Rimski arheološki nalazi na području Vrgorske krajine

Područje Vrgorske krajine slabo je arheološki istraženo, pa je o Vrgorcu u rimsko doba vrlo malo pisano. Slična je situacija i za razdoblje prapovijesti, kasne antike, ranog srednjeg vijeka… Određeni su ulomci nađeni, ali ne kao rezultat sistematskog istraživanja, već kao slučajni nalaz. Pretpostavlja se da je kroz Vrgorac u antici prolazio odvojak ceste Salona – Narona, od Crvenog Grma do Prologa, preko Vrgorca u Runoviće. Kao dokaz da su Rimljani bili prisutni na našem području je i etimologija naziva planine Matokit, koji je očito latinskog podrijetla. Smatra se da je na našem području u to vrijeme postojalo jedno odmorište s tavernom za putnike. Tako je na lokalitetu Martinčev strug u blizini Vrgorca pronađen kameni ulomak nepravilna oblika. On je 1977. dospio u župni ured u Vrgorcu, gdje se i danas čuva. Njegovo nastajanje se datira u 2. stoljeće poslije Krista, a dosad nije u potpunosti znanstveno obrađen. Dimenzije mu iznose: visina 0,15 m, širina 0,18 m i duljina 0,05 m. Slova su duga 4 centimetra. Natpis u tri retka glasi:

[CEL?] SUS
N(UMMIS) RE [LIQUUM?]
[P] RIV [ATUS?]

Osim ovog nalaza, u krajini je pronađen i natpis centuriona Legije I. Minervae Sulpicija Kalvija, prepositusa kohorte Belga koji se danas vjerojatno nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu, te natpis Marka Aneja koji se čuva također u župnom uredu u Vrgorcu.
Upotpunjavanje slike o vrgorskom kraju u rimskom razdoblju nije moguće bez ozbiljnih arheoloških istraživanja. Vjerujem da će za vrijeme izgradnje trase autoceste kroz naš kraj na vidjelo izaći mnogi nalazi iz naše povijesti, te da biti znanstveno obrađeni i pohranjeni na odgovarajućem mjestu u Vrgorcu kako bi stanovnici naše krajine mogli osobno vidjeti djelić svoje kulturne baštine.