Povećalo

U knjižnici Bogdana Ogrizovića prije dva dana održana je tribina pod nazivom Postjugoslavenska kultura, koliko se razumijemo? U raspravi su sudjelovali ugledni intelektualac i književnik Igor Mandić, autorica knjige „Hotel Zagorje“ Ivana Simić Bodrožić, autor knjige „Postjugoslavenska kultura“ Boris Postnikov, te gosti iz Beograda urednik i prevoditelj Dejan Ilić i etnolog Ivan Čolović.
Foto: Sudionici tribine

Tribina je otvorena pitanjem moderatora Bojana Munjina kojeg je zanimalo trebaju li se predstave srpskih autora prevoditi na naš jezik. Nedavno je rasprave izazvala kazališna premijera „Gospođe ministarke“ redatelja Olivera Frljića koja je izvedena na srpskom. Mandić smatra kako je tu predstavu trebalo prevesti s obzirom na to da je ona prepuna žargona, dijalektalnih izraza koji su nejasni i koji mogu dodatno zbuniti hrvatsku publiku. No, naglašava kako je srpski književni jezik vrlo srodan hrvatskom i da njegovo razumijevanje ne treba predstavljati veliki problem.
Foto: Igor Mandić i Bojan Munjin

Prije nekoliko godina u javnosti se vodila polemika oko uvođenja priče Branka Čopića „Ježeva kućica“ u hrvatske čitanke. Starije generacije su odrasle na toj priči no u ratnim devedesetima ta priča nije nalazila svoje mjesto u hrvatskim udžbenicima. Stoga se nametalo pitanje je li potrebno upoznavati kulturu susjednih nam država i hoće li čitanje knjiga srpskih i bošnjačkih autora doprinjeti boljem razumijevanju ali i uvažavanju. Mogu li nekada ratom zahvaćeni narodi voditi kvalitetan kulturni dijalog bez nesuglasica?
Foto: Ivan Čolović i Ivana Simić Bodrožić

Ivana Simić Bodrožić ističe kako je upoznavanje tuđe kulture važno jer se na taj način ruše ograde. Ona kaže da je možda upravo čitanje djela autora iz država bivše Jugoslavije prilika zbližavanja i boljeg razumijevanja. Boris Postnikov pak ističe da je puno prisutnije nerazumijevanje među različitim generacijama nego između nacija na Balkanu. Tijekom rasprave Mandić je doveo u pitanje izraz „postjugoslavenska kultura“. Ustvrdio je kako postjugoslavenska kultura kao takva ne postoji jer ne postoji ni Postjugoslavija. Svojom kritičkom opaskom osvrnuo se i na kvalitetu književnih djela s prostora bivše Jugoslavije smatrajući da su precjenjena. Rapravi je nedostojalo oprečnih stavova, tako da su svi gosti uglavnom imali slične poglede na temu.
Foto: Publika na tribini

Publiku su uglavnom činili ljudi starije životne dobi. Cijeli događaj prenosio je treći program Hrvatskog radija koji je ujedno i organizator tribine.