dr.Maxim Alkić apstinira & ordinira: Paz' 'vamo!

srijeda, 14.11.2012.

Dr. Paul Hauck: Kako svladati strah

Morat ćete naučiti kako da dođete do zdravog i razumnog razmišljanja koje će će zamijeniti neurotična gledišta. Uvijek kad ste nervozni možete pretpostaviti kako ste sami sebi rekli:
a) Da je nešto katastrofa
b) Ako to jest katastrofa, onda MORATE biti zabrinuti i uznemireni, te cijelo vrijeme o tome razmišljati.
Ne učinivši ništa od toga, ne biste se nikada i ničega bojali.
Reakcija na strah oslobodit ćemo se tako da se njima prestanemo baviti. Što se snažnije nastojimo protiv njih boriti, situacija postaje sve gora. Potpuno je svejedno o kakvom se strahu radi – nema nikakvog smisla zbog njega izgubiti glavu. Tjeskoba zbog toga neće trajati ništa manje, a prestat će kao što je prestajala već i tisuću puta ranije.
Neurotska i neneurotska reakcija razlikuju se po JAČINI zabrinutosti zbog onog što nam se događa. Kad ne bih baš ništa učinio kad sam u opasnosti, značilo bi da nisam pri zdravoj pameti. Traženje rješenja znak je zdravlja. PRETJERANA zabrinutost vodi neurotskom ponašanju. Tada je čovjek smušen i histeričan, umjesto da se bori.
Plodovi straha:
1. Osjećaj manje vrijednosti – plašljivi ljudi sebe smatraju manje vrijednima
2. Stidljivost – misle da nisu tako dobri kao drugi i toliko se boje odbacivanja da čak nisu u stanju pogledati drugima u oči
3. Tjeskoba – kad se jednom počnete bojati nekih stvari, u vama se i dalje javljaju novi strahovi. To je pravi psihički rak što počinje na jednom mjestu, a potom se hitro širi dalje. Može se pretvoriti u strahove sa sasvim nepoznatim uzrocima. To je početak tjeskobe.
4. Krivnja – neurotičnost koja izaziva silan strah rađa i osjećaj krivice. Kad su istodobno prisutni krivnja i strah, obično prvo moramo ukloniti osjećaj krivnje pa će potom nestati i strah.
5. Kompulzije – osjećaj prisile da nešto moramo učiniti jer će nas inače uhvatiti nepodnošljiva nervoza.
Svladavanje straha
1. Riskiranje
2. Važnije je biti aktivan nego uspješan
3. Promijena iracionalnih vjerovanja
4. Stjecanje iskustva
5. Opuštanje
6. Uzmak
7. Straha se valja oslobađati postupno
8. Ne dramatizirati
9. Biti spreman da u početku dolazi do pogoršanja
10. Moguć je spontani povratak straha
11. Nagraditi ili kazniti samog sebe
12. Racionalno-emotivne predodžbe
Ljudi tvrde da se s razlogom strašno uznemire očekujući loše posljedice nekog događaja. Pitanje je – zašto? Zašto bi ljudi bili tako silno zabrinuti samo zato jer će im se dogoditi nešto loše? Izgledi za to postoje svakodnevno. Ustajući ujutro, nije nam ni na kraj pameti što nam se sve neprijatno može dogoditi toga dana. Zar bismo stalno trebali o tome razmišljati? Zar ne vjerujemo da smo sposobni to preživjeti? Zar nas neugodni događaji moraju uznemiriti? Zar doista ne možemo birati hoćemo li se uznemiriti ili nećemo? Naravno da možemo. Pošto smo učinili sve što smo mogli da umanjimo učinak određenih opasnosti, besmisleno je i dalje o njima neprestano razmišljati.
Ne može nas uznemiriti nešto o čemu ne razmišljamo. Mislimo li na nešto ugodno nećemo biti zabrinuti ma pod kakvim pritiskom bili. Misleći na dobro jelo ili nogometnu utakmicu umjesto na sudsku raspravu, misli će vam biti negdje drugdje i nećete biti zabrinuti sve da vam prijeti i stotinu sudskih rasprava.Da bi nas stvari mogle zabrinjavati, moramo o njima razmišljati.
Čovjek koji pokušava svladati strah mora steći povjerenje u sebe i tada će ga se riješiti.
Čovjek obično ne može na brzinu svladati dugotrajan strah. I nakon što ga pobijedi, još uvijek neko vrijeme misli da se i dalje boji.
U suštini, neurotski simptomi su nepoželjni i vrlo otporni na promjenu. Što se više trudimo da bismo ih se otarasili, to postaju gori. Suprotno tome, zanemarujući ih, ne obraćajući pažnju na njih i prihvaćajući ih takve kakvi jesu, oni neće toliko upravljati našim životom.
Svako živo biće mora proći kroz patnju, ako ne danas onda sutra. Ali to ne znači da je se valja bojati, da zbog nje moramo biti zabrinuti ili nervozni, nego se valja sjetiti:
a) da većina neprijatnosti nije tako strašna kao što mislimo da jest i
b) da čak i onda kad je zaista strašno ne smijemo izgubiti glavu i time još pogoršati stvar.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.