Buddha Dharma u svakodnevnom životu i dalje od toga

Civilna neposlušnost je oblik nenasilnog prosvjeda ili otpora u kojem pojedinci namjerno i otvoreno krše određene zakone, propise ili politike vlade kako bi izrazili negodovanje u pitanju legitimnosti ili moralnosti tih zakona. To je oblik savjesnog odbijanja gdje pojedinci ili skupine, često vođeni duboko usađenim vjerovanjima ili načelima, odbijaju se pridržavati nepravednih ili represivnih zakona kako bi skrenuli pozornost na svoje pritužbe ili zagovarali društvene ili političke promjene.
Ključne karakteristike civilne neposlušnosti uključuju:
1. Nenasilje: Civilna neposlušnost je miran oblik prosvjeda, a oni koji ju provode obično izbjegavaju primjenu fizičkog nasilja.
2. Otvorenost i vidljivost: Oni koji sudjeluju u civilnoj neposlušnosti to čine otvoreno, javno najavljujući svoje akcije i spremnost da prihvate posljedice svoje neposlušnosti.
3. Spremnost prihvaćanja kazne: civilna neposlušnost zahtijeva da pojedinci prihvate pravne posljedice svojih postupaka, poput novčanih kazni, zatvora ili drugih kazni, kako bi demonstrirali svoju iskrenost i predanost svojoj svrsi.
4. Politički ili društveni ciljevi: Civilna neposlušnost obično se koristi kao sredstvo za postizanje šire društvene ili političke promjene umjesto osobne koristi.
5. Apel savjesti: Civilna neposlušnost temelji se na ideji da pojedinci imaju moralnu dužnost da se odupru nepravednim zakonima i skrenu pozornost na društvene probleme.
Povijesno gledano, prekršajna neposlušnost bila je korištena od strane različitih pokreta koji su tražili promjene, uključujući one koji zagovaraju građanska prava, pravo glasa za žene, radnička prava i zaštitu okoliša. Igrala je značajnu ulogu u oblikovanju društava i utjecala na politike vlada u odgovoru na zahtjeve koji su traženi.
Civilna neposlušnost je jedan od stupova demokracije, jer narod bira svoje političke zastupnike i ima pravo biti nezadovoljan istima i to dati javno do znanja. Bez te opcije vlada diktatura.