiteta kojima se opisuju desničari. Sesardić je ispričao kako je deklarirajući se kao desničar izazvao nevjericu kod svoje prijateljice:„Pa ti ne možeš biti desničar, ti si fin, dobro odgojen, obrazovan, sigurno si se šalio.“ Govoreći o desnici prof. Sesardić osvrnuo se na istraživanja koja dokazuju kako ljevičari, baš kao i desničari, imaju potpuno krive predodžbe jedni o drugima. No posebno je istaknuo da je ta iskrivljena percepcija puno veća kod ljevičara.


Foto: Sudionici tribine slijeva nadesno Željko Ivanković, Milan Ivkošić, Zvonimir Despot, Neven Sesardić i Igor Zidić

Zabrinut je novim trendovima koji pokazuju da je ljevica u potpunosti preplavila civilno društvo u SAD, ali i u Hrvatskoj. Razloge takve situacije u Hrvatskoj pisac i prevoditelj Tomislav Sunić objašnjava vraćajući se u 1945.g. ističući kako su tada likvidirani svi kvalitetni desničari. Predsjednik Matice Hrvatske Igor Zidić postavlja protupitanje koje glasi: „A što je to politička ljevica?“. Napominje kako je posljednjih nekoliko godina došlo do velike zbrke na političkoj sceni. Desnica koja bi prema ideološkoj platformi trebala voditi neoliberalnu ekonomsku politiku provodi socijalnu politiku, dok ljevica preuzima ulogu desnice. „Danas se nitko od članova HDZ-a ne proglašava desničarem“, rekao je Zidić. Kada se god odvija rasprava o ljevici i desnici ona ne može proći bez spominjanja Drugog svjetskog rata te partizanskih i ustaških zločina. Tako je kolumnist Večernjeg lista Milan Ivkošić, dotaknuvši se te vječne teme, ponudio svoju teoriju normalnosti. Prema toj teoriji ustaški i partizanski zločini moraju bit izjednačeni i jednako kažnjivi. „Nađite mi ijednog ljevičara u Hrvatskoj koji će po poštenju i sklonosti činjenicama reći da je Josip Broz Tito bio zločinac“, rekao je Ivkošić. Publiku je uspio nasmijati izjavom da se novine ne bave ozbiljnim temama, te da su najčitanije vijesti one koje se bave 40-im godinama prošlog stoljeća.


Foto: Sudionici tribine

Sudionici tribine nisu dali odgovor na pitanje što je to politička desnica i kakva je njena budućnost. Čini se kako je to postavljeno pitanje još uvijek nepoznanica i uglednim članovima kulturne i intelektualne zajednice.