Vela Luka, more, Ti...
|
Evo me natrag lipi moji! Bilo je kratko, ali slatko. Usprkos nešto hladnijem moru, ipak smo većinu vremena proveli izležavajući se na velolučkim plažama i uživajući u više nego osvježavajućem fluidu. Kako bi vam to vjerojatno bilo dosadno za čitati, a i nije mi namjera izazivati vam zazubice, morao sam smisliti način da vas nekako upoznam s ljepotama i tajnama Vele Luke. Stoga sam na trajektu imao gotovo tri sata na raspolaganju, i zahvaljujući jednom članku u novinama ovaj post sam odlučio koncipirati u sljedećem stilu Jeste li znali... Da je Vela Luka drugo mjesto po broju stanovnika na Jadranskim otocima?  S 4600 stanovnika Vela Luka zauzima drugo mjesto po broju stanovnika, a do ne tako davno je bio i najnapučeniji. Danas s 6500 stanovnika prvo mjesto zauzima Mali Lošinj. Ipak sa susjednim Blatom (udaljen 7 km) i njegovih 4000 stanovnika, ovaj prostor je i dalje najgušće naseljeni prostor na našim otocima. Tako je i otok Korčula u cijelosti najnaseljeniji otok na Jadranu (cca. 18 000 stanovnika). Da je Velu Luku 1978. pogodio tri metra visoki plimni val?  21. lipnja te godine je veliki dio grada zapljusnuo ogroman val, noseći sve pred sobom i pri tom pričinivši štetu enormnih razmjera. Poplavivši ogroman broj domaćinstava i nakon povlačenja mora su zbog mogućnosti širenja zaraze i epidemija vlasnici bili primorani gotovo sve izbaciti iz kuća, te ih iznova opremati. Danas trag o tome nalazimo na pročelju zgrade Osnovne škole u vidu kamene pločice, postavljene na mjestu dokle je tog dana dopiralo more, s datumom kad je ta elementarna nepogoda zahvatila Velu Luku. Uzroke ove pojave su stručnjaci pripisali pojavi atmosferskih težinskih valova koji su se gibaju prema istoku brzinom od 80 km/h, te se pojačavaju ulaskom u zaljeve okrenute prema zapadu, kao što je Vela Luka. To nije izdvojeni slučaj na Jadranu, ovog ljeta je plimni val zadesio i otok Ist, ali je po katastrofalnim posljedicama zasigurno najupečatljiviji. Da je područje oko Vele Luke nastanjeno još od prapovjesti?  Vela Spila(Špilja) je vjerojatno najznačajnije arheološko prapovijesno nalazište na Sredozemlju. Prema arheološkim nalazima iz Vele Spile, koja se nalazi na obronku Pinski rat na 130 m/nv, iznad uvale Kale u Veloj Luci, dokazana je trajna nastanjenost još od početka neolitika (mlađeg kamenog doba), odnosno oko 6500 god. p.n.e. S tim da treba imati na umu da su pred arheolozima još duboke naslage zemlje, tako da se sumnja da je špilja trajno nastanjena još od kraja starijeg kamenog doba, odnosno od prije 20 000 godina. Vela Spila je otvorena za posjete u posljepodnevnim satima, ali je bitno pripomenuti da su svi dosadašnji nalazi izloženi u Centru kulture, tik do Župne crkve Sv. Josipa. Da je golubica s maslinovom grančicom simbol Vele Luke?  Nakon izdvajanja iz tadašnje općine Blato 1899. god. su provedeni prvi općinski izbori i izabrano je prvo općinsko upraviteljstvo sa načelnikom Tadijom Tabainom. Osnivanjem samostalne općine u općinski pečat je ugrađen lik golubice u letu s maslinovom grančicom u kljunu, simbole ljubavi i mira. Otad je to simbol mjesta, a danas nas na to podsjeća prekrasni mozaik nastao tijekom Međunarodnog susreta likovnih umjetnika 1968. u malom parku u središtu mjesta, kojim dominira baš motiv golubice. Da u Veloj Luci postoje bogati nalazi ljekovitog blata?  U uvali Kale na samom kraju velolučkog zaljeva postoje bogati nalazi ljekovitog blata, točnije naslage ljekovitoga morskog mulja i izvor ljekovite radonske mineralne vode, uz koje je 1972. sagrađeno čuveno lječilište "Kalos", Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u kojemu se uz pomoć tog mulja učinkovito liječe reumatične bolesti. Ali danas se u lječilištu uz pomoć suvremene tehnologije uspješno liječe i mnoge druge bolesti, te je na taj način steklo slavu, kako kod nas, tako i u svijetu. Često sam u trajektnom pristaništu imao prigodu čuti upite kako doći do "Kalosa" na tko zna kojim sve jezicima. Da se nogometni klub iz Vele Luke zove "Hajduk"?  Klub je osnovan 1932.godine. i baš ove godine slavi 75. obljetnicu, te je tako i najstarija sportska udruga u mjestu. Iako mu uspjesi dostižu maksimalno na pokoju za mjesto veliku utakmicu u Kupu (1964. protiv spliskog "Hajduka", te 2002. protiv "Dinama"), ono što je mene potaklo da ga uvrstim u ove zanimljivosti je jedan davni članak na sportskim stranicama "Slobodne Dalmacije", koji je ,ako me pamćenje služi, glasio: "Hajduk" – "Zmaj" 0:3. Teško mi je objasniti značenje tog naslova nekomu tko nije iz Makarske, ali ću se potruditi. U to vrijeme sam naravno znao isključivo za splitskog "Hajduka" i makarskog "Zmaja", a tek detaljnije čitanje tog članka otkrilo mi je da je u biti bila riječ o veloluškom (velolučkom) "Hajduku" i blajskom (blatskom) "Zmaju". Kasnije sam saznao da su utakmice ova dva potonja rivala "utakmice visokog rizika", zbog rivaliteta Vele Luke i Blata i to ne isključivo na sportskom planu. A kad će "moj Zmaj" pobijediti "mog Hajduka"? Da ulice u Veloj Luci ulice nemaju imena?  Ulice Vele Luke, kao i susjednog Blata, nemaju imena već su samo označene brojevima. To uvelike podsjeća na američki način označavanja ulica, i po tome predstavljaju jedinstvene sredine kod nas. To je po mom mišljenju politički najkorektniji način za raspodjelu ulica, jer stanari ne moraju nakon svake promjene vlasti strahovati zbog moguće izrade novih osobnih dokumenata s trendovskim nazivom ulice, ali moram priznati da ipak lakše pamtim imena od brojeva. Da je usprkos bogatoj prošlosti, Vela Luka najmlađe mjesto na Korčuli?  Naime, Vela Luka se kao zasebna administrativna jedinica javlja tek u drugoj polovici 19. stoljeća. Tad se zahvaljujući idealnom lučkom položaju i važnim upravnim i političkim promjenama koje su nastupile nakon pada Mletačke Republike na prostoru sadašnje Vele Luke oblikovala se kritična masa stanovnika koji su posjedovali kuće, konobe i vlastitu zemlju. Ti su stanovnici odlučili svoje obitavalište u Blatu i plodnim poljima oko Blata trajno zamijeniti novim. Njima se priključio i manji broj doseljenika iz drugih djelova Korčule i Dalmacije. Bar tako glasi službena verzija. Urbana legenda veli da su najmlađi članovi brojnih blatskih obitelji dobivali za obrađivanje najlošiju zemlju – onu uokolo Vele Luke. I tako je započelo naseljavanje današnje Vele Luke. Da Vela Luka ima park-šumu?  Na otoku Ošjaku, nazvan i otokom ljubavi, ukrašena je park-šuma (zakonom zaštićena), te zbog toga vrlo često posjećena. Nije teško za pretpostaviti čime je zaslužio da se prozove "otokom ljubavi". To je onaj Ošjak čije ime nosi i najtrofejnija sportska udruga u mjestu – veslački klub. Otok je smješten u velolučkom zaljevu i do njega je potrebno 10 min. barkom iz mjesta. Ipak za razliku od Proizda, do njega ne postoji organizirani prijevoz. A možda je tako i bolje. Da pjesma "Vela Luka" nije tradicionalna (narodna) pjesma? U biti, njeno puno ime je "Sjećanje na Vela Luku", iako je mi danas poznajemo samo kao "Vela Luka", a autor stihova je Branko Žuvela, iako većina misli da je u pitanju tradicionalna pjesma ili da ju je čak napisao pokojni Zdenko Runjić. To je jedna od pjesama koju sam čuo u nebrojenim izvedbama, a ponajviše mi je u uhu ipak ona interpretacija velolučanina Olivera Dragojevića, pa sam je stoga i uvrstio kao glazbenu podlogu filmića o Veloj Luci. Mislim da nikad dosad nisam kraće razmišljao o glazbi koja bi morala ići uz neki od mojih filmova. Eto, toliko za početak od mene. Sad hitam nadoknaditi zaostatke na vašim blogovima. |
