Sukob Dodiga i Ercega oko zemlje na Velikom Prologu 1775. godine

Premda se naši povjesničari najčešće bave istraživanjem hrvatske političke povijesti, koja je naravno važan dio povijesne znanosti, meni su u zadnje vrijeme nekako draže crtice iz života malog čovjeka, svakodnevna povijest. Kratke pričice o ljudima i svakodnevnom životu maloga čovjeka Vrgorske krajine rasute su u brojnim izvještajima, knjigama, ljetopisima i sl. Jedan takav događaj zabilježio je ljetopis kojeg su pisali fratri makarskog samostana. Naime radi se o sukobu Ercega i Dodiga oko zemlje kod Velikog Prologa koja je čak rezultirala nasiljem između jednog Dodiga i nekoliko članova plemena Erceg i tada vrlo raširenom, krvnom osvetom. U tekstu dalje prenosim taj kratki tekst ljetopisa:
"Giugno 1775. ... Dogodi se u Vrgorcu jedan događaj strahovit, i jest kako slidi, i ovo je bilo kod Prologa di su kuće Dodigove i Ercegove.
Dodig od onoga istoga mista, budući uvezao vole da ore jednu zemlju, i počme orat; međuto dođe k njemu Erceg i počme se s njim inadit o istu zemlju da je njegova, i da mu je ne da orati; ali Dodig slidi orat kao svoju zemlju: kad to vidi Erceg, metne se iz puške Dodiga, ali ga ne ubije, nego samo malo rani u jednu ruku; videći to Dodig što se čini metne se on Ercega iz male puške i smiri da dobro, ter odma mrtav na zemlju pade. Eto ti, kako se događa; otijući on drugoga ubiti, ubi drugi njega. Posli ovoga skupi se nikoliko Ercega pak otiđu na kuću Dodigovu, koga porobe i popale sve koliko, da ništa nije ostalo, i mnoga druga zla počiniše koja se ne mogu iskazati; najposli su mu i loze isikli, da ji ne ima. Mnogu štetu učinište, zašto je bilo u kući svega, žita, vina, jaspri, srebra i lipi aljina, i sve to otiđe u dim; što je čovik steka od mladosti ter do starosti, i bijo steka svega, to neprijatelj diže u malo vrimena. Kako će im pak proći, ne znam, ali ne more dobro..."
Kako su nadležne mletačke vlasti ili njihovi seoski eksponenti riješili ovaj slučaj, i dali su kaznili odgovorne, navedeni ljetopis ne spominje. No ako su za ovaj događaj doznali makarski fratri i zabilježili ga, postoji mogućnost da izvještaj o ovome događaju postoji među spisima mletačkih vlasti, ali ako i postoji, povjesničari ga još nisu našli, što ne znači da u budućnosti neće. Ovaj kratki tekst puno govori o općem društvenom stanju Vrgorske krajine u vrijeme opće dekadencije Mletačke Republike koja uopće nije marila za Dalmaciju. Ljetopis nam dokazuje da je krvna osveta tada bila dosta raširena u našim krajevima. Također govori kako su današnja prezimena i zaseoci Vrgorske krajine tada funkcionirali kao zasebne plemenske zajednice spremne u svakom trenu osvetiti člana svoje zajednice, tj. da današnji zaseoci u kojima žive nositelji istoga prezimena nisu slučajno nastali, već kao rezultat opće zatvorenosti pojedinih plemena. Karakteristike Vrgorske krajine toga razdoblja su opća zaostalost, patrijahalni način života i opći nemar lokalnih vlasti.