blog :: arhiv :: o nama :: ostalo
02.04.2008., srijeda
Mjesec dana na selu, na Turgenjevljev način

Kada prođe neko vrijeme a da predstava ne igra, uvijek je zanimljivo vidjeti odaziv publike. Ovoga puta, dvorana je bila prepuna. Možda upravo zato što se radi o predstavi "Mjesec dana na selu" Ivana Sergejeviča Turgenjeva, poznatog ruskog pisca. Iako je ovo veoma rijetka predstava koju Gavella daje u svom programu, svakako nije najmanje posjećena, i zasigurno će se još izvoditi. Romani, pjesme, drame - sve što je prizašlo iz pera Turgenjeva, do danas je ostalo prepoznatljivo po svom vrhunskom i jedinstvenom izrazu. Redatelj, Paolo Magelli, zajedno sa svojom suradnicom Alenom Slunečkovom i dramaturginjom Željkom Udovičić, osmislio je ovu predstavu s dozom sjete, nostalgičnog ponašanja i ljudske sudbine. Za izrazito bogatu scenografiju pobrinuo se Miljenko Sekulić, a posebna je u tomu što ova predstava nema klasične "kazališne daske" već je pod ispunjen zemljom (ili pak kakvom veoma uvjerljivom zamjenom). Kostimografi, Leo Kulaš i Snježana Abramović, pobrinuli su se da likovi vjerno prenesu rusku odjeću seoskog realizma.


Turgenjev je ovim svojim djelom htio prikazati klasičnu sliku "ruskog ladanja" svoga doba. Natalija Petrovna (Anja Šovagović-Despot) žena je koja toj slici uopće ne pripada, ona je profinjena i naizgled veoma jake osobnosti. Ali čim se zaljubi u novopridošlog učitelja Alekseja Nikolajiča (Goran Navojec), osobnost postaje pokolebana. Da stvar bude još zamršenija, u Alekseja postane zaljubljena i Natalijina kći Vjeročka (Ivana Bolanča, Nataša Janjić). Kako je i sâm Turgenjev ovu predstavu nazvao "komedijom", gledatelj već u samom prvom činu može naslutiti kako je cilj stvoriti ljubavne sklonosti među likovima, a koje bi bile toliko zamršene da je u početku dosta teško pratiti, a da bismo do kraja predstave sve likove i sve situacije zavoljeli. Vjerojatno najzanimljivija je ljubavna priča Lizavete Bogdanovne (Ksenija Pajić) i Ignatija Iljiča Špigeljskog (Goran Grgić), jer se svodi na Lizavetinu zaluđenost i Ignatijevu ravnodušnost, što rezultira stanovitom dozom humora u dijelu kada njih dvoje plešu. Mihajl Aleksandrič (Boris Svrtan) je, pak, još jedan lik u cijeloj mreži ljubavi, koji je zaljubljen u Nataliju, dok njen suprug Arkadij (Pjer Meničanin) kao da ne vidi što se oko njega događa. Kolja (Bruno Dobrota) je svojevrsni lajtmotiv, koji sprječava prebrz razboj situacije, dok je Schaff (Dražen Kühn) lik koji će publiku nasmijati do suza. U ostalim ulogama našli su se i Ingeborg Appelt, Sreten Mokrović, Filip Šovagović (kojemu je ponekad zamjena Ranko Zidarić) te Barbara Nola (koju ponekad mijenja Mirjana Majurec).


Egzistencijalistički motivi i višeslojno oblikovani likovi samo su neke od važnijih karakteristika ove, iako nastale prije više od stotinu godina, još uvijek moderne predstave. 1998. godine, kad je predstava krenula, dobila je Nagradu hrvatskog glumišta te "Zlatni smijeh" na 22. danima satire, dok je Goran Grgić dobio MESS.

Iako smo zaključili kako nedostaje glazbe, svakako preporučujemo svakomu tko odluči ovu predstavu pogledati da to i učini na nekoj od sljedećih izvedbi (ma kako rijetke one bile).

B. D.
komentari (8) :: ispis :: link :: 05:20

< travanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

"Velika očekivanja" su blog koji se bavi književnošću, kazalištem, umjetnošću, arhitekturom, filmom, glazbom, a ponekad zađe i u svijet mode. Ukratko, bavi se zanimljivostima u kulturi koju pokušava, uvijek u nekim drugačijim oblicima, prenijeti na čitatelja.


Naslov je preuzet s poznatog romana Charlesa Dickensa, kako bi najbolje opisao potragu za umjetnosti u kulturi te britkost stila kojim je ovaj blog pisan. Naravno, to je samo mišljenje šestorice ljudi koji su ga pokrenuli, a na vama je, čitatelji, da procijenite naše i nadodajete vlastite kritike.

E-mail redakcije:
velikaocekivanja@gmail.com


Dizajn: Vjetrovito
Fotografije: Boris
Copyright © 2007-2009, Velika očekivanja
Arhiv
Ovdje su izlistani svi prethodni brojevi Velikih očekivanja, od prvoga prema prošlomjesečnom. Naslovnica pojedinog broja ujedno je i poveznica s njim na stranicama.























































































































































































Naslovnice za određeni mjesec nastaju krajem tog mjeseca kako bismo što bolje bili u tijeku s kulturnim događanjima.
O nama
Boris
Minimalizam je filozofija današnjice, te se prema tomu orijentiram. Volim kada je u malo toga, malo slika, malo riječi, i malo varijacija izrečeno jednako dostojno nešto što bi se u proteklim stoljećima velikodušno izricalo. Naravno, ukoliko nešto pripada tom vremenu, pokušavam se i ja prebaciti. No, prostornost, funkcionalnost i ugođaj je ono što me trenutačno okružuje i teško je mašto prebaciti u neke druge sfere. Ritmovi koji se lagodno ponavljaju, riječi koje plove u zraku, nebo, svjetlost i voda.

DsK
Pohlepno stvorenje s autističnim ukusom. Skoro sve prolazi. Etno muzika. Knjige za samopomoć. Filmovi sa zgodnim glumcima. Bez predrasuda i ovisnički uporno, ja konzumiram konzumiram konzumiram, vječno u potrazi za nečim što će mi učvrstiti vjeru u modernu kulturu. Kriteriji su mi visoki, ali svemu dajem šansu.
Uvijek nosim dva mp3 playera sa sobom. Za svaki slučaj. Ako jedan crkne.

darksoul
Budući da je na ovom blogu u trendu biti u nečemu izgubljen, ja eto biram biti izgubljena u prijevodu te stranim jezicima. Uživam u knjigama, maštovito i bogato konstruiranim rečenicama, novim stvarnostima koje mi nudi literarni svijet, likovima čiji identitet mogu preuzeti i u tuđim životima koje kroz knjige mogu voditi. Dakle, iz svega navedenog moguće je izvesti slijedeći zaključak – sanjar vulgaris. Ne, nije loše, još je gore od toga... Poprilično izbirljiva, izbjegavat ću klasične ljubiće i krvave krimiće, kao i neuvjerljive fantasy stvarnosti, a oduševljavati se knjigama o krizama ličnosti i potragama svake vrste. U skladu sa svojom melankoličnom ličnosti u pitanjima glazbe često ću posegnuti za klasikom, jazzom i lagano tužnjikavim tonovima. No, ni rokersko-metalna prošlost nije za odbaciti. Na sva usta hvalim Salvadora Dalija, Hermana Hessea, Amelie i sve što je zeleno (osim brokule). Kazalište pohodim vrlo često, najčešće su mi postaje Kerempuh i Gavella, znadoh zalutati i u Itd, dok Komediju elegantno zaobilazim jer ne volim mjuzikle (sniffam i na opere).

lugh
izgubljenog više u glazbi nego u filmovima i knjigama, možete me pronaći rano ujutro u jednom od gradskih tramvaja kako stojim do prozora i sa slušalicama u ušima na kojima svira nešto lagano /indie lo-fi, downtempo, nešto alternativno/ gledam u ljude na ulici, a nešto rijeđe /ali uopće ne rijetko/ pred kraj dana odem s društvom u kazalište. što se tiče filmova, opsjednut sam sa svime što ima veze sa "sundance film festivalom". knjige koje volim su neobavezna beletristika, jer mi je važnije kako je knjiga napisana od radnje koja se u njoj odvija. ne idem u muzeje ako ne ide hrpa ljudi sa mnom, jer su mi dosadni. s druge strane, ulaznicu za dobru izložbu fotografija kupim bez razmišljanja.

thora
last.fm+golema šalica vrućeg jacobsa s mlijekom i vanilijom i puno šećera(a može i caramel hot chocolate iz starbucksa, ovisi kaj vam je bliže :P)+zimsko predvečerje+debela topla deka+knjiga
and i'm yours.
^^

Moooi
Pohlepno kupujem monografije i pokušavam pronaći mjesto za njih na i onako pretrpanim policama. Slijepo obožavam sve što uključuje Roberta Doisneaua, Gaudíja, njemački ekspresionizam i španjolske uličice. Slušam Noir Desir, Lovage, većinom stari rock i Chopina prije spavanja. Čitam sve što mi padne pod ruku. I to bi uglavnom bilo to.

Ostalo
Na naslovnici blog.hr-a...

ČIP - 4. 10. 2009.
Serija postova o Berlinu - 9. 8. 2009.
Koncert Macy Gray - 28. 5. 2009.
Debakl ovogodišnjeg Cro-a-Portera - 21. 4. 2009.
Alicia Keys oduševila publiku u Zagrebu - 13. 10. 2008.
Kulturna događanja u Novom Zagrebu - 25. 6. 2008.
Turandot u Gavelli - 1. 5. 2008.
Cro a Porter - 6. 4. 2008.
O Doris Lessing - 14. 10. 2007.
Veliki Gatsby u ZeKaeMu - 29. 9. 2007.
Sziget Festival pa Budimpešta - 20. 8. 2008.


Velika očekivanja on Facebook



Knjižare i nakladnici
Ovo je popis najvažnijih hrvatskih knjižara i nakladnika koji imaju svoje internetske stranice: Algoritam :: AGM :: Bulaja :: Celeber :: Ceres :: Disput :: Durieux :: Ex libris :: Fraktura :: Hena com :: Jesenski i Turk :: Katarina Zrinski :: Matica hrvatska :: Meandar :: Moderna vremena :: Mozaik knjiga :: Naklada Ljevak :: Naklada OceanMore :: Planetopija :: Profil :: Školska knjiga :: VBZ :: Vuković & Runjić :: Zagrebačka stvarnost

Popis internetskih stranica engleskih knjižara: Bloomsbury :: Penguin :: Books at Random House :: Random House :: Transworld Publishers :: Vintage


Kazališta
Popis internetskih stranica nekih hrvatskih kazališta i nekoliko zgodnih informativnih linkova za ljubitelje života na daskama:
HNK Zagreb :: HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka :: HNK Split :: HNK Osijek :: HNK Varaždin :: Gavella :: Teatar EXIT :: Kerempuh :: Komedija :: Teatar &TD :: ZKM :: HKD teatar Rijeka
GKM Split :: HKK Zadar
Teatar.hr :: Planet Actors

E-mailovi:
Boris
DsK
Darksoul
Lugh
Thora
Moooi
02.04.2008., srijeda
Mjesec dana na selu, na Turgenjevljev način

Kada prođe neko vrijeme a da predstava ne igra, uvijek je zanimljivo vidjeti odaziv publike. Ovoga puta, dvorana je bila prepuna. Možda upravo zato što se radi o predstavi "Mjesec dana na selu" Ivana Sergejeviča Turgenjeva, poznatog ruskog pisca. Iako je ovo veoma rijetka predstava koju Gavella daje u svom programu, svakako nije najmanje posjećena, i zasigurno će se još izvoditi. Romani, pjesme, drame - sve što je prizašlo iz pera Turgenjeva, do danas je ostalo prepoznatljivo po svom vrhunskom i jedinstvenom izrazu. Redatelj, Paolo Magelli, zajedno sa svojom suradnicom Alenom Slunečkovom i dramaturginjom Željkom Udovičić, osmislio je ovu predstavu s dozom sjete, nostalgičnog ponašanja i ljudske sudbine. Za izrazito bogatu scenografiju pobrinuo se Miljenko Sekulić, a posebna je u tomu što ova predstava nema klasične "kazališne daske" već je pod ispunjen zemljom (ili pak kakvom veoma uvjerljivom zamjenom). Kostimografi, Leo Kulaš i Snježana Abramović, pobrinuli su se da likovi vjerno prenesu rusku odjeću seoskog realizma.


Turgenjev je ovim svojim djelom htio prikazati klasičnu sliku "ruskog ladanja" svoga doba. Natalija Petrovna (Anja Šovagović-Despot) žena je koja toj slici uopće ne pripada, ona je profinjena i naizgled veoma jake osobnosti. Ali čim se zaljubi u novopridošlog učitelja Alekseja Nikolajiča (Goran Navojec), osobnost postaje pokolebana. Da stvar bude još zamršenija, u Alekseja postane zaljubljena i Natalijina kći Vjeročka (Ivana Bolanča, Nataša Janjić). Kako je i sâm Turgenjev ovu predstavu nazvao "komedijom", gledatelj već u samom prvom činu može naslutiti kako je cilj stvoriti ljubavne sklonosti među likovima, a koje bi bile toliko zamršene da je u početku dosta teško pratiti, a da bismo do kraja predstave sve likove i sve situacije zavoljeli. Vjerojatno najzanimljivija je ljubavna priča Lizavete Bogdanovne (Ksenija Pajić) i Ignatija Iljiča Špigeljskog (Goran Grgić), jer se svodi na Lizavetinu zaluđenost i Ignatijevu ravnodušnost, što rezultira stanovitom dozom humora u dijelu kada njih dvoje plešu. Mihajl Aleksandrič (Boris Svrtan) je, pak, još jedan lik u cijeloj mreži ljubavi, koji je zaljubljen u Nataliju, dok njen suprug Arkadij (Pjer Meničanin) kao da ne vidi što se oko njega događa. Kolja (Bruno Dobrota) je svojevrsni lajtmotiv, koji sprječava prebrz razboj situacije, dok je Schaff (Dražen Kühn) lik koji će publiku nasmijati do suza. U ostalim ulogama našli su se i Ingeborg Appelt, Sreten Mokrović, Filip Šovagović (kojemu je ponekad zamjena Ranko Zidarić) te Barbara Nola (koju ponekad mijenja Mirjana Majurec).


Egzistencijalistički motivi i višeslojno oblikovani likovi samo su neke od važnijih karakteristika ove, iako nastale prije više od stotinu godina, još uvijek moderne predstave. 1998. godine, kad je predstava krenula, dobila je Nagradu hrvatskog glumišta te "Zlatni smijeh" na 22. danima satire, dok je Goran Grgić dobio MESS.

Iako smo zaključili kako nedostaje glazbe, svakako preporučujemo svakomu tko odluči ovu predstavu pogledati da to i učini na nekoj od sljedećih izvedbi (ma kako rijetke one bile).

B. D.
komentari (8) :: ispis :: link :: 05:20

<< Arhiva >>