Povijesno-geografske značajke Poljica Kozičkih

SMJEŠTAJ
Poljica Kozička su najsjevernija mjesna zajednica Vrgorske Krajine. Nalaze se u brdovitom zaleđu Kozice, a prostiru se od Malog i Velikog Šibenika sve do granice sa Bosnom i Hercegovinom. Na svom sjeveru ovo selo graniči sa Slivnom koji se nalazi u Općini Runovići, u Imotskoj krajini. Etimologija naziva Poljica očito dolazi od imenice polje. U Poljicima, kao i u cijeloj Vrgorskoj krajini, živi isključivo hrvatsko stanovništvo, katoličke vjeroispovijesti.
Fra Vjeko Vrčić u svojoj Vrgorskoj krajini iz 1972. godine navodi slijedeća prezimena u Poljicima: Alerić, Arambašić, Glavaš, Grančić, Grljušić, Jujnović, Kordić, Krivić, Medak, Mišić, Okmadžić, Opačak, Ravlić, Roso, Rudež, Šapit, Šimunović, Vekić, Vranješ, Vučko i Vuletić. Neka od tih prezimena više ne postoje ili su na rubu izumiranja. Fra Vjeko je naveo tada i sve zaseoke Poljica Kozičkih, a to su: Poljica, Rastovac, Prosišće, Dubravice, Tijarica, Zadubočje, Vučci, Krivići, Zagradinje, Igrište, Alerići, Kostričići i Podmeđa. Kroz selo prolazi spojni put od Napoleonove ceste prema Slivnu i prema Hercegovini.
USTROJ
Administrativno gledajući, svi su zaseoci ovog kraja uključeni u mjesnu zajednicu Poljica Kozička. Također, Poljica imaju vlastitu župu, posvećenu Gospi od Zdravlja, koja pripada Biokovskom dekanatu, kao i sve župe Vrgorske krajine. Do 1922. godine ova je župa bila u sklopu župe Kozica, a 1924. godine se osamostalila. Od te se godine vode i župne knjige. Do 1922. su je posluživali franjevci iz samostana u Makarskoj, a od tada pa do danas to čine svjetovni svećenici. Zadnjih godina Drugog svjetskog rata župa je bila ispražnjena zbog nedostatka svećenika, slično kao i mnoge vrgorske župe, pa je ovlasti nad njom tada dobio vrgorski svećenik. 1955. godine ovoj su župi pripojena i Mijaca, koja su se do tada nalazili u župi Stilja. No Mijaca imaju vlastitu mjesnu zajednicu i odvojena su od Poljica, ali zbog svoje male veličine i broja župljana pripadaju župi Gospe od Zdravlja u Poljicima.
STANOVNIŠTVO
Što se tiče stanovništva, Poljica su danas vrlo rijetko naseljena. Na cijelom području Poljica Kozičkih, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živjelo je samo 259 stanovnika. No tako nije bilo u prošlosti. Ako pratimo kretanje broja stanovnika Poljica Kozičkih od 1857. kada je proveden prvi austrijski popis stanovništva do danas, uočavamo razdoblja kada je broj stanovnika ovog područja prelazio 1100 ljudi. Prvi austrijski popis stanovništva iz 1857. godine broji 803 stanovnika. U slijedećim popisima iz 1869.(766) i 1880.(843) broj stanovnika se, kao što vidimo, nije znatnije mijenjao. U deset slijedećih godina broj stanovnika Poljica se povećao za više od 150 i ovo selo 1890. godine broji 999 stanovnika. Tada započinje njegov ubrzani rast koji se uz povremene lagane stagnacije održao gotovo do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tako 1900. godine Poljica broj 1169 stanovnika, čak 170 više nego deset godina prije. Tako se u razdoblju 1880.-1900. broj stanovnika Poljica povećao za više od 320, tj. za gotovo trećinu. Takav nagli porast bio je nažalost i zadnji budući da je slijedećih pola stoljeća stanovništvo lagano stagniralo. 1910. Poljica broje najviši broj stanovnika u svojoj povijesti, čak 1184, ali porast broja stanovnika je u ovom razdoblju neznatan i počinje stagnacija. Kao rezultat Prvog svjetskog rata i španjolice u Poljicima je 1921. godine živjelo 80 ljudi manje nego 1910., tj. 1103. Popis iz 1931. nam otkriva brojku od 1163 stanovnika Poljica. Kad usporedimo taj popis i prvi popis proveden iza Drugog svjetskog rata, tj. 1948., vidimo je broj stanovnika znatnije stagnirao i Poljica tada broje 1091. stanovnika. Tu se bolje nego igdje vidi utjecaj rata na stanovništvo. Popis iz 1953. pokazuje lagani porast, što se i inače događa u poratnom razdoblju, kada se javlja nadoknadno rađanje. Popis iz 1961. opet pokazuje stagnaciju, koja od tada brzo prelazi u naglu depopulaciju, sve to zahvaljujući iseljavanju poljičana u potrazi za boljim životom. 1971. godine Poljica Kozička broje 993 stanovnika, a već 1981. godine 644 stanovnika. Do tada ovakav pad ovaj kraj nije vidio. 1991. godine Poljica broje 421 stanovnika, a na zadnjem popisu iz 2001. godine samo 259 stanovnika čime je dotaknuto gotovo samo dno. Ma da je opadanje broja stanovnika u Vrgorskoj krajini nakratko zaustavljeno u razdoblju 1991.-2001. godine, njegov broj i dalje stagnira, a u krajevima poput Poljica Kozičkih i naglo opada. Kako zaustaviti depopulaciju ovog kraja? S tim će se pitanjem demografi i političari morati ozbiljno pozabaviti sljedećih godina jer će inače Poljica i slični sjeverni krajevi Vrgorske krajine potpuno opustjeti. Možda je rješenje u promicanju seoskog turizma, što bi moglo neke vezati za svoj kraj, a isto tako potrebno je Poljica bolje fizički povezati sa samim Vrgorcem. Možda će revitalizaciji ovog kraja pomoći i autocesta koja se gradi na području krajine. U zadnje vrijeme se često čuju i traženja Zapadnohercegovačkog kantona da se Hercegovina spojnom cestom preko Poljica poveže sa autocestom Split-Ploče. Što će od toga biti ubrzo ćemo vidjeti.
CRKVENE GRAĐEVINE
U Poljicima se nalaze dvije crkve. Prva je Crkva Gospe od Zdravlja koja je istovremeno župna crkva. Sagrađena je 1887. godine na Igrištu. Obnovljena je 1998. godine za vrijeme župnika don Petra Čondića. Sama građevina izgrađena je od domaćeg klesanog kamena četvrtastog oblika. Duga je 13, a široka 6 metara. Nema zvonik. Crkva ima polukružnu apsidu u koji se nalazi glavni oltar sa Gospinim kipom. Druga crkva je ona svetog Jure koja je sagrađena 1873. godine u Poljicima. Najstarija je crkva u ovoj župi. U njenoj gradnji koristio se također od klesanog domaćeg kamena četvrtastog oblika. Ova crkva također nema zvonika. Pod crkve je popločan kamenom. U polukružnoj apsidi nalazi se drveni kip sv. Jure na bijelom konju. Crkvu je obnovio župnik don Jakov Dragušica. Crkva je duga 13 i široka 6 metara, slično onoj Gospe od Zdravlja.