Image Hosted by ImageShack.us

02.04.2006., nedjelja

Sv. Ilija (960 m/nv) - Pelješac

Ovaj vikend smo odlučili otvoriti i 20. područje HPO-a, koje se sastoji od dva vrha: Ilijin vrh-Sniježnica poviše Konavala i Sv. Ilija na Pelješcu. Odlučili smo se za potonji, jer smo vikend ionako proveli kod Zizinih u Veloj Luci. Na more smo se otisnuli ovog petka i nakon uspješne plovidbe uz nekoliko partija šaha, nije pošteno da naglašavam ime apsolutnog pobjednika, pristali smo u najopjevanijom korčulanskom mjestu. Nakon prospavane noći i malo obaveznog razmišljanja o tome što nas sutra sve očekuje u planini, izjutra smo uz malo kašnjenja krenuli prema Korčuli uz prijevoz Zizine mame, poznatije i kao Mama Lauda. U trajektno pristanište u Dominče smo stigli svega par minuta prije polaska trajekta za Orebić. Nakon kupljenih karata i uz neprestano zahvaljivanje Mami Laudi što nas je uspjela na vrijeme dovesti, jer je sljedeći tek za sat vremena, ukrcali smo se na trajekt. Plovidba traje svega desetak minuta, ali je i više nego dovoljno za procjenu težine uspona uz obaveznu kartu staze, koja se u tim trenucima vadi iz naprtnjače. Prvi pogled na Zmijino Brdo s onim strmim liticama i brojnim siparima me odmah podsjetilo na Biokovo.
Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Prvih sat vremena boravka na Orebiću smo iskoristili za posjet teti koju nisam vidio već 16 godina, pa me nije ni šokirala njena reakcija kad nas je ugledala na vratima s onim pogledom: «Hm, evo dvoje Engleza...naplatit ću im sobu bar 100 eura...neće ni znati što ih je snašlo» Ali ipak je mojoj teti bilo drago što nas vidi, bez obzira što smo je zakinuli za gotovo osiguranih 100 eura. Nakon malo čakule o prošlim vremenima, morali smo nastaviti dalje, jer se treba vratiti prije mraka. U Orebiću smo također obavili i spizu u obližnjem Konzumu, koji je btw. u svemu bar kunu skuplji od splitskog. Inače, put nas vodi iz trajektnog pristaništa jednim puteljkom lijevo od njega oštro uzbrdo, te zatim samo treba držati pravac po asfaltiranoj cesti sve do zaseoka Ruskovići. Tu cesta prestaje i započinje prava staza, a tu se po prvi puta susrećemo i s markacijom. Markacija je inače vrlo blijeda, ali gotovo da nije ni potrebna, jer je staza izvrsno uređena. Odmah po početku staze nailazimo na križ s pločicom nekog 50-godišnjeg Čeha, koji je vjerojatno stradao na Sv. Iliji. To je vjerojatno i više nego dovoljno upozorenje svima koji se potpuno nepripremljeni, posebice ljeti, odluče uputiti prema jednom ovako zahtjevnom vrhu. Zato u Orebiću postoji planinarsko društvo Sv. Ilija, kojima se je preporučljivo javiti ukoliko se kreće gore bez karte i nužnih informacija o stazi. Drugi dio staze prati strme litice i zatim kroz usjek između vrhova Vižanjica s desne i Kabla s lijeve strane ulazimo u šumu, koja je na rubnim dijelovima sastavljena od crnog bora, a u središnjem dijelu od crnike. A crnika je posebno zanimljiva, jer su gotovo sva stabla obuhvaćena bršljanom koji je zadebljao gotovo do debljine stabla same crnike. Doduše primjetili smo na nekoliko mjesta da je bršljan presječen kako se ne bi više razvijao i ugrožavao napadnuta stabla.
Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Na izlasku iz šume dolazimo na sipar, a na jednoj od stijena uočljavamo dva muflona. Doduše, izdaleka su izgledali poput divokoza, ali nisam nigdje našao informacije o njihovom staništu na Pelješcu, pa smo ih ipak pripisali muflonima. Ti isti su inače prije tridesetak godina iznimno uspješno naseljeni na Pelješcu. Zbog uvjeta na poluotoku su se brzo razvijali i povečavali stada, ali je dolaskom rata i izraženog krivolova došlo do smanjenja broja grla. Tijekom našeg boravka na Sv. Iliju vidjeli smo cca. 20 muflona. Kad već u planini gotovo nikad ne naiđemo na planinare, još nas više raduju susreti s divljim životinjama. Dosad su nam društvo uglavnom činile divokoze, a u subotu eto po prvi puta i mufloni.
Treći dio staze je kroz nagorenu šumu crnog bora, gdje smo po prvi puta odlutali od staze, ali smo ipak ubrzo ugledali planinarsku kućicu i uputili se prema njoj. Putem prema njoj smo naišli na veliko pojilište za životinje, a u njemu desetine ogromnih žaba, koje ni najmanje nije uznemirio naš dolazak. Kako smo mi njima očito bili zanimljiviji, nego nama njihovi bataci, nastavili smo dalje prema planinarskoj kućici. Ispred nje se nismo puno zaustavljali, jer je na njoj bilo napisano da još ima pola sata do vrha, pa se značajno povećala naša nestrpljivost da se napokon dočepamo vrha. Malo poviše kućice nailazimo na raskrižje staza, koje nas upozorava da je lijevo špilja. Znatiželjno smo se uputili u njenom smjeru i nakon 20-tak prijeđenih metara nailazimo nad otvor jame koja se duboko otvara pod nama. S obzirom da u nama nema strasti za speleologijom, brzo se vraćamo natrag na stazu i brzo prema vrhu.
Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Nakon nešto više od 4 sata hoda napokon smo na vrhu. Pogled odozgo je naprosto nevjerojatan. Prema Hvaru i Biokovu na sjevernu stranu, te prema Korčuli, Mljetu i Lastovu s južne strane. Naravno da me posebno veseli vidjeti snježne obronke oko Sv. Jure na mom Biokovu. Gore zatječemo ploču u stijeni, koja označava ime vrha i nadmorsku visinu, drveni križ, metalni žig u stijeni, te kutiju s imenima brojnih planinara koji su se dočepali vrha. Bilo je tu imena iz Njemačke, Češke, Austrije, Poljske, Mađarske, pa čak i jedno iz Izraela, ali to nažalost nije bio naš kolega Borut. Nakon što smo i mi ostavili naše podatke na papirnatoj maramici, te obavili obavezno fotografiranje, krenuli smo natrag prema Orebiću. Silazak je bio znatno kraći. Doslovno smo skakutali od veselja što smo uspješno apsolvirali i ovaj vrh, za koji su nas stalno upozoravali da je pun zmija, a mi putem nismo susreli nijednu. Očito im je još prerano, jer smo sigurni da se ne zove ovo brdo bez razloga Zmijino Brdo. Do dolje nam je trebalo 3 sata. Taman za popiti nabrzaka po jednu kavicu i hitro u trajekt za povratak na Korčulu.
Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us
- 22:03 - Komentari (31) - Isprintaj - #

< travanj, 2006 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

ASMA
Bloga mi moga
Borut
Kačić
Kosamja
Mali brat Karlo
Mrvica
Pedeset +
Sick of it all
Podgorani u Dubaiu


Dosad ispenjani vrhovi HPO-a

1. područje
SLAVONIJA
1. Papuk - vrh Lapjak (667 m)
2. Papuk - vrh Češljakovački vis (825 m)

2. područje
MOSLAVAČKA GORA I BILOGORA
1. Moslavačka gora - vrh Vis (444 m)

3. područje
HRVATSKO ZAGORJE I MEĐIMURJE
1. Ivanščica - vrh Ivanščica (1060 m)
2. Ivanščica - Oštrcgrad (746 m)
3. Kalnik - vrh Vranilac (642 m)

4. područje
MEDVEDNICA
1. Sljeme - vrh (1033 m)
2. Medvedgrad (579 m)
3. Kameni svati (489 m)

5. područje
SAMOBORSKO GORJE
1. Plešivica - vrh (779 m)
2. Oštrc - vrh (752 m)
3. Japetić - vrh (879 m)
4. Veliki Lovnik - vrh (737 m)
5. Okić - vrh (499 m)

6. područje
ŽUMBERAČKA GORA
1. Pliješ - vrh (977 m)
2. Ječmište - vrh (976 m)
3. Zečak - vrh (795 m)

7. područje
KARLOVAČKO POKUPLJE, BANOVINA I KORDUN
1. Vinica - vrh (321 m)
2. Martinščak - vrh (346 m)


8. područje
GORSKI KOTAR - južni dio
1. Ogulin (323 m) - Zavičajni muzej - alpinistička zbirka
2. Klek - vrh (1181 m)
3. Viševica - vrh (1428 m)
4. Zagradski vrh - vrh (1187 m)
5. Javorova kosa - vrh (1015 m)
6. Bjelolasica - vrh Kula (1534 m)


9. područje
GORSKI KOTAR - sjeverni dio
1. Skradski vrh (1043 m)
2. Špičasti vrh (702 m)
3. Snježnik - vrh (1505 m)
4. Kamenjak - vrh (837 m)

10. područje
ISTRA
1. Ćićarija - vrh Veliki Planik (1272 m)
2. Učka - vrh Vojak (1396 m)
3. Učka - vrh Knezgrad (612 m)
4. Ćićarija - vrh Orljak (1116 m)
5. Ćićarija - Županj vrh (1138 m)

11. područje
SJEVERNI VELEBIT
1. Veliki Zavižan - vrh (1676 m)
2. Balinovac - vrh (1602 m)
3. Zavižanski Pivčevac - vrh (1676 m)
4. Mali Rajinac - vrh (1699 m)
5. Gromovača - vrh (1676 m)
6. Veliki Kozjak - vrh (1629 m)
7. Krajačev kuk - vrh (1659 m)
8. Vratarski kuk - vrh (1676 m)
9. Golubić - vrh (1650 m)

12. područje
SREDNJI VELEBIT
1. Kiza - vrh (1274 m)
2. Ljubičko brdo - vrh (1320 m)
3. Metla - vrh (1288 m)
4. Bačića kuk - vrh (1304 m)
5. Budakovo brdo - vrh (1317 m)
6. Velinac - vrh (965 m)
7. Zečjak - vrh (1622 m)
8. Šatorina - vrh (1624 m)

13. područje
JUŽNI VELEBIT
1. Visočica - vrh (1615 m)
2. Veliki Sadikovac - vrh (1286 m)
3. Bojin kuk - vrh (1110 m)
4. Crnopac - vrh (1402 m)
5. Anića kuk - vrh (712 m)
6. Debeli kuk(Stap) - vrh (1269 m)
7. Vlaški Grad - vrh (1383 m)
8. Sveto brdo - vrh (1751 m)
9. Vaganski vrh (1757 m)


14. područje
LIKA
1. Kremen - vrh (1590 m)
2. Zir - vrh (850 m)
3. Poštak - vrh (1425 m)
4. Oštri Medvjeđak - vrh (884 m)
5. Lička Plješivica - vrh Ozeblin (1657 m)

15. područje
JADRANSKI OTOCI - sjeverni dio
1. Cres - vrh Sis (639 m)
2. Lošinj - vrh Sv. Mikula (557 m)
3. Pag - vrh Sv. Vid (348 m)
4. Rab - vrh Kamenjak (408 m)

16. područje
JADRANSKI OTOCI - južni dio
1. Brač - vrh Vidova gora (780 m)
2. Šolta - vrh Vela Straža (237 m)
3. Ugljan - vrh Šćah (286 m)
4. Pašman - vrh Veliki Bokolj (274 m)
5. Hvar - vrh Sv. Nikola (626 m)
6. Vis - vrh Hum (587 m)
7. Korčula - vrh Kom (508 m)
8. Mljet - vrh Velji grad (514 m)
9. Dugi otok - vrh Orljak (270 m)

17. područje
DALMATINSKA ZAGORA
1. Dinara - vrh Sinjal (1831 m)
2. Svilaja - vrh Svilaja (1508 m)
3. Kozjak (kod Kijeva) - vrh Bat (1206 m)
4. Promina - vrh Čavnovka (1147 m)
5. Kamešnica - vrh Kruge (1606 m)
6. Dinara - vrh Badanj (1281 m)

18. područje
DALMACIJA
1. Trtar - vrh Orlovača (494 m)
2. Kozjak - vrh Biranj (631 m)
3. Kozjak - vrh Sv. Jure (676 m)
4. Mosor - vrh Ljubljan (1262 m)
5. Mosor - vrh Veliki Kabal (1339 m)
6. Mosor - vrh Kozik (1319 m)
7. Omiška Dinara - vrh Kula (863 m)
8. Mosor - vrh Debelo brdo (1044 m)
9. Vilaja - Crni vrh (739 m)

19. područje
BIOKOVO I ZAGORA
1. Sv. Jure - vrh (1762 m)
2. Sutvid - vrh (1155 m)
3. Sv. Ilija (kod Gradca) - vrh (773 m)
4. Vošac - vrh (1421 m)
5. Kimet - vrh (1536 m)
6. Drveničke stine - vrh Sokolić (788 m)
7. Matokit - vrh Sv. Rok (1062 m)
8. Šibenik - vrh (1467 m)
9. Sv. Ilija - vrh (1642 m)
10. Šćirovac - vrh (1619 m)

20. područje
DUBROVAČKO PODRUČJE
1. Pelješac - vrh Sv. Ilija (960 m)
2. Sniježnica - Ilijin vrh (1234 m)


DALMATINSKI BISERI
Otok Murter
Skradin
Imotska jezera
Vela Luka


PO PLANINAMA BiH-a
Troglav
Prenj, drugo ime za čeif 2.dio
Prenj, drugo ime za čeif 1.dio
40. Bjelašnički dani
Hranisava (Bjelašnica)
Tušnica

PO PLANINAMA CRNE GORE
O planino, prokleto li si lijepa
Vukovi s Prokletija
Ganga s Prokletija

RAZNI IZLETI
Lokva (Biokovo)
Konj (Kamešnica)
Planina Šibenik
Sv. Ilija (Biokovo)
Sv. Jure (Biokovo)
Motika (Biokovo)
Svilaja nakon požara


OPĆA PLANINARSKA ŠKOLA
1. tjedan - Mosor
2. tjedan - Mosor
3. tjedan - Biokovo
4. tjedan - Omiška Dinara
5. tjedan - Sv. Mihovil
6. tjedan - Vranjača
7. tjedan - Kozjak
8. tjedan - Velebit



Planinarski i sportski blogovi

SAK Extrem - Makarska
HPD Biokovo - Makarska
HPK Dalmacija - Split
PD Sv. Ilija - Orebić
Catvulgaris
Diavola
Ericca35
Gogh
Gogoo
Gojzom po svijetu
Hrvatska cipelcugom
Iris
Ironije
Lastavica
Mali...veliki svijet
Melez
Mijo
Orlalala
Pevci
Planinar
Priroda
Pustolofka
Romanticus
SumarKA
Visokogorci
Welcome2
Zgubidanije

HRVATSKA PLANINARSKA OBILAZNICA



Dnevnik: cijena: 40 kn, posljednje izdanje 2007. g.

U prva dva izdanja dnevnika HPO bilo je 135 kontrolnih točaka. U trećem izdanju, ožujak 2005. naknadno je uvršteno još 13 KT. A u četvrtom izdanju su dodane nove 3 kontrolne točke, te ih je sad ukupno 151.

Za glavninu ostalih KT Hrvatske planinarske obilaznice prilazni putovi su opisani u planinarsko-turističkom vodiču Hrvatske planine dr. Željka Poljaka. Isto tako, za glavninu KT bit će od velike pomoći i Hrvatski planinarski atlas dr. Željka Poljaka (Golden marketing 1996. i 2002.)

Vrsta priznanja:

brončana značka – potrebne KT iz 10 područja s najmanje 25 KT



srebrna značka – potrebne KT iz 15 područja s ukupno 50 KT (obavezna je Sinjal - Dinara)



zlatna značka – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 75 KT



posebno priznanje - potrebne KT svih 20 područja s ukupno 100 KT



visoko priznanje – potrebne KT svih 20 područja s ukupno 125 KT



NOVOST:
najviše priznanje - potrebno 150 KT

Ovakav slijed izdavanja priznanja ne može se preskočiti. Vrijeme obilaska nije ograničeno.


Blogovi koje rado pogledamo:

Aquaria
Big Vern
Bivis
Borovci
Brlje
Brod u boci
Bugenvilija
Čiovka
Darkwolf
Demijan
Domena
Emanuele
Feby
Fidel
Fotoblog
Gugo
Gustirna
Jocker
Juliere
Justawomen
Kašeta
Katrida
Koki
Kratke
Lagrima
Lanterna
Lino
Lipa Mare
Lipota zore
Little Miss G
Lolina
Ljelja
Mima
Mosor2
Neron
Oceana
Objektiv
Ovajonaj
Pea
Pegy
Rozza
Rudarka
Santea
Shrimpy
Siscijanka
Stereokemija
Suncokreta2
Svantevid
Teta u pubertetu
Teeja
Teuta
Tija
Trill
Xiola bleu
Why o why
ZiziMars14
Zvrk
Život na sjeveru

Moj e-mail:
denis.vranjes@public.carnet.hr



od 11.06.2007.