Nesto o mom rodnom gradu, kao i o gradu u kojojm zivim...

Varaždin

Varaždin, grad na desnoj obali Drave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 79 km sjeveroistočno od Zagreba; nadmorska visina 173 m; 42 952 stan. Gospodarsko i kulturno središte zagorsko-međimurskog područja. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, tekstilna industrija (Varteks), proizvodnja umjetne svile (kišobrani), kožna (obuća), prehrambena (konzerviranje voća i povrća, uljara), drvna, kovinska (ljevaonica, tvornica armatura), grafička industrija i turizam. Varaždin ima više kulturnih ustanova: Gradski arhiv (s građom XIII.-XIX. st.), Arhiv Čazmanskoga kaptola, fakultete. Održava se festival Varaždinske barokne večeri (od 1971.). Na križištu je magistralnih prometnica Varaždin-državna granica-Ptuj- Maribor (M3), Varaždin-Čakovec-mađarska granica-Nagykanizsa (M12), Varaždin-Koprivnica-Osijek (M3) i željezničkih prometnica Varaždin-Zagreb, Varaždin-Koprivnica, Varaždin-Čakovec-hrvatsko-mađarska granica, odnosno hrvatsko-slovenska granica.

Varaždin je jedno od najvažnijih turističkih središta cijele sjeverne Hrvatske. Brojni kulturno-povijesni sadržaji u gradu i njegovoj okolici te lijepa priroda varaždinskoga kraja osiguravaju posjet tijekom cijele godine. Urbana jezgra toga pravoga srednjoeuropskoga baroknoga grada, koji se često uspoređuje s Bečom, izuzetno je dobro očuvana. Stara gradska utvrda, središnji dio grada, brojni muzeji, galerije i zbirke te varaždinsko groblje, zaštićeno kao hortikulturni spomenik, glavni su turistički ciljevi. Središnji muzejski objekt Gradskog muzeja smješten je u Starom gradu i ističe se brojnim eksponatima vezanim uz povijest varaždinskoga kraja od pretpovijesti do danas. Valja spomenuti i jedinstvenu zbirku od nekoliko desetaka tisuća prepariranih kukaca, koju je prikupio Franjo pl. Košćec, smještenu u Entomološkom odjelu u palači Herzer. Posebnu važnost imaju brojne kulturno-zabavne priredbe. Među njima se osobito ističu Varaždinske barokne večeri - jedna od najvažnijih glazbenih priredaba u Hrvatskoj. Od ostalih priredaba značajne su Međunarodni festival puhačkih orkestara, Dani knjige (u listopadu) i dr. Jedan od zaštitnih znakova grada je varaždinska garda, tzv. purgari, koji su svojim lijepim plavim grenadirskim uniformama nazočni značajnijim svečanostima uz gradsku vijećnicu. U gradu su brojni i raznovrsni sadržaji namijenjeni sportu i rekreaciji, posebice u sklopu stadiona Nogometnog kluba »Varteks«, hrvatskoga prvoligaša. Rijeka Drava i Varaždinsko jezero pravi su raj za ribiče, a love se smuđevi, štuke, somovi, šarani i dr. Varaždinsko kulinarstvo veoma je poznato i priznato, a varaždinski klipići najrašireniji su i najjednostavniji specijalitet grada. Hajdinska kaša, purica s mlincima, štrukli, zlevka, jela od divljači, te odlično varaždinbreško vino i varaždinsko pivo Knaput, mogu zadovoljiti i najzahtjevnije sladokusce.

Povijest Varaždina

U izvorima se prvi put spominje 1181. Današnje naselje postupno se razvijalo uz tvrđavu (Stari grad). Povlastice slobodnoga kraljevskoga grada stječe poveljom kralja Andrije II. 1209., a potvrđuje ih Bela IV. 1220. Potkraj XIV. st. tvrđava prelazi u ruke grofova Celjskih. Tijekom idućih stoljeća varaždinska utvrda promijenila je više gospodara, a po svojemu utjecaju na njezin razvitak ističu se Beatrica Frankopan, markgrof Juraj Brandenburški, te napose barun Ivan Ungnad, koji je preuredio i pojačao postojeće fortifikacije. Potkraj XVI. st. prelazi u posjed grofova ErdÂdyja, koji će tijekom idućih stoljeća obnašati dužnost nasljednih župana varaždinskih. Kulturna gibanja u Varaždinu najjače se osjećaju u doba reformacije i protureformacije. Dolaskom isusovaca otvara se gimnazija i Zakmardijev konvikt, grade se isusovačke crkve i samostani (početak barokizacije grada). U XVIII. st. Varaždin je sjedište brojnih hrvatskih velikaša Banske Hrvatske (Draškovići, Keglevići, Patačići, Sermage i dr.), a 1755. postaje sjedište upravnih institucija Banske Hrvatske, Banskog suda, Hrvatskoga kraljevskog vijeća (od 1767.) i Kameralne škole (1769.-72.). Požar 1776. uništio je velik dio grada i bio uzrokom što se sjedište upravnoga i političkoga života ponovno vratilo u Zagreb. Obnovljen nakon požara i danas je brojem kulturno-povijesnih spomenika najvažnije kulturno i umjetničko središte sjeverne Hrvatske.


20.10.2005. | 11:16 | 30 K | P | # | ^

<< Arhiva >>

< listopad, 2005 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



da ili ne?


Malo o meni

Zovem se Josip,
zovu me Sick,
19 mi je godina,
sve o meni mozete
saznati ako imate
volje citati
ovo moje
carstvo pizdraija...


Omiljeni blogovi

...~PaPaYa~...
danny
Seifer
Silver Angel
Angel talk
Lady Di
Orange
2911
lotosica.blog.hr
Tija
RiLady
Liverpoolgirl
Mareee
Drug Albert
Mala Ramona
...@nchi...
Mistique
Ona
Izgubljena
Piglet
Tonkica Palonkica
Nem
Nemezis
Tanja
Dora
Lucia
Ipak
Clique


Vic dana





Meni draze pjesme..


Lepa protina kći

Još sam bio sasvim mlad,
neke barske ptice sam lovio tad,
kad je došla da se kupa lepa protina kći.

Nije znala gde sam ja,
da je gledam, krišom, kroz trsku i šaš,
a preko reke noć je pala kao plašt.

Mesec tinja nad vrbakom,
srebri nebo, zveda roj,
i kapi vode kao biseri
koji blistaju svud po njoj...

O srce ludo, ludi sni,
već se moji drugovi momčili svi.
A ja sam hteo samo jednu:
lepu protinu kći.

Čudnom pesmom zvoni drum,
te su zime i svatovi došli po nju,
iz daleka, neki svet za mene tuđ.

Baš sam prošao sokakom.
Padao je prvi sneg.
I još ponekad zazvone praporci
što je odnose, ko zna gde...

Da se ženim, imam kad.
Ja sam, eto, ostao momak do sad.
Nikad više nisam sreo lepu protinu kći.

Jedan život, miran, tih.
Nekad bacim kartu il' napišem stih.
Stvari teku, ja se držim izvan njih.

I ljubim dobre, ljubim lake.
Neke prave, a neke ne.
I sve su vile, sve su kraljice.
I sve su nevažne naspram nje...


Sin jedinac

Još sam bio sasvim mlad,
neke barske ptice sam lovio tad,
kad je došla da se kupa lepa protina kći.

Nije znala gde sam ja,
da je gledam, krišom, kroz trsku i šaš,
a preko reke noć je pala kao plašt.

Mesec tinja nad vrbakom,
srebri nebo, zveda roj,
i kapi vode kao biseri
koji blistaju svud po njoj...

O srce ludo, ludi sni,
već se moji drugovi momčili svi.
A ja sam hteo samo jednu:
lepu protinu kći.

Čudnom pesmom zvoni drum,
te su zime i svatovi došli po nju,
iz daleka, neki svet za mene tuđ.

Baš sam prošao sokakom.
Padao je prvi sneg.
I još ponekad zazvone praporci
što je odnose, ko zna gde...

Da se ženim, imam kad.
Ja sam, eto, ostao momak do sad.
Nikad više nisam sreo lepu protinu kći.

Jedan život, miran, tih.
Nekad bacim kartu il' napišem stih.
Stvari teku, ja se držim izvan njih.

I ljubim dobre, ljubim lake.
Neke prave, a neke ne.
I sve su vile, sve su kraljice.
I sve su nevažne naspram nje...