Živit i borit se
16.03.2010., utorak
Važna promjena u Zakonu o kaznenom postupku
|
Omogućena je revizija procesa kardinalu Stepincu U Zakon o kaznenom postupku, koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2009, preuzete su sve odredbe o reviziji koje su ranije izostavljene, ali s dodacima koji su predloženi u Lepoglavi 5. prosinca 2008, naime, da više nema roka za pokretanje revizije i da osim zakonskih nasljednika reviziju mogu pokrenuti i udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava. Inicijativa sa znanstvenog skupa »Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće«, održanog u Lepoglavi 5. prosinca 2008, da se omogući reviziju kaznenog postupka protiv bl. Alojzija Stepinca i svih osoba nepravedno osuđenih zloporabom političke moći za vrijeme komunističke vladavine, urodila je plodom. Amandman u zadnji čas U tijeku lipnja mjeseca ove godine u Hrvatskom saboru raspravljalo se o prijedlogu Zakona o izmjenama dopunama Zakona o kaznenom postupku. Predložene su brojne izmjene toga, prije kratkog vremena donesenog, potpuno novog zakona, ali među njima nije bilo i one za koju se zalagao znanstveni skup u Lepoglavi. Vlada RH (Ministarstvo pravosuđa) kao predlagatelj zakona i njegovih izmjena trebalo je, naime, po našem jasnom i pismeno oblikovanom prijedlogu tada potpuno izostavljene članke o reviziji ponovno uvrstiti u tekst novog Zakona o kaznenom postupku s izmjenama koje ne bi vremenski ograničavale inicijativu za reviziju i koje bi osim zakonskim nasljednicima takvu inicijativu omogućile i udrugama koje se u svojoj djelatnosti bave i zaštitom ljudskih prava. Revizija nije obnova postupka Nakraju još jedna važna informacijama za one koji nisu upoznati s postupkom revizije (za razliku od obnove postupka). Povodom izjavljenog zahtjeva za reviziju, vijeće od tri suca mjesno mjerodavnog županijskog suda razmatra razloge za poništenje presude, i ako utvrdi da su stekli zakonski uvjeti za njezino poništenje (da su sudovi bivše Jugoslavije osobu osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička kaznena djela, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuđujuće odluke došlo zloporabom političke moći, tj. u kojima je došlo do presude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši međunarodnopravno priznata načela pravne države ili demokratskog društva ili proturječi javnom poretku Republike Hrvatske), »donosi presudu kojom se pobijana presuda poništava«. Nema dakle potrebe za »rekonstrukcijom« glavne rasprave i ponovno izvođenje dokaza. Razmatra se ranija presuda (u predmetu Stepinac ona iz 1946. godine), i ako se utvrdi da se ona temelji na pravnim i činjeničnim razlozima koji su u suprotnosti javnom poretku Republike Hrvatske, revizija se smatra opravdanom. U slučaju o kojem govorimo ne postoje nikakve mogućnosti da bi ishod revizije bio drugačiji. Na to upućuje i sudska praksa u predmetu revizije presude K-417/47, od 8. rujna 1947, kojom je T. M. proglašen krivim i osuđen na kaznu smrti strijeljanjem. Županijski suda u Zagrebu je nakon analize te presude svojom odlukom od 18. veljače 2003. utvrdio da je revizija opravdana i tu presudu poništio. Ništa drugačije ne bi bilo u drugim revizijama, pa i onoj u slučaju Stepinac. Glas Koncila, broj 38 (1839), 20.9.2009. |
- 14:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #
Novi Zadarski Nadbiskup
|
Sveti Otac imenovao je Nadbiskupom Zadra, mons. Zelimira Puljica, dosadasnjeg biskupa Dubovacke biskupije. Želimir Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj, od oca Ivana i majke Ane rođene Raguž. Završio je Dijecezansku gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao licencijat iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologije. Za svećenika Mostarske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. godine u Rimu. Po završetku studija vršio je sljedeće službe u Bogosloviji u Sarajevu: od 1978. do 1980. bio je prefekt; od 1980. do 1985. prefekt studija; od 1985. do 1988. rektor. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989. godine. Za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. godine, od kada je i preuzeo službu. U HBK obnaša službe predsjednika Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra i predsjednika Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu. (ika) Cestitamo! |