velvetgoldmine

Tek krajem 19. stoljeća počeli su se javljati ozbiljni pokreti i akcije koji su se borili za prava žena. Do danas su žene pokazale da mogu igrati jednako bitne uloge na svim životnim planovima te u svim društvenim, ekonomskim i političkim sektorima.

Nažalost, kako se prema već uobičajenom standardu naš popis svodi na deset pojmova ili imena, kao u ovom slučaju, bili smo prisiljeni izbaciti značajne osobe kao na primjer Sirimavo Bandaranaike, Evitu Peron, Emmeline Pankhurst, Sally K. Ride, Helen Keller, Coco Chanel, Madonnu, Nadiju Comaneci i mnoge druge. Osim toga, tko bi uopće bio kompetentan izdvojiti samo deset žena koje su u 20. stoljeću odigrale važnu ulogu?



Početkom siječnja 1979. diljem Britanije došlo je do masovnih štrajkova raznih sindikalnih ogranaka, što je dovelo do obustave javnog prometa, zatvaranja škola, pa čak i mrtvačnica. U svibnju iste godine na mjesto britanske premijerke došla je Margaret Hilda Thatcher, zadržavši taj položaj, u 20. stoljeću rekordnih, 11 godina. Zbog svoje nepopustljivosti u programu privatizacije, u sporovima sa sindikatima i britanskim rudarima i zbog neočekivanog i oštrog odgovora Argentincima u krizi oko Falklanda, stekla je velik broj neprijatelja i protivnika, posebno u nižim društvenim slojevima.

Željezna je lady, s druge strane, do 1990, kad je, shvativši da je izgubila potporu kolega, svojevoljno odstupila s dužnosti, imala povelik broj istomišljenika, a i onih zahvalnih 'za uvođenje reda'.




Jedna od pop ikona 20. stoljeća, Norma Jean Baker( Marilyn Monroe )obilježila je kulminaciju ili, bolje rečeno, otkrivanje holivudske tamne strane. Umjesto bajkovitog i idiličnog života, njezina je životna priča prekinuta naglo i tragično. Kroz mnoge ljubavne veze i propale brakove, relativno loše glumačke ocjene i uplitanje u društvo suviše vezano uz sam predsjednički vrh, dovedena je do psihičkog kraha i psihijatrijskog liječenja.

Već je neko vrijeme bila ovisna o tabletama i alkoholu, kad je u njen život ušao John F. Kennedy pozvavši je na proslavu rođendana. U 36. je godini, 1962. godine, pronađena mrtva u svojoj sobi u Brentwoodu, da bi kao uzrok smrti bilo navedeno predoziranje tabletama. Obzirom na njene psihičke probleme, javnost je lako prihvatila mogućnost samoubilačkog poriva, ali nakon smrti JFK-a slučaj je ponovno otvoren i mnogo toga što je trebalo biti otkriveno, nikad nije dokazano.



Ne možemo činiti velike stvari. Samo male stvari s mnogo ljubavi. Ovo je jedna od mnogih poruka koje je svijetu uputila Majka Tereza, među smrtnicima najveći simbol humanosti i ljubavi koju je dokazivala isključivo djelima. Rođena kao Agnes Gonxha Bojaxhio 27. kolovoza 1910. u Skopju, živjela je u skladnoj albansko-katoličkoj obitelji. Međutim, već s 12 godina osjeća poziv i odlučuje se za opatički život.

Od pridruženja redu Loreto, s centrom u Irskoj, preko poučavanja u Calcutti, nesebične brige o siromašnima i bolesnima, do osnivanja novog reda – Sestara milosrdnica, blažena majka Tereza svoj je život u potpunosti posvetila drugima, onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Hranila je siromašne, liječila gubave, pružala utjehu napuštenima, davala nadu oboljelima od AIDS-a. Godine 1979. primila je Nobelovu nagradu za mir, a umrla je 5. rujna 1997



Premda se umjesto Londončanke Virginije Wolf na popis moglao staviti niz drugih imena s područja književnosti, kao na primjer Marguerite Yourcenar, francusku spisateljicu, prvu ženu izabranu i primljenu u Francusku akademiju, literarna inovativnost bila je glavni faktor u odluci. Najveća britanska prozna spisateljica, esejistica i kritičarka, vodila je borbu sa životom, uglavnom zbog manične depresije.

Premda je Joyce izdao Uliksa par godina prije nego je izašla Gospođa Dalloway, Wolf je eksperimentirajući s tzv. tokom struje svijesti, na kojem se temelji roman, u povijesti knjiženosti promatrana kao jedna od začetnica te književne tehnike, budući da se ona u 'Uliksu' javlja samo u monologu pri kraju romana.



Margaretha Gertrud Zelle, poznatija kao Mata Hari, najpoznatija je žena među špijunima. Premda ni francuske ni britanske obavještajne službe nisu bile u posjedu čvrstih dokaza, ta plesačica i kurtizana optužena je i osuđena na smrt, pogubljena javno, strijeljanjem, 15. listopada 1917.

Rođena je u Nizozemskoj, ali u potrazi za boljim životom seli u Francusku pod novim imenom da bi radila kao egzotična plesačica. Postoji teorija da je prihvatila novčanu ponudu za špijunažu, ali na putu u Njemačku je zarobljena te je Englezi šalju natrag preko Španjolske, da bi se tamo spetljala s njemačkim vojnim atašeom. Po povratku u Pariz je uhapšena. Detalji ove priče vjerojatno nikad neće biti otkriveni.



_Rachica_